StoryEditor
HrvatskaADRIAN 2021

Ministrica Brnjac: "Najbolje je popunjen smještaj najviše kategorije i to je poruka svima da moramo podizati kvalitetu"

Piše Saša Ljubičić
22. srpnja 2021. - 15:46

Mali hoteli posebna su ponuda u hrvatskom turizmu i njihova kvaliteta je itekako prepoznata. Zato smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali milijardu kuna za koje će moći konkurirati vlasnici malih hotela za unaprjeđenje postojeće ponude, izgradnju novih hotela i diverzifikaciju ponude - kaže ministrica Brnjac

Ne možemo se požaliti na turističku sezonu. U odnosu na konkurenciju stojimo prilično dobro, iako svjesni da se sve može promijeniti preko noći s obzirom da pandemija koronavirusa ne posustaje. No, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac ne krije zadovoljstvo do sada učinjenim i nada se da će se u istom ritmu odraditi cijelo ljeto.

Ministrice Brnjac, šest mjeseci turističke 2021. godine je iza nas. Možete li ih komparirati s istim razdobljem prošle godine, kada je Europu snažno pogodila pandemija? Jesu li se naše turističke brojke popravile?

– Od početka godine bilježimo dobre rezultate što se tiče turističkog prometa, koji je za oko 50 posto veći negoli u istom razdoblju protekle godine. Dosad nas je posjetilo oko 4,5 milijuna turista, koji su ostvarili više od 23 milijuna noćenja, odnosno bilježimo 1,2 milijuna dolazaka i nešto manje od sedam milijuna noćenja više negoli u istom razdoblju prošle godine. To je svakako rezultat dobre pripreme za ovu turističku godinu, u kojoj smo pripremili niz mjera i procedura kojima smo Hrvatsku pozicionirali kao sigurnu destinaciju.

image
Kruzer 'MSC Splendid' i turistički brodovi
 
Nikola Vilić/Cropix

Glavna sezona je dobro počela, bilježimo znatno više dolazaka gostiju i noćenja nego lani, no koronavirus koji se rasplamsao u susjedstvu ponovno prijeti. Što je Ministarstvo turizma poduzelo i poduzima da bi Hrvatska i dalje ostala sigurna destinacija?

– U pripremama za glavni dio turističke godine naš prvotni cilj bio je pozicionirati Hrvatsku kao sigurnu i kvalitetno pripremljenu turističku destinaciju. Sudeći po dosadašnjim turističkim brojkama te potražnji za Hrvatskom na emitivnim tržištima, mislim da smo cilj i ispunili. Naravno, svi smo svjesni kako je epidemiološka situacija ključna za interes gostiju i uspjeh turističke sezone, stoga i ovim putem apeliram na odgovornost svakog pojedinca, pridržavanje svih epidemioloških mjera te intenziviranje procesa cijepljenja.

Kako bismo turistima omogućili siguran boravak i potaknuli turistički sektor na primjenu najviših epidemioloških standarda, početkom godine pokrenuli smo projekt "Safe stay in Croatia" i propisali protokole u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i dionicima u sektoru. Nacionalna oznaka sigurnosti dodjeljuje se besplatno svim dionicima koji se pridržavaju protokola, a danas je nosi gotovo 17 tisuća turističkih i s turizmom povezanih dionika – od hotela, privatnih iznajmljivača i kampova, do čarter-plovila, marina, zračnih luka i muzeja. Uspostavili smo više od 350 dodatnih punktova za testiranje turista diljem turističkih središta, osigurali distribuciju milijun i 81 tisuću antigenskih testova u regionalne zavode za javno zdravstvo diljem Hrvatske, koji su dostupni za domaće i strane turiste. Subvencionirani antigenski testovi bit će dostupni za turiste koji su boravili barem tri noći u komercijalnom smještaju, a za navedenu mjeru Ministarstvo turizma i sporta osiguralo je 20 milijuna kuna. Na "Safe stay in Croatia" web-stranici turistima smo na jednom mjestu omogućili pregled svih relevantnih informacija – od pregleda epidemiološke situacije po županijama, lokacija za testiranje, kontakata žurnih službi do informacija što učiniti u slučaju zaraze. I prije uvođenja EU digitalne COVID potvrde, uspostavili smo jasne režime prelaska državne granice te time turistima omogućili jednostavniji dolazak u Hrvatsku. U cilju sprječavanja pojava eventualnih žarišta u sezoni, u travnju smo započeli proces cijepljenja turističkih djelatnika. U nekim županijama do sada je cijepljeno i do 60 posto turističkih djelatnika, dok bi druge trebale dodatno intenzivirati proces cijepljenja. Od prošlog tjedna je, odlukom Vlade RH, svim turistima koji to žele omogućeno besplatno cijepljenje u RH.

