Maturanti Splitsko-dalmatinske županije treći najuspješniji u državi, iz Hrvatskog jezika odmah iza Zagrepčana

Maturanti Grada Zagreba i Međimurske županije, prema prosječnim ocjenama ostvarenima na obje razine obveznih predmeta državne mature (Hrvatski i Engleski jezik te Matematika), bili su najuspješniji na lanjskoj državnoj maturi, odnosno u nastavnoj 2022./2023. godini. Ali, vrlo dobri bili su i dalmatinski maturanti, a sve četiri dalmatinske županije prema ostvarenom uspjehu maturanata plasirale su se među prvih deset u državi. Najbolji uspjeh ostvarili su maturanti Splitsko-dalmatinske županije, koji su se prema ukupnom uspjehu plasirali na treće mjesto, što je veliki skok u odnosu na generaciju ranije koja je bila šesta.

Slijede maturanti iz Dubrovačko-neretvanske županije na petom mjestu, Zadarska je županija sedma, a Šibensko-kninska deseta. Najlošiji prosječan uspjeh na maturi ostvarili su srednjoškolci završnih razreda iz Ličko-senjske županije.

To su pokazali ažurirani podaci prošlogodišnje državne mature koje je u srijedu objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) u aplikaciji, odnosno bazi podataka ŠeR (Školski e-Rudnik).

Podsjetimo, prošlogodišnji su maturanti prvi put ispit iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi pisali na jedinstvenoj razini, dakle bez više A i osnovne B razine. Matematika i Engleski jezik zadržali su obje te razine. Prosječna ocjena na maturi 2022./2023. iz ova tri ključna predmeta, kojima je u ljetnom roku ukupno pristupilo 25.749 maturanata i ostalih pristupnika, na ispitima A razine bila je "čvrsta" trojka (3,28), a na ispitima B, osnovne razine, dvojka (2,46). Maturanti su opet najuspješniji bili na ispitu iz više (A) razine Engleskog jezika iz kojega su ostvarili prosječnu ocjenu 3,81 (četvorku), a najgori su bili iz B, osnovne razine Matematike s prosjekom od svega 2,27 (dvojka!). Iz Hrvatskog je prosječna ocjena iznosila 3,10.

Upravo iz Hrvatskog jezika učenici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su najbolji uspjeh, drugo mjesto u državi s prosječnom ocjenom 3,26, što je iznad državnog prosjeka i tek nešto lošije od prvoplasiranih Zagrepčana (3,37). Na testovima iz A, više razine Matematike, gdje je prosječna ocjena bila 2,85, najbolji u državi bili su maturanti iz Međimurja (3,13), dok su od Dalmatinaca najbolje plasirani bili učenici Dubrovačko-neretvanske županije na četvrtom mjestom i prosječnom ocjenom identičnom državnom prosjeku (2,85).

Na Engleskom jeziku A razine (prosječna ocjena 3,81) ponovno su najbolji bili maturanti Međimurci (4,02), dok su od dalmatinskih učenika u ovoj "kategoriji" najveći uspjeh ostvarili maturanti iz dviju županija - Zadarske i Šibensko-kninske – s jednakim prosjekom 3,77 (ukupno osmi u državi).

"Tradicija" se nastavlja kada je u pitanju nesrazmjer zaključnih ocjena završnih razreda osnovne i srednje škole iz ovih predmeta s ocjenama istih učenika ostvarenima na državnoj maturi. Na primjer, učenici koji su bili maturanti 2022./2023. nastavne godine iz Hrvatskog su jezika na kraju osmog razreda osnovne škole imali prosječnu ocjenu 4,19 (četvorka), na kraju četvrtog razreda srednje škole 3,61, da bi na ispitu iz istog predmeta na državnoj maturi pali na prosječnih 3,10. Još su gori odnosi kada su u pitanju učenici koji su na državnoj maturi pisali nižu, B razinu Matematike. Prosječna zaključna ocjena iz tog predmeta svih prošlogodišnjih maturanata bila je na kraju osmog razreda 3,89 (četvorka), na kraju srednje škole pala je na 3,20, da bi na ispitima B razine državne mature pala još više, na dvojku (2,27).

