StoryEditor
Hrvatskaneslužbeno doznajemo

Ministarstvo odlučilo doskočiti inflaciji superodlikaša: ‘tona‘ petica iz osnovne više neće biti glavni adut, dolazi do promjena u bodovanju prijemnih ispita za upis u srednje škole

Piše Marijana Cvrtila
22. rujna 2021. - 10:25

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potvrdio je to ovih dana i resorni ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, namjerava najkasnije do kraja godine izmijeniti postojeći Pravilnik o kriterijima upisa u srednje škole. Godinama su opći uspjeh i ocjene iz viših razreda osnovnoškolskog obrazovanja glavni adut za ulazak u srednjoškolsko obrazovanje, a "tona" petica s kojom ta djeca konkuriraju za upis postala je nepodnošljiv teret sustavu.

Do promjena će doći u bodovanju određenih elemenata upisa. Iako Ministarstvo još uvijek ne izlazi s planovima i prijedlozima promjena koje namjerava uvesti (o čemu će se provesti i javna rasprava, odnosno e-savjetovanje), neslužbeno doznajemo da se razmišlja o tome da se poveća vrijednost bodova ostvarenih na provjerama posebnih znanja (takozvani prijemni ispiti) koje iz nekoliko predmeta važnih za upis provode same škole.

Podsjetimo, već i sada prema postojećem Pravilniku srednje škole koje imaju veliku navalu odlikaša ili su prethodne godine na upisima imale velik broj učenika s istim maksimalnim brojem bodova (točnije, upisale su kandidate s ukupnim brojem bodova u rasponu od četiri posto maksimalnog broja mogućih bodova) mogu od Ministarstva dobiti suglasnost da iduće godine provedu svoj selekcijski postupak, odnosno "prijemni ispit" u školi.

Međutim, prema aktualnom Pravilniku, rezultati tog ispita nose svega pet bodova u ukupnom zbroju bodova potrebnih za upis, a izmjenama Pravilnika navodno se planira njihov udio povećati, to jest prijemni bi nosili više bodova.

Prema važećem Pravilniku, najveći broj bodova za upis u gimnazijske i četverogodišnje programe imaju ocjene, odnosno opći uspjeh od petog do osmog razreda osnovne škole, te zaključne ocjene u sedmom i osmom razredu iz hrvatskog i prvog stranog jezika te matematike, kao i triju nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinoj školi. Tako se može "zaraditi" najviše 80 bodova, a posljednjih godina ogroman broj učenika upravo s tim brojem bodova pokuca na "upisna" vrata, uglavnom prestižnih gimnazija. Zasad nije poznato hoće li se izmjenama Pravilnika smanjiti broj bodova temeljenih na ocjenama.

Međutim, izmjenama Pravilnika mogli bi se preispitati dodatni bodovi ostvareni po različitim kriterijima, poput natjecanja, zdravstvenih poteškoća, otežanih uvjeta školovanja i slično. Oni se, navodno, ne bi više automatski pribrajali kandidatima prilikom upisa, nego tek u situacijama kad bi mogli biti "jezičac na vagi", to jest kada više kandidata ima jednak broj bodova, onda bi se kao selekcijski element dodavali i ti bodovi. Naravno, za one učenike koji na njih imaju pravo.

No, tek treba vidjeti što će na kraju ući u izmjene Pravilnika. Osim toga, kako neslužbeno doznajemo, vrlo je izvjesno da se te promjene neće odnositi na ovogodišnju generaciju učenika osmih razreda, koja će se u prvi razred srednjih škola upisivati 2022. godine prema postojećim pravilima. Vrlo je vjerojatno da će se s promjenama krenuti tek na upisima u srednje škole 2023. godine.

Iako imaju tu mogućnost, od oko četiri stotine srednjih škola u Hrvatskoj samo su četiri, i to mahom zagrebačke gimnazije, dosad provodile "prijemne ispite", odnosno dodatna testiranja znanja iz odabranih predmeta prilikom upisa u prvi razred. Jedna od njih je zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, koja učenike dodatno testira za upise u program prirodoslovne gimnazije.

Ravnatelj Zlatko Stić, koji godinama zagovara uvođenje "male mature" na kraju osmih razreda, ima prijedlog kako bi se, dok se takve krupne promjene u sustavu ne dogode, mogao omogućiti donekle pravedniji upis u prvi razred srednjih škola.

– Tražimo da se za početak maksimalni broj bodova ostvarenih na provjerama posebnih znanja u školama (na "prijemnim ispitima", nap. a.) sa sadašnjih pet poveća na deset, te da se ukine vrednovanje uspjeha u petom i šestom razredu osnovne škole. Uopće, vrednovanje općeg uspjeha od petog do osmog razreda treba ukinuti, a bodovati jedino uspjeh iz predmeta u sedmom i osmom razredu, i to onih glavnih te ostalih važnih za program u koji se dijete upisuje – ističe Zlatko Stić, koji je i član užeg predsjedništva Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

I njega ljuti dugogodišnja inflacija superodlikaša.

– Naše "prijemne" testove ništa bolje ne rješavaju oni s 80 bodova od onih sa 78. Međutim, zbog postojećeg vrednovanja ocjena nama se ove godine dogodilo da je iz upisa u prirodoslovnu gimnaziju, i to za 0,15 bodova, ispalo četvero (uplakane) djece jer su u petom ili šestom razredu imali četvorku iz likovnog ili glazbenog odgoja. O tome govorim godinama! – rekao je ravnatelj Stić.

‘Petice iz osnovne nisu pravo mjerilo‘


I ne samo u gimnazije, kako su ove godine govorili roditelji, i u neke srednje strukovne škole, čak i u obrtnička i tehnička zanimanja, zbog male kvote bilo je vrlo teško upisati dijete koje je u osnovnoj školi prolazilo s četvorkom, a kamoli s trojkom.

Tihomir Tomčić, ravnatelj jedne od najboljih domaćih strukovnih škola, zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića, kaže kako su pojedini strukovni programi, primjerice tehničar za računarstvo, građevinski/arhitektonski tehničar, mehatroničar, grafički dizajner, zaista atraktivni za mlade, a za upis konkuriraju i odlikaši.

– Ipak, ne možemo govoriti o navalama odlikaša na te programe, a posebno ne u trogodišnje strukovne programe koji su na tržištu jako traženi. Što se tiče odlikaša iz osnovne škole, slažem se da te ocjene nisu pravo mjerilo. To vidimo već na inicijalnim testovima na početku školske godine u prvom razredu srednje škole. Rezultati tih testova u velikoj su disproporciji s ocjenama donesenima iz osnovne škole – kaže ravnatelj Tomčić, koji smatra kako bismo u budućnosti rezultate nacionalnih ispita trebali implementirati u upisnu politiku.       

item - id = 1129144
related id = 0 -> 1139728
related id = 1 -> 1138877
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2021 20:59