StoryEditor
Hrvatskaribanje i prigovaranje

Mr. Ljubomir Kučić: Lovimo rekorde srdela i inćuna, ali sve sitnijih

Piše PSD.
27. kolovoza 2012. - 18:59

Hrvatsko ribarstvo nalazi se na svojevrsnoj prekretnici nešto manje od godinu dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju, jer se prema zajedničkom tržištu ide s nekoliko kritičnih točaka poput manjka ribarskih luka i hladnjača, te nerazvijenog organiziranog trgovanja što potiče rad u “sivoj zoni”.

O aktualnoj slici jadranskog ribarskog sektora razgovarali smo s mr. Ljubomirom Kučićem, pomoćnikom ministra poljoprivrede, koji nam je kazao kako je teška situacija u koćarskom ribolovu, jer je ključnih komercijalnih vrsta sve manje, posebice oslića i škampa, dok je, nasuprot tome, protekla godina bila vrlo dobra po ulovu sitne plave ribe, odnosno srdele i inćuna.

Nema pravog tržišta

- Stanje u koćarskom sektoru je teško, dok je tržište sitne plave ribe stabilno. Lani je ulovljeno oko 70 tisuća tona sitne plave ribe, što predstavlja najveću količinu nakon rekordne 1980. godine. Međutim, zabrinjava veličina ribe, što utječe na cijenu koja je konstantno slaba, a troškovi rada ribara su povećani. Država subvencionira razliku u cijeni plavog dizela, plaćamo iznos iznad pet kuna po litri goriva, ali brodovi danas imaju znatno jače strojeve, pa je i potrošnja veća.

U sektoru malog obalnog ribolova glavni je problem veliki broj ribara i alata koji se koriste – naglašava prvi čovjek ribarske administracije. Prema njegovim riječima, domaća ribarska flota sada je znatno suvremenija i veća nego ranijih godina, dok su konkurenti s talijanske strane Jadrana smanjili brodovlje za oko 600 ribarica za što im je Europska unija isplatila odštetu. Unatoč poboljšanju na tom polju, mr. Kučić ističe da u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno pravo tržište ribe.

Siva ekonomija

- Potrebno je puno napora da bi se sredilo stanje na tržištu. Planovi upravljanja u sva tri ribarska sektora su temelj daljnjeg razvoja. Nacrti, odnosno prvi draft bit će dostavljen nadležnima u Europskoj uniji kako bismo čuli njihovo mišljenje, a zatim imamo čitavu godinu dana da predstavimo planove cjelokupnom sektoru ribarstva i zajedno sa znanošću i sektorom stvorimo što bolju poziciju ribarstva prije ulaska u EU. Ni sitnicu nismo odstupili od ispregovaranih stajališta u pregovorima iz poglavlja 13 s Unijom – dodaje pomoćnik ministra.

Hrvatska je s oko 100 tisuća angažiranih građana prva svjetska država po broju sudionika u ribarskom sektoru u odnosu na ukupan broj stanovnika, ali ta činjenica svakako generira i problem sive ekonomije u ribarstvu. - U “sivoj zoni” ostvaruje se i do 60 posto ukupnih prihoda u ribarstvu. Većina restorana, pa i dio hotela u sezoni kupuju “plodove mora” na crno. Svi viču drž’te lopova, a najglasniji su oni koji rade bez računa. Veliki broj ribara nezadovoljan je takvim stanjem, jer rade pošteno, plaćaju PDV, te uredno isplaćuju plaće i doprinose svojim radnicima – kaže mr. Kučić i dodaje: -

Takvo stanje ne odnosi se na koćarski ribolov i ulov sitne plave ribe, jer država potiče te ribarske grane. No, današnji oblik poticaja nećemo moći provoditi nakon ulaska u EU, već će se moći isplaćivati samo ciljane potpore, primjerice za kupnju brodskih strojeva i mreža. Najveći red je u uzgoju i izlovu tune, te u proizvodnji ribe. Treba znati da ukupan godišnji promet u ribarskom sektoru iznosi preko 1,6 milijarda kuna.

GORDAN ZUBČIĆ
SNIMIO NIKOLA VILIĆ / CROPIX

Zaštita Jabučke kotline

Ključna lokacija za budućnost živog svijeta u Jadranu je Jabučka kotlina, poznato mrestilište riba, pa su predstavnici hrvatskih ministarstava poljoprivrede i znanosti počeli neslužbene razgovore s Talijanima o zaštiti tog područja.

- U suradnji s EU-om nastojimo zaštititi glavna staništa škampa i oslića prije ulaska Hrvatske u Uniju. I talijanska strana pokazala je želju za kvalitetnijom zaštitom staništa, jer su svi pokazatelji o brojnosti pojedinih vrsta u padu, pogotovo u njihovu dijelu Jadrana – kaže mr. Kučić.

#RIBARSTVO#RIBE

Izdvojeno

29. svibanj 2020 05:51