Hrvatski petnaestogodišnjaci postigli su dosad najbolji rezultat na međunarodnom PISA testiranju u odnosu na prosjek OECD-a: u glavnoj domeni koja se ispitivala, matematičkoj pismenosti, ostali su doduše ispod prosjeka zemalja OECD-a, ali su ostvarili dosad najmanje zaostajanje za tim prosjekom od svega devet bodova.
U ostale dvije domene, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dospjeli su unutar prosjeka zemalja OECD-a, dok su u prethodnim ciklusima uglavnom bili ispodprosječni.
U matematičkoj pismenosti bili su ukupno 36. od 81 zemlje, međutim, ono što nikako nije pohvalno jest da se trećina svih ispitivanih hrvatskih učenika našla ispod osnovne razine pismenosti iz matematike (33 posto), dok je prosjek OECD-a 31 posto. Također, vrlo je zabrinjavajuće da se čak između 72 i 76 posto petnaestogodišnjih učenika naših industrijskih i obrtničkih strukovnih škola nalazi ispod osnovne razine matematičke pismenosti, naspram svega 7,9 posto gimnazijalaca!
Većina 15-godišnjaci
To su neki od prvih rezultata međunarodnog PISA istraživanja (Programa za međunarodno vrednovanje znanja i vještina učenika), najvećeg obrazovnog istraživanja na svijetu koje OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) provodi u trogodišnjim ciklusima od 2000. godine među 15-godišnjim učenicima. Hrvatska se, podsjetimo, prvi put u istraživanje uključila 2006. godine.
Najnovije istraživanje zbog covid krize provedeno je 2022. godine (umjesto godinu ranije), a ukupno je obuhvatilo 690.000 učenika iz 81 zemlje svijeta. Iz Hrvatske je u istraživanju sudjelovalo ukupno 6135 učenika iz 178 srednjih škola (među kojima 42 gimnazije, 64 četverogodišnje/petogodišnje strukovne škole, 40 industrijsko-obrtničkih, 29 mješovitih te tri umjetničke) kao i dvije osnovne škole.
Većina ispitivanih učenika pohađali su prvi razred srednje škole (4874), ostali drugi srednje (1256) te osmi razred osnovne škole (pet učenika), a istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2022. godine.
Najnovije PISA rezultate predstavio je u utorak Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji je objasnio:
- Često se postavljaju upiti što su PISA istraživanja i u kojoj su relaciji s državnom maturom ili nacionalnim ispitima. PISA ne ispituje koliko su učenici svladali određene nastavne sadržaje, nije utemeljena na nacionalnim obrazovnim kurikulumima, nego istražuje koliko su učenici sposobni kreativno primijeniti ono što znaju i mogu u stvarnom životu – naglasio je ravnatelj NCVVO-a.
Šest posto izvrsnih
S obzirom da su naši učenici postigli dosad najbolji rezultat na PISA istraživanju, nameće se zaključak kako su se naše škole i naš obrazovni sustav, unatoč svim teškoćama, dobro snašli u covid krizi, kaže on.
U matematičkoj pismenosti, kao i prethodnih godina, briljirali su učenici iz Singapura, koji su ostvarili čak 575 bodova, a slijedi ih Makao-Kina, Kineski Tajhpeh, Hong-Kong-Kina i Japan. Najbolji europski "matematičari" su mladi Estonci (ukupno šesti u svijetu), a od europskih zemalja iznad OECD prosjeka u matematici još su i Švicarska, Nizozemska, Irska, Belgija, Danska, UK, Poljska, Austrija, ali i Slovenija (s visokih 485 bodova, za bod više od Finske).
Hrvatska se pak s 463 boda (OECD prosjek 472) našla ispred Islanda, Izraela, Ukrajine, Grčke, Rumunjske, Bugarske, Cipra, ali i svih zemalja u okruženju (Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija).
Hrvatski su učenici ostvarili ukupno ispodprosječan rezultat na svih osam podskala matematičke pismenosti, svega šest posto naših učenika iz matematike postiglo je izvrstan rezultat (prosjek OECD-a 9 posto), a podjednako se ispod osnovne razine našlo i dječaka i djevojčica (33 posto).
