Laički gledano, stvar je prilično jasna.
Mađarski MOL u Ini ima 49 posto dionica. Ali i sva upravljačka prava. Ona koja im je, dogovorima ispod stola u zagrebačkom restoranu “Marcellino”, poklonio Ivo Sanader. Na temelju njih mađarska strana odlučuje o svemu u toj naftnoj kompaniji iako nikad u njoj nije imala više od polovine udjela.
No, do ugovora koji ih favorizira došli su nezakonito, koruptivnim (ne)djelom, o kojemu je svoju pravomoćnu presudu donio hrvatski sud. Sanader je zbog primanja mita od 5 milijuna dolara osuđen na šest godina, a šef MOL-a Zsolt Hernadi na dvije godine zatvora. Pa ni ugovor koji je MOL-u dao apsolutnu moć u Ini više ne bi trebao vrijediti.
S pravne strane, stvar je ipak nešto kompliciranija.
Stručnjaci nisu bili jedinstveni u ocjeni da je to pravno moguće. DORH nije želio riskirati. A politika je - barem ona vladajuća - šutjela.
No, otkad se u Ini dogodila pljačka stoljeća, ta je kompanija ponovno tema broj jedan. U svjedočenjima na sjednicama Antikorupcijskog vijeća otkrivaju se frapantni podaci o tome kako je MOL “preuzeo” Inu. Bivši članovi i predsjednici Nadzornog odbora ove naftne kompanije otvoreno govore na koji ih je sve način mađarska strana “preveslavala”. A premijer Andrej Plenković odlučio je reagirati.
- Imajući u vidu stav predsjednika Vrhovnog suda, Vlada je u međuvremenu potpisala okvirni sporazum s pravnim fakultetima u Hrvatskoj i tražit ćemo mišljenje više katedri u vezi s ovom temom. Naš cilj je da dobijemo stavove niza pravnih stručnjaka, uključujući i novo mišljenje DORH-a, da vidimo što možemo, ako nešto i možemo, jer su ugovori koji su tada potpisivani pisani tako da zaštite stranog investitora - objavio je na nedavnom aktualnom prijepodnevu u Saboru Plenković.
Pitanje o tome zašto Vlada preko DORH-a do sada nije pokrenula postupak utvrđenja ništetnosti ugovora kojim je Ina predana Mađarima postavila mu je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin, izrijekom pritom podsjetivši da su se predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda složili da se sudskim putem može utvrditi ništetnost tog ugovora.
- Obavit ćemo dodatne konzultacije, kad sve obavimo, donijet ćemo odluku i o tome vas obavijestiti - poručio je Plenković.
Ako bi se “Dodatak Međudioničarskom ugovoru” doista u sudskom postupku poništio, to bi za Inu bila prilika za novi početak. MOL bi i dalje imao 49 posto udjela u toj kompaniji. No upravljačka prava mogao bi dobiti tek ako u svojem vlasništvu bude imao 50 posto plus jednu dionicu. Što u ovom trenutku, iz onog što je javnosti poznato, nije slučaj.
Od kada su Sanader i Hernadi osuđeni za korupciju, MOL je tvrdio da u arbitraži oko Ine Hrvatska nije uspjela dokazati da su oni korupcijom stekli upravljačka prava.
- Arbitražni sud jasno je izrekao i da su međudioničarski ugovori valjani, da je upravljanje Inom (corporate governance) zakonito i da je MOL ispoštovao svoje zakonske i ugovorima preuzete obveze - tvrdili su u MOL-u.
Što jasno pokazuje da oni od upravljačkih prava neće odustati tako lako. I da Hrvatsku, ako se odluči na pokretanje postupka za poništenje ugovora, čeka nova neizvjesna pravna bitka.