Iako je turistički sektor od samih početaka pokazao izrazito visok stupanj ozbiljnosti i odgovornosti, mislim da možemo i moramo dodatno intenzivirati proces cijepljenja, prvenstveno radi zdravlja i sigurnosti, a onda i radi daljnje normalizacije gospodarskih i društvenih aktivnosti.

Dominiraju gosti iz Europe

Ministrice Brnjac, koji je segment našeg turizma najviše, a koji najmanje pogođen korona-krizom?

– Ponude za kojima postoji veća potražnja su one u kojima se podrazumijeva veća sigurnost i socijalno distanciranje. Kada govorimo o smještaju, riječ je kućama za odmor, kampovima i ponudama u nautičkom turizmu. Pri tome je važno istaknuti kako je hotelijerski sektor zaista poduzimao sve mjere kako bi se naši gosti osjećali sigurno, a što je rezultiralo time da danas imamo i u tom smještajnom segmentu odlične rezultate. Naime, u ovoj godini hotelski sektor ima rast noćenja od više od 90 posto, što govori puno o tome kako i taj segment ponude u ovoj godini puno kvalitetnije posluje u odnosu na proteklu godinu. Također, kada su u pitanju destinacije, veliku važnost ima i prometna povezanost, posebice za naše južnije destinacije, koje tradicionalno imaju veći udio putnika koji dolaze u Hrvatsku zračnim putem. Za razliku od protekle godine, kada su zaustavljene linije diljem svijeta, ove godine zbog velike potražnje za Hrvatskom ponovno su uvedene brojne nove linije te tako bilježimo trenutačno više od 300 aktivnih linija u zračnim lukama diljem Hrvatske, od kojih je samo u zračnim lukama u Dalmaciji aktivno više od 200. To je svakako pridonijelo i puno boljim rezultatima južnih županija, koje u ovoj godini do danas u prosjeku ostvaruju 60 posto više dolazaka i 50 posto više noćenja turista negoli lani.

Struktura gostiju se promijenila. Kao u godinama poslije Domovinskog rata, stižu nam najviše gosti iz Europe. Kad će nas ponovno u većem broju posjećivati turisti iz Azije, Amerike i Australije?

– S obzirom da je pandemija u potpunosti promijenila paradigmu putovanja, turisti biraju destinacije koje su im u bližem okruženju pa je tako sasvim logično da nas najviše posjećuju upravo turisti iz Europe – Njemačke, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske, Italije i Slovenije, za koje je Hrvatska prvenstveno autodestinacija. Uvođenjem direktnih linija iz SAD-a za Dubrovnik očekujemo i veći priljev turista iz SAD-a, koji su od početka ove godine ostvarili više od 300 tisuća noćenja, odnosno četiri puta više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Moramo biti svjesni da pandemija i dalje ima veliki utjecaj na turistička kretanja, posebice kada uzmemo u obzir i pojavu novog soja virusa, koji se širi puno brže. Vjerujem kako ćemo cijepljenjem, pridržavanjem epidemioloških mjera i odgovornošću ubrzati daljnja turistička kretanja i kada govorimo o turistima iz Azije i Australije.

image
Kamping resort Zaton dobro je popunjen. Sebastian Staebe s bratom Robinom na odmoru
 
Tom Dubravec/Cropix

Zračne linije se obnavljaju

U kolikom se omjeru normalizirao zrakoplovni putnički promet u odnosu na vrijeme prije korone? Je li barem sedamdeset posto linija koje su prije povezivale Hrvatsku sa svijetom – obnovljeno?

– U zračnim lukama bilježimo 544 posto putnika više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Trenutačno imamo 308 aktivnih aviolinija prema Hrvatskoj i iz Hrvatske, što znači da se broj aviolinija u posljednjih mjesec dana povećao za otprilike 128 linija. Više od 250 aviolinija odnosi se na morske zračne luke, što nam je posebno važno za naše južne destinacije. U odnosu na 2020. godinu Split je dobio sedam novih linija WizzAira, Dubrovnik je ponovno povezan s New Yorkom, Rimom i Bečom, Rijeka s Poljskom, Pula s Moskvom, Zagreb s Portugalom.

Posljednjih godina udio gostiju koji dolaze u Hrvatsku avionom kontinuirano se povećava te se tako unatrag nekoliko godina povećao s 11 na 19 posto. Naravno, cilj je da nam broj aviolinija raste tijekom čitave godine, što, osim prometne povezanosti, pridonosi i konkurentnosti naše destinacije.

