Nagli pad temperature, kiša u pojedinim dijelovima zemlje i upaljen meteoalarm - to je slika Hrvatske nakon vrućih i toplih ljetnih dana. Narančasti meteoalarm upaljen je i za sutra za dvije regije: kninsku i splitsku. I to zbog grmljavinskog nevremena.
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Gutller najavio je da će subota i nedjelja na kontinentu ipak biti nešto mirnije, dok će na obali puhati jaka bura. Ostatak Hrvatske je pod žutim upozorenjima. Pitanje je - je li ovo bilo najhladnije ljeto u odnosu na ono što nas čeka?
"Ja osobno nisam veliki ljubitelj te fraze. Zato što danas ne znamo kakvo će biti ljeto 2027. Hoće li biti isto, toplije, hladnije? Ono što znamo je da se nastavlja trend zagrijavanja svijeta, Europe i Hrvatske, ali moguće su različite varijacije od godine do godine", rekao je Gutller, piše Dnevnik.hr.
Istaknuo je da je ovo bilo najtoplije ljeto na području Europe - srušen je rekord iz 2003.: "Mnogo je rekorda srušeno u Hrvatskoj. Jedan koji je jako impozantan - u gradu Rijeci je 20 dana u kontinuitetu bilo upozorenje za određene razine toplinskog vala - žuto, narančasto, crveno".
Što se tiče prognoza za jesen, rekao je da je bitno pratiti kratkoročne prognoze iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. One sezonske govore o nastavku toplijih razdoblja od prosjeka.
"To neće biti temperature preko 30-35, ali će biti jesen vjerojatno toplija od prosjeka i zbog nekoliko razloga moguće su nešto kišnija razdoblja na području juga Hrvatske i Dalmacije", istaknuo je Gutller.
"Regije za koje izdajemo meteoalarm upozorenja su regije koje su slične u Hrvatskoj po nekakvim obilježjima klime. Međutim, praksa pokazuje da vrlo često operativne snage, snage civilne zaštite, vatrogasci, Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatske vode, kao i građani, trebaju informaciju koja je točnija u prostoru", rekao je Guttler.
"Tijekom rujna prelazimo na sustav meteoalarma, ovog puta na županije. Tako više nećemo imati velike hrvatske regije, nego ćemo točno za svaku županiju reći ili upozoriti na visoke temperature, na udare vjetra, na količinu oborina. Nadam se da će to i našim građanima, i svim koji koriste informacije, puno više značiti", dodao je.
Što se tiče sustava upozorenja, DHMZ i SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama) često se miješaju.
"SRUUK je jedna nova tehnologija, u Hrvatskoj u praksi od 2023. godine. Tu nismo kaskali za drugim europskim zemljama, i one uvode slične alate. Cilj je, danas svi imamo mobitel u svom džepu, da nam to bude dodatan kanal na kojem dobijemo informaciju o nekakvoj nepogodi, problemu ili nekakvom incidentu. U Hrvatskoj sustav funkcionira na način da različita stručna tijela, recimo Hrvatska vatrogasna zajednica za požare, Hrvatske vode za poplave, sustav obrane za sigurnosne incidente, DHMZ u slučaju nevremena - prepoznaje rizike i pokušaju ih detektirati", objašnjava Gutller.
"Ukoliko imamo dovoljno vremena, dajemo nalog Ravnateljstvu civilne zaštite da se poruke na nekom području pošalju što većem broju građana. DHMZ je od 2023. godine pet puta aktivirao taj sustav. Ponekad su to bile veliki grmljavinski sustavi preko čitave Hrvatske, ponekad su bili fokusirani dijelovi zemlje", dodao je ravnatelj DHMZ-a i napomenuo da će i dalje koristiti tu tehnologiju i da se nada kako će se kroz nekoliko godina sustav uskladiti na razini čitave Europe, piše Dnevnik.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....