Na ljevičarskom festivalu u Korčuli došlo do žestoke kritike i samokritike: ‘Mi, ljevica, izdali smo žene, radnike, sve‘

Prvu večer ljevičarskog festivala Korčula after Party (KaP), koji se već osmu godinu održava u Ljetnom kinu u Korčuli, obilježili su žestoki verbalni dueli između dijela publike i sudionika rasprave "Povratak prošlosti: revizionizam i mržnja". Pokazalo se da stari marksistički principi kritike i samokritike još uvijek žive na ljevici.

Mirna, gotovo akademska rasprava o uzrocima propasti jugoslavenskog socijalizma i uspona današnjeg revizionizma – u kojoj su sudjelovali književna kritičarka i publicistkinja Katarina Luketić te glavni urednik slovenskog tjednika "Mladina" Robert Botteri, uz moderiranje povjesničara i pisca Dragana Markovine – pred kraj se pretvorila u žučnu raspravu u kojoj su gnjevni pojedinci iz publike predbacivali Botteriju da je upravo Mladina zbog svojih naslovnica i tekstova s kraja 80-ih kriva za raspad Jugoslavije i posljedični dolazak kapitalizma i uspon nacionalizma na Balkanu, što je Botteri dijelom čak i priznao.

No, pođimo redom.

Moderator Markovina raspravu je otvorio pitanjem kako je moguće da danas, kad je religija u postjugoslavenskim zemljama opet društveno snažna i utjecajna, živimo u pojačanoj mržnji i netoleranciji prema manjinama svih vrsta, uključujući i prema migrantima, iako je to u suprotnosti s vrijednostima koje izviru iz evanđelja.

– Stvar se dogodila zato što je netko ozbiljno radio na tome, punih 30 pa i 40 godina, još od 80-ih godina prošlog stoljeća, a prijelom se dogodio 90-ih godina i mi danas živimo posljedice tog prijeloma. Identiteti su došli pod znak pitanja i ovo danas je trijumf revizionizma, prije svega u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji – rekla je Katarina Luketić.

Jugoslavija je bila hrvatska ideja

Govoreći o negativnom odnosu prema jugoslavenskom nasljeđu koji danas prevladava u Hrvatskoj, Luketić je pojasnila da se u Hrvatskoj u nekom času srpski nacionalizam poistovjetio s jugoslavenstvom, pa se stoga Hrvatska vrlo lako odrekla svog jugoslavenskog nasljeđa, a čitava jugoslavenska priča je demonizirana.

– Zato bih ja čak rekla da nije posrijedi revizionizam, već negacionizam. Zaboravilo se da je Jugoslavija bila ideja hrvatskih intelektualaca – rekla je Luketić.

Opisujući kako je Slovenija prva shvatila što se u drugoj polovini 80-ih događa u Srbiji i kako je prva odbila dalje sudjelovati u jugoslavenskom projektu, Robert Botteri je naveo da se krajem 80-ih u Sloveniji javljaju dvije struje kritičkog mišljenja prema Jugoslaviji, nacionalistička i građanska, a da je Mladina pripadala ovoj potonjoj.

– Do 1991. nismo bili sebični prema Jugoslaviji, nego smo smatrali da Jugoslaviju treba demokratizirati, jer nam je već u drugoj polovini 80-ih bilo jasno da, ako se ne demokratizira, Jugoslavija će propasti. Nitko tada nije govorio o samostalnoj Sloveniji, ali kad smo se sukobili s JNA i srpskom nacionalističkom linijom, tada je i građanski pokret u Sloveniji odustao od Jugoslavije. I onda su nacionalisti prevagnuli i cijelu slovensku politiku gurnuli udesno. Tada je i Savez komunista Slovenije napustio onaj Kongres SKJ u Beogradu i zaključio da ne možemo više zajedno – rekao je Botteri.

Europa se promijenila

Markovina je potom konstatirao da se civilno društvo u neovisnoj Hrvatskoj razvijalo na zaštiti liberalnih vrijednosti i sloboda, bez želje da se referira na postignuća socijalizma, dok u novije vrijeme u civilno društvo ulaze desnica i Crkva, pa su se na udaru, među ostalim, našla i ženska prava koja su u socijalizmu već bila ostvarena.

Luketić je odgovorila kako ne misli da je Jugoslavija bila "Belle Epoque", jer je uza svu liberalizaciju postojala podzemna struja nacionalnih ideja. Ipak, kako je rekla, istraživanja su pokazivala da npr. u Hrvatskoj nije bila velika socijalna distanca prema Srbima.

– Desno civilno društvo danas ide na ukidanje ženskih prava. Sjetimo se kako je to početkom 90-ih pokušavao i don Ante Baković, ali to je tada izgledalo redikulozno. Tek sa Željkom Markić i njihovim preuzimanjem civilnog društva stvari se počinju mijenjati u negativnom smislu – kazala je Luketić, koja je potom progovorila i o suvremenom revizionizmu, za koji je rekla da nije samo hrvatski ili slovenski specifikum, već da se događa i u cijeloj Europi.

– Kad smo 2013. ulazili u Europsku uniju, činilo se da je desnica poražena i da je splasnula. Ali tada je i Europa bila drukčija. A danas se širom Europe više ljudi poistovjećuje s nacijom nego ikad u povijesti. Pogledajmo Hrvatsku: kad je 2016. Karamarko došao na vlast i kad je njegov ministar kulture Zlatko Hasanbegović izjavio da je antifašizam obična floskula, to je odjeknulo poput bombe. A danas gotovo svaki drugi političar govori to isto – rekla je Luketić.