Zadovoljni smo uvođenjem novih zračnih linija različitih prijevoznika koji hrvatske destinacije povezuju sa skandinavskim zemljama, Njemačkom, Engleskom, Španjolskom, Portugalom, a i nedavno smo dočekali i izravni let iz Sjedinjenih Američkih Država New York – Dubrovnik.

Kako stojimo s kruzerima? Dubrovnik je živio od kruzing turizma, a oni danas tek tu i tamo navrate u naše luke.

– Početkom lipnja u Hrvatsku, točnije u dubrovačku luku Gruž te splitsku gradsku luku, uplovili su i prvi ovogodišnji kruzeri. U kruzing industriji su na snazi vrlo stroge epidemiološke mjere, što im je i omogućilo ponovni početak poslovanja. Najave za hrvatske luke i dalje pristižu, ali, naravno, sve ovisi o epidemiološkoj situaciji koja ja ključna za snažniji povratak kruzinga.

Stalno vučemo paralele s pretpandemijskom 2019. godinom, rekordnom po turističkim rezultatima. Jesu li cijene hotelskog i privatnog smještaja, u odnosu na 2019., značajnije pale?

– Kao i uvijek cijene se određuju na temelju potražnje i dostupne slične ponude kod konkurenata. Neki pružatelji usluga spuštali su cijene, dok su kod nekih cijene ostale iste, a u određenim slučajevima čak i rasle. Prije svega najvažnije je da se održava visoka razina kvalitete i sigurnosti, a s obzirom da su to najbitniji čimbenici u turizmu u vrijeme pandemije, gosti su spremni platiti i više kako bi se osjećali sigurno.

Zdravstveni turizam, naročito kad su bile u pitanju stomatološke usluge, bio je u zamahu dok se nije pojavila nesretna korona. Najviše su od toga koristi imali Istra, Kvarner i Zagreb. Bilježi li zdravstveni turizam ikakve pomake nabolje?

– Hrvatska se strateški fokusira na odmicanje od sezonalnosti, u čemu je važan segment i razvoj zdravstvenog turizma, koji se i prije pandemije pokazao kao proizvod s velikim potencijalom rasta. Imamo sve komparativne prednosti za daljnji razvoj zdravstvenog turizma – dobru reputaciju zdravstvenih usluga, kvalificirano osoblje, prirodne ljepote s bogatstvom termalnih izvora te povoljnu klimu i dugu tradiciju u turizmu. Stoga će vizija i ciljevi razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj biti integrirani u Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine. Osim toga, nužno je i što više uključiti ostale regije u Hrvatskoj koje imaju potencijala za razvoj ovog oblika turizma.

Više od 80 tisuća gostiju na Kvarneru prošle je godine bilo upravo zbog pružanja usluga u zdravstvenom turizmu, dok se danas na tom području velik broj pacijenata oporavlja od posljedica izazvanih koronavirusom. Prilagodbom zakonodavnog okvira, u dijelu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakona u pružanju usluga u turizmu, omogućilo se poticanje ulaganja kao i obavljanje ugostiteljskih i usluga zdravstvenog turizma u bolnicama, lječilištima i specijalnim bolnicama. Navedene izmjene i dopune značajne su i za provedbu investicija koje idu u smjeru regionalne diverzifikacije i specijalizacije hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, kroz stvaranje okvira za ulaganja u zdravstveni turizam u lječilištima i bolnicama.

image
Plaža u Podgori je puna gostiju
 
Ivo Ravlić/Cropix

Autohtona kultura

Posljednjih godina HTZ i Ministarstvo turizma snažno propagiraju kontinentalni turizam. Vide li se rezultati te kampanje? Koje destinacije najviše napreduju?

– U kontekstu pandemije, uloga turizma u ruralnom razvoju, odnosno razvoju kontinenta, važnija je nego ikad. Turizam u ruralnim područjima pruža velike mogućnosti za oporavak jer turisti traže manje naseljena i pomalo izolirana odredišta, iskustva i aktivnosti na otvorenom. Upravo s ciljem promicanja turizma na kontinentu krenuli smo i s prvom nacionalnom kampanjom ruralnog turizma "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!", kojoj je cilj promocija bogate ponude hrvatskih ruralnih destinacija. Da su domaći turisti prepoznali turističku vrijednost ruralnih krajeva Hrvatske, govori i podatak kako Park prirode Papuk ove godine bilježi 31.752 posjetitelja, što je 48 posto više u odnosu na isto razdoblje 2019., kada ih je bilo 21.404.