- Prvi put nema značajne razlike između dječaka i djevojčica iz Hrvatske u matematici otkad se provodi PISA istraživanje. U prethodnim ciklusima dječaci su bili bolji – istaknuo je Vinko Filipović. Ipak, još uvijek više naših dječaka (7,2 posto) postiže izvrsnu razinu matematičke pismenosti naspram 4,4 posto djevojčica.
No zato su naše djevojke uvjerljivo bolje od muških vršnjaka kada su u pitanju čitalačka i prirodoslovna pismenost. Hrvatska se u odnosu na prethodne cikluse u najnovijem PISA istraživanju ‘popela‘ do OECD prosjeka kada je riječ o čitalačkoj pismenosti te je zauzela ukupno 26. mjesto među 81 zemljom.
S 475 bodova (prosjek OECD-a 476) našli smo se u rangu Austrije, Njemačke, Belgije, Portugala, Norveške, Latvije, Španjolske, Francuske, Izraela, Mađarske i Litve, ali smo iza sebe ostavili – Sloveniju (ispod OECD prosjeka u čitalačkoj pismenosti), kao i, primjerice, Nizozemsku, Slovačku, Maltu, Grčku, Island i sve zemlje iz okruženja.
I u čitalačkoj pismenosti najbolji na svijetu su mladi iz Singapura, ali zanimljivo, slijede ih - Irci, a od Europljana su u ‘gornjem domu‘ još i Estonci, Finci, Danci, Šveđani, Talijani itd.
Što je to u Singapuru?
U Hrvatskoj se 23 posto učenika nalazi ispod osnovne razine čitalačke pismenosti, po čemu smo bolji od prosjeka OECD-a gdje je to 26 posto. Ali, opet, između 62 i 68 posto učenika industrijskih i obrtničkih škola u nas čitalački je "nepismeno". Također, ukupno gledano, čak 28,5 posto 15-godišnjih mladića u Hrvatskoj ispod je osnovne razine čitalačke pismenosti, u odnosu na svega 16,5 posto djevojčica!
Mladi Hrvati relativno uspješnima pokazali su se i u prirodoslovnoj pismenosti, gdje su bili 31. od 81 zemlje i ostvarili prosječan rezultat 483 boda, prosjek OECD-a 485). Tu su se naši učenici našli u društvu vršnjaka iz Portugala, Litve, Španjolske, Nizozemske, Francuske, a bolji su od ispodprosječnih Norveške, Italije, Izraela, Islanda, bivših zemalja zajedničke države.
Najbolji "prirodoslovci" na svijetu su – naravno opet – Singapurci, slijede Japanci i Makao-Kina, a od Europljana su najbolji (ukupno šesti u svijetu) mladi Estonci. Slovenija je također iznad prosjeka.
Ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti je svaki peti hrvatski učenik (22 posto), a prosjek OECD-a je 25 posto. Prirodoslovno je "nepismen" svaki četvrti 15-godišnji dječak u Hrvatskoj i znatno manje djevojčica (19,7 posto). To je, kaže Vinko Filipović, prvi put da su se pojavile razlike u korist djevojčica, dok u prethodnim ciklusima nije bilo nikakvih razlika.
- Otkad se Hrvatska uključila u PISA istraživanje, trendovi pokazuju da smo u matematičkoj pismenosti ostvarili najmanju razliku u odnosu na prosječan broj bodova zemalja OECD-a. Primjerice, 2018. godine za prosjekom smo zaostajali 25, a 2022. godine devet bodova.
Izjednačeni s prosjekom
U čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti praktički smo se izjednačili s OECD prosjekom te se tako približili planovima iz strategije obrazovanja do 2030. godine – ocijenio je Vinko Filipović.
Smatra i kako su nešto boljim rezultatima naših učenika pridonijele određene kurikularne promjene na tragu onoga što se traži u PISA ispitivanju, kao i edukacija nastavnika.