Koliko košta kvadrat stana u Ljubljani?

Vrativši priču na slovensku politiku, Markovina je upitao Botterija kako to da je desničarski političar Janez Janša – koji je nedavno po četvrti put postao premijer Slovenije – tako vječan u deželi. Botteri je odvratio da je Janša u socijalizmu bio pravovjerni partijski aparatčik, koji se 90-ih na prvim dvama izborima neuspješno kandidirao na socijaldemokratskoj listi, da bi se kasnije okrenuo nacionalizmu jer je shvatio da mu to donosi više glasova nego socijaldemokracija.

Ta Botterijeva opaska potaknula je novo moderatorsko pitanje: zašto socijaldemokracija u današnje vrijeme više ne može privući birače?

– Više je razloga – odgovorio je Botteri. – Prvo, migrantska kriza iz 2015. pomogla je desnici da raspiri strah; svaki dan su mediji pisali koliko migranata dolazi, koliko ih siluje itd. Onda dolaze društvene mreže, koje polariziraju javnost prikazujući stvarnost kao crno-bijelu, što osobito prihvaćaju mladi ljudi, dok klasični mediji sa svojih 50 nijansi sive ne uspijevaju dosegnuti mlade. I treća stvar je manjkavost lijevo-liberalne konkurencije, koja se zadržava na kritici kapitalizma, bez nuđenja rješenja za probleme koje kapitalizam stvara – rekao je glavni urednik Mladine.

Kao ilustraciju ove treće stavke, Botteri je naveo da je Slovenija u protekle četiri godine imala najljeviju vladu u povijesti – koju je podržavala i stranka Ljevica – koja je uspjela zaustaviti privatizacije zdravstva i ostvariti neke svjetonazorske trijumfe, poput olakšavanja položaja LBGT populacije, ali je za to vrijeme kvadrat stana u Ljubljani skočio trostruko.

Mladi ne znaju tko su partizani

– To je presudilo, jer su mladi ljudi onemogućeni da riješe stambeno pitanje. Ti mlade ne možeš dobiti time da podržavaš LBGT ili partizane, pa oni ni ne znaju tko su partizani – rekao je Botteri, dodavši da se stranka Ljevica jedina bavila tim egzistencijalnim pitanjima, dok je ostatak vlade provodio neoliberalne politike, što je dovelo do toga da su mladi birači, osobito muškarci, nedavno masovno glasali za Janšu.

Glavni urednik Mladine ukazao je i na činjenicu da se među slovenskom omladinom primjećuje porast religioznosti, pa se mladi u Sloveniji sve češće definiraju kao Slovenci i kršćani.

– Budući da od prethodne lijevo-liberalne vlade nisu dobili socijalne beneficije, mladi su se okrenuli identitetskim pitanjima – rekao je Botteri.

Govoreći o slovenskoj percepciji razdoblja jugoslavenskog socijalizma, glavni urednik Mladine primijetio je da je u Sloveniji sve donedavno vladao konsenzus da je društvo od 1945. do 1990. napredovalo, ali sada se to mijenja.

– Kao što sad Amerika pod Trumpom preispituje svoj građanski rat iz 19. stoljeća, tako se sada u Sloveniji preispituju događaji iz 1943. i 1944. godine. I tako se za slovenske domobrane, koji su surađivali s Nijemcima i Talijanima, sada tvrdi da su 45 godina bili krivo proglašavani izdajicama, dok su oni zapravo bili borci za slovensku slobodu i neovisnost – kazao je Botteri, ukazujući da je u postsocijalističkoj Sloveniji došlo do snažnog zamaha revizionizma, baš kao i u Hrvatskoj.

Solomonsko rješenje

U tom času došlo je do ranije spomenutog komešanja u publici, iz koje se oglasio naš poznati ekonomist Toni Prug s Riječkog sveučilišta, koji je oštrim riječima spočitnuo Botteriju da su upravo on i Mladina odgovorni za takav razvoj situacije.

– Zar niste vi iz Mladine krivi za rušenje socijalizma i Jugoslavije, i za sve ove probleme s kapitalizmom koje imamo danas, od udara na ženska prava do povijesnog revizionizma? – upitao je Prug iz publike, prigovarajući gostu da je upravo Mladina inaugurirala neoliberalni pristup na prostoru bivše Jugoslavije, na što je Botteri prihvatio dio odgovornosti.

– Slažem se – rekao je glavni urednik Mladine. – Ali mi u Mladini nismo 80-ih razmišljali o dihotomiji socijalizam-kapitalizam, nego smo razmišljali o demokratizaciji društva. Pa i stranka Ljevica je ideološko dijete Mladine. Ali nismo mi krivi što današnji ostaci marksističke ljevice slabo prolaze na izborima. Razlog tome je to što kapital dominira, dok je ljevica preokupirana identitetskim pitanjima, a premalo pažnje pridaje pitanjima priuštivog stanovanja, zdravstva i drugih javnih usluga.

Potom se iz publike javio i poznati bosanskohercegovački književnik i novinar Ahmed Burić, koji je pokušao solomonski sažeti raspravu i smiriti duhove.

– Ljevica nije izdala samo žene, ljevica je izdala sve, od radnika nadalje. Ali nisu Hrvatska i Slovenija rasturile Jugoslaviju, nego je to učinio velikosrpski nacionalizam – poručio je Burić, na što je Markovina zaključio žustru raspravu, koja se potom prenijela na obližnji KaP-ov šank.