Ruralni turizam je važan segment turističke ponude za poljoprivredna gospodarstva, mikro, mala poduzeća i za samozapošljavanje. U kombinaciji s već rastućom potražnjom za izvornim turističkim doživljajima i gastronomijom u kontaktu s lokalnim stanovništvom, autohtonom kulturom i proizvodima otvaraju se mogućnosti za gospodarstvo, socijalno i okolišno oživljavanje kontinentalnog područja kroz turizam.

Zahvaljujući i "Adrianu", dugogodišnjoj akciji "Slobodne Dalmacije" u kojoj biramo najbolji mali obiteljski hotel, o tom segmentu naše turističke ponude sve se više govori i sve više u njega ulaže. Koliko vlasnici takvih hotela mogu računati na potpore iz europskih fondova? Je li taj vid turizma u tom smislu prepoznat kao perspektivan i kako ga konkretno podupire naša država?

– Mali hoteli posebna su ponuda u hrvatskom turizmu i njihova kvaliteta je itekako prepoznata. Svjesni važnosti malih hotela, ali i općenito malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, osigurali smo u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti milijardu kuna, na što će se moći prijavljivati i vlasnici malih hotela za unaprjeđenje postojeće ponude, izgradnju novih hotela, diverzifikaciju ponude itd. Pri tome je naglasak stavljen na zelenoj i digitalnoj tranziciji te održivom turizmu. Vjerujem da će brojni mali hotelijeri iskoristiti ovu priliku te da će uz zaista obilna sredstva svoje sadržaje i uslugu podignuti na još više razinu te se tako još više istaknuti među konkurencijom.

Mali se hotelijeri često žale na privatne iznajmljivače koji imaju više apartmanskih jedinica, jer su im oni neka vrsta nelojalne konkurencije. Naime, vlasnici obiteljskih hotela, za razliku od privatnih iznajmljivača, nisu tzv. paušalisti, nego obveznici PDV-a, pa teško mogu konkurirati cijenama privatnim iznajmljivačima koji imaju šest i više apartmana?

– To su dva različita segmenta naše smještajne ponude. Hrvatska je prepoznata po dobrim domaćinima u privatnom smještaju, ali i kvalitetnim hotelima. Činjenica jest da trebamo ulagati u kvalitetu i u jednom i drugom segmentu. Kada je riječ o iznajmljivačima, trebamo poticati ulaganje u dodatne sadržaje, objekte više kategorije (4 i 5*) i kuće za odmor, koje su se u ovim okolnostima pandemije pokazale vrlo traženima, na obali kao i u zaleđu. Isto tako kad su u pitanju mali hoteli, važna je diverzifikacija ponude kako bi zauzeli što bolju poziciju na tržištu i u odnosu na konkurenciju unutar istog smještajnog segmenta, ali i izvan. Danas u Hrvatskoj brojimo najviše hotelskih kapaciteta s četiri zvjezdice jer je potražnja za kvalitetnijom ponudom veća, a hoteli s pet zvjezdica, koji su cjenovno u najvišem rangu, imaju najveću popunjenost. Upravo to je pokazatelj kako su turisti, kada je u pitanju kvaliteta, spremni i platiti više. Sredstva koja će biti na raspolaganju kroz okvir Nacionalnog plana oporavka i otpornosti otvorit će mogućnost za male hotelijere da učine sve kako bi mogli privući goste veće platežne moći.

Kampovi bilježe najveći rast

Hrvatska smještajna ponuda iz godine u godinu ima sve veću kvalitetu, a to je svakako i slučaj za segment kampinga, koji je diverzificirao svoju ponudu, privlači nove tržišne segmente i za kojim postoji velika potražnja. Kampovi su i za vrijeme pandemije bili iznimno traženi, a to je slučaj i ove godine. Naime, u srpnju su kampovi na oko 90 posto što se tiče rezultata u usporedbi sa srpnjem iz rekordne 2019. godine, dok su na razini dosadašnje čitave godine na oko 70 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine, što je odličan rezultat uzimajući u obzir da su u brojnim zemljama u prvoj polovini ove godine putovanja bila znatno otežana. Riječ je, dakle, o segmentu ponude od kojeg u budućnosti možemo očekivati još bolje rezultate i s obzirom na paradigmu održivog turizma kao budućnosti turizma, segment ponude koji će Hrvatsku još više istaknuti među konkurencijom. Tome u prilog idu i podaci ADAC-a, jednog od najvećih strukovnih klubova u Njemačkoj te najvećeg njemačkog i drugog po članstvu automobilističkog kluba na svijetu, prema kojem je potražnja za Hrvatskom općenito izrazito porasla, a najveća je upravo u segmentu kampinga, gdje bilježimo najveći rast potražnje u odnosu na ostale destinacije – kaže Nikolina Brnjac

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. kolovoz 2021 04:05