Pitanje koliko se ocjene u školama poklanjaju sigurno otvara i podatak prema kojemu je na višoj A razini ispita iz Matematike na državnoj maturi odličnu ocjenu dobilo tek 8,35 posto a na B razini neznatnih 1,13 posto pristupnika – istovremeno, zaključnu peticu iz Matematike na završetku četvrtog razreda srednje škole imalo je 17 posto maturanata! Iz Hrvatskog je zaključenu peticu na kraju srednje škole imalo gotovo 22 posto učenika, da bi se na maturi iz tog predmeta broj odlikaša prepolovio – na 10,4 posto.

Što tek reći o izbornim predmetima, na kojima su prošlogodišnji maturanti doživjeli pravi fijasko. Prosječne ocjene na maturi iz gotovo svih izbornih predmeta za dvije su ocjene manje od zaključnog prosjeka istih tih ocjena na kraju srednjoškolskog obrazovanja.

Prava katastrofa zabilježena je na ispitu iz Fizike – dok je na kraju četvrtog razreda srednje škole prosječna ocjena maturanata iz tog predmeta bila doista čvrsta četvorka (4,15), na maturi je pala na najniži rezultat mature uopće 1,95 ili jedva dvojku. Iz Biologije su učenici na kraju srednje škole u prosjeku imali zaključenu odličnu ocjenu (4,51), a na maturi su se ‘srozali‘ na prosjek 2,64 (mršavu trojku). Jedna od najgore napisanih izbornih ispita državne mature lani je bio je onaj iz Politike i gospodarstva, na kojemu je prosječna ocjena bila 2,10. Iz istog tog predmeta učenici na kraju četvrtog razreda imaju zaključenu jaku četvorku (4,40). Ništa puno bolje na maturi nije bilo ni s drugim predmetima, poput Povijesti, Geografije, Likovne i Glazbene umjetnosti, Filozofije…

Ipak, ima i srednjih škola koje sasvim dobro ‘balansiraju‘ s ocjenama, odnosno njihovi učenici na maturi su ostvarili prosječne ocjene iz pojedinih predmeta (gotovo) identične onima koje su im njihovi nastavnici zaključili na kraju srednje škole. Ministarstvo znanosti i obrazovanja tako je kao primjere dobre podudarnosti ocjena na maturi (ispiti A razine) s onima iz srednje škole navelo nekoliko škola, a što je pohvalno, velik dio njih dolazi – ne samo dolazi, nego se nalazi na čelu ljestvice! – iz Dalmacije.

Dalmatinske srednje škole u kojima se ‘u dlaku‘ poklapaju zaključne prosječne ocjene učenika iz Engleskog jezika na kraju srednje škole i na ispitima državne mature su Gimnazija "Antuna Vrančića" iz Šibenika (prosjek ocjena i na maturi i u školi 4,15) te Srednja škola "Bol" iz Bola na Braču (oba prosjeka 3,71).

Maturanti/ce Medicinske škole iz Dubrovnika iz Hrvatskog jezika na maturi postigli/e su identičan prosjek (odstupanje nula!) onome koji su iz tog predmeta imali/e na kraju srednje škole (2,87), a potpuno poklapanje iz tog predmeta imali su i maturanti privatne srednje škole "Marko Antun de Dominis" s pravom javnosti iz Splita (oba prosjeka 2,86). U Matematici na maturi nije bilo potpunog podudaranja prosjeka ocjena, ali su najbliže tome od svih srednjih škola u državi bili maturanti Gimnazije Metković, koji su na kraju srednje škole iz tog predmeta imali prosječnu zaključenu ocjenu 3,48 a na državnoj maturi 3,40 (odstupanje 2,28 posto).

Zanimljivo, iz brojnih srednjih škola dolaze učenici koji su na ispitima državne mature postigli i bolji uspjeh nego na kraju srednje škole. Na primjer, maturanti splitske Prirodoslovne škole iz Hrvatskog su jezika na maturi ostvarili prosječnu ocjenu 3,46, dok su na kraju srednje škole imali prosjek 3,42, gimnazijalci iz "Antuna Vrančića" iz Šibenika 3,75 na maturi, a na kraju srednje škole 3,70. Maturanti iz Gimnazije "Franje Petrića" iz Zadra svoj su izvrstan prosjek iz srednje škole iz Engleskog jezika (4,56) još "podebljali" na maturi (4,65).

Svakako treba reći da je među školama u kojima se jako dobro podudaraju prosjeci na maturi i na kraju srednje škole velik broj strukovnih škola. Iz Dalmacije ih je veći broj, a spomenimo kako su, primjerice, učenici Tehničke škole iz Šibenika zaključni prosjek iz Matematike na kraju srednje škole (2,64) još i podigli na maturi (2,74)!