Šetnja najvećim europskim, ako ne i svjetskim, turističkim sajmom u Berlinu bila je idealna prilika za upitati ministricu turizma i sporta Nikolini Brnjac kakva su očekivanja za sezonu pred nama.
Sezonu 2023. koja samo što nije...
- Naše aktivnosti usmjerene su na cjelogodišnji turizam, stoga smo iznimno zadovoljni što smo u prva dva mjeseca ove godine zapravo ostvarili rekordne rezultate - (+3%) dolasci/ (+15%) noćenja u odnosu na prva dva mjeseca 2019. godine - kazala nam je ministrica.
- Hrvatska je na svim emitivnim tržištima prepoznata kao visokokvalitetna turistička destinacija, a cilj nam je u predstojećem razdoblju brendirati Hrvatsku kao lidera u održivosti - dodala je. Razloga za optimizmom ima jer su najave dolazaka za sada izvrsne.
- Što se tiče njemačkog tržišta, već je i nastup Hrvatske na sajmu u Münchenu bio je iznimno uspješan. Sajam f.re.e je ove godine, s Hrvatskom kao zemljom partnerom, zabilježio rekordnu posjećenost - pohvalila nam se prva žena hrvatskog turizma.
A nas je dodatno zanimalo mijenja li Hrvatska svoj pristup turizmu? Svatko tko živi u turističkim središtima zna kako to utječe na život domaćega svita...
- Svakako - i zadovoljni smo da smo u tako kratkom razdoblju uspjeli napraviti značajne pomake ka održivosti, a to je jedini smjer razvoja želimo li ostati konkurentni i uspješni. Od početka mandata radimo na reformi hrvatskog turizma, koja se sastoji od 4 glavna elementa koji zajedno čine cjelovitu sliku razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. U prošloj godini izradili smo Strategiju razvoja održivog turizma kojom smo odredili da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija - kazala nam je.
Trenutno u intenzivnim konzultacijama s turističkim sektorom Ministarstvo finalizira Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, kojim će se propisati aktivnosti i konkretne mjere za provedbu Strategije.
Mjere će biti vrlo precizno povezane s izvorima financiranja, kako iz europskih sredstava tako i iz državnog proračuna.
- U tijeku je i izrada krovnog zakona za turizam, Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma. Definirat će se uloge dionika u turizmu, kao i pokazatelji i standardi osiguravanja održivosti turizma. Želimo uspostaviti sustav kojim ćemo moći kvalitetno pratiti i analizirati podatke, i na temelju toga poticati buduća ulaganja - kazala nam je Brnjac, kazavši kako će uskoro biti dovršen software koji bi trebao biti izvrsnim alatom lokalnim samoupravama. Uz pomoć toga mogli bi u svakom trenutku planirati protok turista svojim krajem, gradom, otokom...
- Vlada Republike Hrvatske osigurala je i sredstva kako bi se sve to moglo ostvariti i to 1,27 milijarde eura. Po prvi puta je osiguran tako veliki iznos bespovratnih sredstava kao i povoljnih zajmova za turistički sektor - a pritom nismo zaboravili nikoga - ni ugostitelje, ni nautiku, ni turističke agencije, ni OPG-ove ni privatne iznajmljivače. Svi dionici u turizmu imat će priliku kroz ova sredstva povećati kvalitetu i uložiti u digitalnu i zelenu tranziciju bez kojih nema konkurentnog turizma - otkrila nam je.
Što nam nedostaje i što možemo unaprijediti, pitali smo, zainteresirani bi li, možda, ulaganje u kongresni i/ili zdravstveni turizam bio od koristi.
- Želimo li postati održiviji definitivno trebamo raditi na cjelogodišnjoj i regionalno uravnoteženijoj ponudi. U Strategiji i u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma posvetili smo osobitu pažnju posebnim oblicima turizma koje moramo razvijati kako bismo postigli te ciljeve. Osigurali smo sredstva za zaokret prema održivosti za sve dionike u turizmu kako bismo razvijali eno-gastronomiju, ruralni turizam, nautiku, kongresni, ali i turizam na obali, koji se dalje mora razvijati na postulatima održivosti - kazala nam je Brnjac.
- U pozivima za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, osigurali smo sredstva za novi investicijski ciklus koji je zapravo već počeo, a naglasak smo stavili osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Radi se o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja - kazala je.
Očekuje kako će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje bi, uvjerena je ministrica, učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine.