stdClass Object
(
[id] => 536675
[title] => Maruška Vizek: Ima li nade za nas? Ima, ali samo ako prestanemo prežvakivati prošlost i postupimo ovako...
[alias] => maruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Dr.sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb u razgovoru za Spektar Slobodne Dalmacije komentira aktualnu gospodarsku situaciju. Ugledna znanstvenica, u čijem području interesa su primjenjena makroekonomija, međunarodna ekonomija i financije, tvrdi da ima nade za nas, ali iznosi i što bi sve trebalo promijeniti u hrvatskom društvu.
Bruto domaći proizvod (BDP) u zadnjem tromjesečju 2017. porastao je 2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali rast je usporen. Ekonomski institut, Zagreb objavio je još u prosincu kako je CEIZ ostvario najnižu vrijednost još od rujna 2014. godine. Kako tumačite to usporavanje gospodarstva?
- Da budemo potpuno precizni, CEIZ indeks kojeg Ekonomski institut Zagreb objavljuje svaki mjesec i koji nam služi da bismo na mjesečnoj razini procijenili kretanje BDP-a, počeo je usporavati već u trećem tromjesečju 2017., s tim da je to usporenje svoj klimaks doživjelo u prosincu.
Stopa rasta BDP-a koju je Institut najavio za zadnje tromjesečje prošle godine, iako se prvotno činila pesimistična, na kraju se pokazala točnom. Vidjet ćemo kako će izgledati početak ove godine, no prema podacima kojima trenutno raspolažemo, vijesti vjerojatno neće biti pozitivne.
Kako to objasniti?
- Usporavanje gospodarstva je jednostavno za objasniti. Zbog neprovođenja reformi stopa rasta BDP-a je nažalost već u 2016. dosegnula svoj limit od 3,2 posto i od tada svjedočimo sve usporenijem rastu gospodarstva. Dobra strana ovolikog i ovakvog rasta je što je to zdravi rast koji nije temeljen na zaduživanju.
Nažalost, s ovako niskim rastom koji je posljedica neprovođenja reformi, mi ćemo moći postići samo to da ćemo u doglednoj budućnosti biti najsiromašnija zemlja članica EU. Jedine članice Unije koje su trenutno još uvijek nešto siromašnije od nas (Rumunjska i Bugarska) rasle su po stopi od 7 i 3,6 posto u prošloj godini. Naših 2,8 posto rasta BDP-a je i značajno manje od stopi rasta svih ostalih novih zemalja članica Unije, što znači da Hrvatska sve više ekonomski zaostaje ne samo od razvijenih starih članica Unije, nego i od novih zemalja članica.
Ima li nade za nas? Kakva je uopće perspektiva Hrvatske s političarima koji se svako malo vraćaju u prošlost, u 1991. i 1941., bez mladih koji iseljavaju i s nepovoljnim demografskim kretanjima?
- Naravno da ima nade i da naša budućnost ne mora biti odraz naše sadašnjosti. Ništa nije zapisano u kamenu. Hrvatska je zemlja koja obiluje potencijalima i na nama je da ih iskoristimo na najbolji mogući način. Opetovano probavljanje tema iz prošlosti je u ovom kontekstu kontraproduktivno jer nam odvlači pažnju od ekonomskih prioriteta koji će u velikoj mjeri odrediti kako ćemo u budućnosti živjeti i koliko će nas u ovoj zemlji živjeti.
Vjerujem da naša nacionalna opsesija s prihvatljivim i neprihvatljivim pozdravima i imenima ulica iznova dokazuje da stvarnog interesa za supstancijalnim poboljšanjem izgleda za budućnost mladih ljudi nema. Taj nedostatak perspektive je temeljni razlog zašto se mladi ljudi iseljavaju. Tko uopće želi ostati u zemlji koja je na najboljem putu da usprkos svih potencijala postane najsiromašnija zemlja članica EU?
Nama je stoga umjesto Vijeća za suočavanje s prošlošću puno potrebnije Vijeće za suočavanje sa sadašnjošću i kreiranje uspješne budućnosti. Potrebni su nam i politički lideri koji su spremni za uspješnu budućnost proći, kako to naša zastupnica u europarlamentu Ivana Maletić voli reći, dolinom političke smrti.
Što bismo trebali promijeniti u Hrvatskoj kako bi se ubrzao gospodarski rast?
- Za početak bilo bi dobro da odredimo prioritete, odnosno da sami sebi zadamo ostvarljiv i mjerljivi cilj. Nije isto želimo li biti najuspješnija turistička ekonomija u Europi ili želimo rasti na temelju stranih investicija i većeg rasta robnog izvoza ili želimo i jedno i drugo. Ono što je ključno jeste da smo mi mala zemlja s ograničenim resursima, relativno niskom stopom štednje i sve manjim brojem stanovništva. S takvim preduvjetima ne možemo biti sve što smo sami sebi zamislili da moramo biti.
Nacionalna razvojna strategija Hrvatska 2030. koja je trenutno u izradi bi nam trebala dati to temeljno određenje i ja se nadam da to određenje neće izgledati tako da želimo biti previše toga odjednom jer onda strategija nema nikakvog smisla.
Nakon što odredimo adekvatne ciljeve, valja nam provesti reforme. Sama riječ reforma se u našoj zemlji nažalost toliko izlizala od uporabe, bez da se pri tome ikakva značajnija provedba reformi dogodila. Mi smo o reformama puno pričali, a u nekim post-izbornim koalicijama se praktički u njih i kleli, no nismo ih i provodili. Nije to, nažalost, paušalna konstatacija, nego zaključak prošlotjednog izvještaja Europske komisije o Hrvatskoj čije se ocjene o neprovedbi reformi poklapaju s ocjenama domaćih stručnjaka.
Turizam je broj jedan, ali što je s industrijskom proizvodnjom? Što je s novim tehnologijama? Zašto uvozimo hranu uz toliki poljoprivredni potencijal?
- Istraživanja sugeriraju da turizam, industrijska proizvodnja i nove tehnologije nisu nužno komplementarne. To se događa zato što u malim ekonomijama s ograničenom akumulacijom štednje i drugih resursa koje se može koristiti za ulaganja u nove poslovne projekte i infrastrukturu često ne postoji dovoljno tih resursa da se može paralelno razvijati više različitih sektora.
Turizam je specifičan i po tome što u duljem roku dovodi do aprecijacije realnog tečaja i istiskivanja industrijske proizvodnje, pa onda i onih dijelova industrijske proizvodnje koji su utemeljeni na visokoj tehnologiji i intenzivnoj primjeni znanja.
Hranu pak uvozimo jer nismo u stanju na adekvatan način organizirati poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda je po mom sudu najzapušteniji gospodarski sektor u Hrvatskoj, a Hrvatska je jedina zemlja članica EU u kojoj je poljoprivreda negativno utjecala i još uvijek negativno utječe na BDP.
Prepreke za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju počinju od neokrupnjenog zemljišta na kojem nije razvijena infrastruktura bitna za učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju, a nastavljaju se s lošim upravljanjem državnim poljoprivrednim zemljištem, preranim prelaskom na sustav izravnih poticaja/plaćanja uvjetovan ulaskom u WTO, a kasnije i EU, zapuštanjem modela zadruga u poljoprivrednoj proizvodnji, nelojalnom uvoznom konkurencijom i zapostavljanjem ruralnog razvoja. Trebat će jako rada i zasukanih rukava da bi se sadašnji vrlo negativni trendovi u tom sektoru promijenili.
Jesu li vas ikada, kao ravnateljicu Ekonomskog instituta, zvali iz Vlade ili ministarstava kako bi čuli mišljenje Vas ili drugih stručnjaka o mogućim rješenjima problema u hrvatskom gospodarstvu i društvu općenito?
- Dosadašnja suradnja Ekonomskog instituta s Vladom i ministarstvima je imala tri aspekta. Iz ministarstava nas zovu često kada trebaju našu stručnu i analitičku pomoć na specifičnim ekonomskim temama. Ujedno, mnoge naše kolege aktivno sudjeluju u različitim radnim skupinama koje se formiraju u sklopu ministarstava. I na kraju, neke naše kolege su u prošlosti bili savjetnici Vlade i Predsjednika RH.
No usprkos svim ovim angažmanima, moram zaključiti da se strateške ekonomske odluke uglavnom donose na političkom nivou bez konzultacija sa strukom. To struku, međutim, ne opravdava od odgovornosti koje mi imamo prema društvu zbog činjenice da je naš rad dijelom financiran javnim novcem. Ekonomski institut Zagreb se stoga trudi aktivno doprinositi kvaliteti informacija i javne rasprave oko bitnih ekonomskih pitanja.
Objavljujemo tako na mjesečnoj razini tri indeksa koja pružaju vrijedne informacije o stanju poslovnog ciklusa, potražnje za radnom snagom i financijskim uvjetima u zemlji, osam puta godišnje objavljujemo analize odabranih gospodarskih sektora, dva puta godišnje objavljujemo Croatian Economic Outlook - publikaciju koja analizira tekuće i projicira buduće ekonomske trendove u zemlji, a jednom godišnje objavljujemo i publikaciju u kojoj analiziramo regionalne ekonomske trendove. Svi ovi proizvodi su besplatni i dostupni su na našoj web stranici.
Samo prošle godine smo održali pet javnih predstavljanja rezultata znanstvenih istraživanja za koja smo smatrali da su relevantna za našu zemlju, a kojima smo pokrili teme poput siromaštva djece, reindustrijalizacije, izvoza, produktivnosti i tržišta rada u Hrvatskoj. Nadalje, čitav niz naših znanstvenika je medijski vrlo aktivan i rado daju svoj stručni osvrt na tekuće probleme i predlažu moguća rješenja.
Ono što međutim moram posebno napomenuti jeste da su sve ove aktivnosti zapravo naše ekstrakurikularne aktivnosti jer je naš primarni posao znanstveni rad, a naš primarni cilj znanstvena izvrsnost i mi najviše energije ulažemo u to. Na kraju krajeva, izvrsna znanost je ujedno i jedina garancija dobrih savjeta i prijedloga za rješavanje društvenih problema.
Koliko je Ekonomski institut povezan s gospodarstvom? To je jedan od vaših strateških ciljeva, a često se čuje i kako sveučilišta žele ili nastoje uspostaviti takvu suradnju s poduzetnicima.
- Suradnja akademskog sektora sa gospodarstvom je nužna ukoliko želimo imati inovativno gospodarstvo utemeljeno na znanju. Taj aspekt rada akademskog sektora je na kraju krajeva i zacrtan i u Strategiji obrazovanja, znanosti i visoke tehnologije te je predmet postupka ocjene kvalitete znanstvenih institucija kojeg provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Ekonomski institut uspješno surađuje s čitavim nizom uglavnom velikih hrvatskih kompanija te s Hrvatskom udrugom poslodavaca.
Posebno nam veseli činjenica da smo u zadnjih nekoliko godina počeli intenzivnije surađivati i sa velikim međunarodnim korporacijama. Baš zbog te činjenice, kao i zbog uspješnog povlačenja novca iz europskih fondova, značajan dio našeg financiranja danas ostvarujemo od izvoza našeg znanja u inozemstvo.
Kao primjer za suradnju s međunarodnim korporacijama istaknula bih suradnju s Deutsche Telekomom na izradi istraživanja o utjecaju digitalizacije na ekonomske ishode u zemljama Zapadnog Balkana te suradnju s Phillip Morrisom na istraživanju nelegalne trgovine duhanom na balkanskoj krijumčarskoj ruti. Od mnogobrojnih domaćih suradnji s gospodarstvom istaknula bih jednu zanimljivu i društveno korisnu suradnju s portalom Moj Posao, s kojim smo razvili OVI indeks on-line slobodnih radnih mjesta.
Trenutno taj indeks je jedina relevantna informacija o stanju potražnje za radnom snagom koju u zemlji imamo, a mi ga računamo i objavljujemo svaki mjesec.
Vladajući se hvale smanjenjem javnog duga. Koliko je to utemeljeno? I što to zapravo znači?
- Javni dug se smanjuje i to je činjenica koju svakako treba pozdraviti. Ono što nas pak mora brinuti je dugoročna održivost tog smanjenja. Naime, znamo da je tekuće smanjenje deficita i javnog duga posljedica povoljne cikličke situacije. Onog trenutka kada se ciklička situacija pogorša, zbog veće razine javne potrošnje na koju smo se obavezali ove i svake sljedeće godine, deficit će opet eksplodirati, a javni dug će nastaviti rasti.
Te procjene potvrđuje i Europska komisija koja u svom prošlotjednom izvješću procjenjuje da se strukturni deficit iz kojeg su izuzeti i prihodi i rashodi koji ovise o stanju poslovnog ciklusa povećava. Ujedno, u siječnju je Komisija objavila i Monitor održivosti duga u kojem je procijenila da će javni dug u Hrvatskoj do 2028. iznositi 75 posto BDP-a, što znači da ćemo udio javnog duga u BDP-u u sljedećih 10 godina dug smanjiti za svega 6 posto i to pod pretpostavkom da se kamatne stope na tržištima kapitala ostati niske.
Ovi podatci sugeriraju da će se intenzitet smanjivanja javnog duga u narednim godinama usporiti te da se zbog preuzimanja novih obveza za javnu potrošnju sami sebi pripremamo teren za novu eksploziju javnog duga sljedeći put kada nas pogodi recesija.
HNB i Vlada su krenuli u promociju uvođenja eura. Jesmo li spremni ispuniti sve potrebne uvjete za to?
- Izvješće koje je Europska komisija objavila prošli tjedan jasno pokazuje da mi nismo spremni za uvođenje eura. Naime, osim što moramo zadovoljiti formalne kriterije koji propisuju koliki nam mora biti deficit, javni dug, inflacija, kamatne stope i tečaj, mi moramo Komisiji dokazati da naš dohodak uspješno konvergira europskom prosjeku, da imamo kvalitetne institucije i da smo proveli reforme koje bi trebale naše gospodarstvo u trenutku kada ostanemo bez tečaja učiniti fleksibilnijim i otpornijim na šokove.
Stoga, čak i da zadovoljimo sve formalne kriterije, što također nije izvjesno, ove dodatne zahtjeve mi trenutno nismo u stanju ispuniti. Izvješće Komisije možemo stoga proglasiti antipodom Strategiji usvajanja eura jer ono vrlo jasno konstatira da mi ne provodimo čak i one reforme koje smo sami sebi zacrtali da ćemo ih provesti. Moj je dojam stoga da Komisija neće blagonaklono gledati na hrvatski zahtjev za usvajanje eura.
Podsjećam i na činjenicu da je ta ista Komisija prvi litvanski zahtjev za usvajanjem eura 2006. godine odbila zbog puno benignijeg razloga. Inflacija u toj zemlji je naime bila za samo 0,1 postotni bod veća od ciljane stope inflacije propisane mastrihtškim kriterijem. Ne vidim stoga zašto bi nama Komisija progledala kroz prste zbog puno značajnijih neispunjenih pretpostavki koje je Komisija već detektirala, posebno ne nakon svega što se dogodilo s Grčkom i europskom dužničkom krizom prije nekoliko godina.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => riječ stručnjaka
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-03-18 16:43:56
[created_by] => 3159
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-03-18 19:21:01
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-03-18 17:52:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5950
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2018/03/18/digitalna_revolucija65-120218.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
"digitalna_revolucija65-120218"
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1260x840"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 14838102 Threads: 4 Questions: 3134800751 Slow queries: 6983061
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 234666768
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 55
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/maruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako-536675
[printLink] => /vijesti/hrvatska/maruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako-536675?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 289688
[name] => Maruška vizek
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => maruska-vizek
[link] => /tag/maruska-vizek
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 371527
[name] => gospodarski rast
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => gospodarski-rast
[link] => /tag/gospodarski-rast
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 376517
[name] => uvođenje eura
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => uvodenje-eura
[link] => /tag/uvodenje-eura
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => riječ stručnjaka
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Maruška Vizek: Ima li nade za nas? Ima, ali samo ako prestanemo prežvakivati prošlost i postupimo ovako...
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3159
[name] => Ljubica Vuko
[username] => ljubica-vuko
[email] => ljubica-vuko@sd.hr
[password] => $2y$10$7h7iiOmOiwOWu35WisD.MOV5YXqRATYvbBNb08qdrh.QzMlnTl1cq
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/ljubica-vuko-3159
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1677
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/49c96b20f2494a7ca66cd56476d02f61?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/03/18/digitalna_revolucija65-120218.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => digitalna_revolucija65-120218
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/03/18/digitalna_revolucija65-120218.jpg
[title] =>
digitalna_revolucija65-120218
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Dr.sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb u razgovoru za Spektar Slobodne Dalmacije komentira aktualnu gospodarsku situaciju. Ugledna znanstvenica, u čijem području interesa su primjenjena makroekonomija, međunarodna ekonomija i financije, tvrdi da ima nade za nas, ali iznosi i što bi sve trebalo promijeniti u hrvatskom društvu.
Bruto domaći proizvod (BDP) u zadnjem tromjesečju 2017. porastao je 2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ali rast je usporen. Ekonomski institut, Zagreb objavio je još u prosincu kako je CEIZ ostvario najnižu vrijednost još od rujna 2014. godine. Kako tumačite to usporavanje gospodarstva?
- Da budemo potpuno precizni, CEIZ indeks kojeg Ekonomski institut Zagreb objavljuje svaki mjesec i koji nam služi da bismo na mjesečnoj razini procijenili kretanje BDP-a, počeo je usporavati već u trećem tromjesečju 2017., s tim da je to usporenje svoj klimaks doživjelo u prosincu.
Stopa rasta BDP-a koju je Institut najavio za zadnje tromjesečje prošle godine, iako se prvotno činila pesimistična, na kraju se pokazala točnom. Vidjet ćemo kako će izgledati početak ove godine, no prema podacima kojima trenutno raspolažemo, vijesti vjerojatno neće biti pozitivne.
Kako to objasniti?
- Usporavanje gospodarstva je jednostavno za objasniti. Zbog neprovođenja reformi stopa rasta BDP-a je nažalost već u 2016. dosegnula svoj limit od 3,2 posto i od tada svjedočimo sve usporenijem rastu gospodarstva. Dobra strana ovolikog i ovakvog rasta je što je to zdravi rast koji nije temeljen na zaduživanju.
Nažalost, s ovako niskim rastom koji je posljedica neprovođenja reformi, mi ćemo moći postići samo to da ćemo u doglednoj budućnosti biti najsiromašnija zemlja članica EU. Jedine članice Unije koje su trenutno još uvijek nešto siromašnije od nas (Rumunjska i Bugarska) rasle su po stopi od 7 i 3,6 posto u prošloj godini. Naših 2,8 posto rasta BDP-a je i značajno manje od stopi rasta svih ostalih novih zemalja članica Unije, što znači da Hrvatska sve više ekonomski zaostaje ne samo od razvijenih starih članica Unije, nego i od novih zemalja članica.
Ima li nade za nas? Kakva je uopće perspektiva Hrvatske s političarima koji se svako malo vraćaju u prošlost, u 1991. i 1941., bez mladih koji iseljavaju i s nepovoljnim demografskim kretanjima?
- Naravno da ima nade i da naša budućnost ne mora biti odraz naše sadašnjosti. Ništa nije zapisano u kamenu. Hrvatska je zemlja koja obiluje potencijalima i na nama je da ih iskoristimo na najbolji mogući način. Opetovano probavljanje tema iz prošlosti je u ovom kontekstu kontraproduktivno jer nam odvlači pažnju od ekonomskih prioriteta koji će u velikoj mjeri odrediti kako ćemo u budućnosti živjeti i koliko će nas u ovoj zemlji živjeti.
Vjerujem da naša nacionalna opsesija s prihvatljivim i neprihvatljivim pozdravima i imenima ulica iznova dokazuje da stvarnog interesa za supstancijalnim poboljšanjem izgleda za budućnost mladih ljudi nema. Taj nedostatak perspektive je temeljni razlog zašto se mladi ljudi iseljavaju. Tko uopće želi ostati u zemlji koja je na najboljem putu da usprkos svih potencijala postane najsiromašnija zemlja članica EU?
Nama je stoga umjesto Vijeća za suočavanje s prošlošću puno potrebnije Vijeće za suočavanje sa sadašnjošću i kreiranje uspješne budućnosti. Potrebni su nam i politički lideri koji su spremni za uspješnu budućnost proći, kako to naša zastupnica u europarlamentu Ivana Maletić voli reći, dolinom političke smrti.
Što bismo trebali promijeniti u Hrvatskoj kako bi se ubrzao gospodarski rast?
- Za početak bilo bi dobro da odredimo prioritete, odnosno da sami sebi zadamo ostvarljiv i mjerljivi cilj. Nije isto želimo li biti najuspješnija turistička ekonomija u Europi ili želimo rasti na temelju stranih investicija i većeg rasta robnog izvoza ili želimo i jedno i drugo. Ono što je ključno jeste da smo mi mala zemlja s ograničenim resursima, relativno niskom stopom štednje i sve manjim brojem stanovništva. S takvim preduvjetima ne možemo biti sve što smo sami sebi zamislili da moramo biti.
Nacionalna razvojna strategija Hrvatska 2030. koja je trenutno u izradi bi nam trebala dati to temeljno određenje i ja se nadam da to određenje neće izgledati tako da želimo biti previše toga odjednom jer onda strategija nema nikakvog smisla.
Nakon što odredimo adekvatne ciljeve, valja nam provesti reforme. Sama riječ reforma se u našoj zemlji nažalost toliko izlizala od uporabe, bez da se pri tome ikakva značajnija provedba reformi dogodila. Mi smo o reformama puno pričali, a u nekim post-izbornim koalicijama se praktički u njih i kleli, no nismo ih i provodili. Nije to, nažalost, paušalna konstatacija, nego zaključak prošlotjednog izvještaja Europske komisije o Hrvatskoj čije se ocjene o neprovedbi reformi poklapaju s ocjenama domaćih stručnjaka.
Turizam je broj jedan, ali što je s industrijskom proizvodnjom? Što je s novim tehnologijama? Zašto uvozimo hranu uz toliki poljoprivredni potencijal?
- Istraživanja sugeriraju da turizam, industrijska proizvodnja i nove tehnologije nisu nužno komplementarne. To se događa zato što u malim ekonomijama s ograničenom akumulacijom štednje i drugih resursa koje se može koristiti za ulaganja u nove poslovne projekte i infrastrukturu često ne postoji dovoljno tih resursa da se može paralelno razvijati više različitih sektora.
Turizam je specifičan i po tome što u duljem roku dovodi do aprecijacije realnog tečaja i istiskivanja industrijske proizvodnje, pa onda i onih dijelova industrijske proizvodnje koji su utemeljeni na visokoj tehnologiji i intenzivnoj primjeni znanja.
Hranu pak uvozimo jer nismo u stanju na adekvatan način organizirati poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda je po mom sudu najzapušteniji gospodarski sektor u Hrvatskoj, a Hrvatska je jedina zemlja članica EU u kojoj je poljoprivreda negativno utjecala i još uvijek negativno utječe na BDP.
Prepreke za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju počinju od neokrupnjenog zemljišta na kojem nije razvijena infrastruktura bitna za učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju, a nastavljaju se s lošim upravljanjem državnim poljoprivrednim zemljištem, preranim prelaskom na sustav izravnih poticaja/plaćanja uvjetovan ulaskom u WTO, a kasnije i EU, zapuštanjem modela zadruga u poljoprivrednoj proizvodnji, nelojalnom uvoznom konkurencijom i zapostavljanjem ruralnog razvoja. Trebat će jako rada i zasukanih rukava da bi se sadašnji vrlo negativni trendovi u tom sektoru promijenili.
Jesu li vas ikada, kao ravnateljicu Ekonomskog instituta, zvali iz Vlade ili ministarstava kako bi čuli mišljenje Vas ili drugih stručnjaka o mogućim rješenjima problema u hrvatskom gospodarstvu i društvu općenito?
- Dosadašnja suradnja Ekonomskog instituta s Vladom i ministarstvima je imala tri aspekta. Iz ministarstava nas zovu često kada trebaju našu stručnu i analitičku pomoć na specifičnim ekonomskim temama. Ujedno, mnoge naše kolege aktivno sudjeluju u različitim radnim skupinama koje se formiraju u sklopu ministarstava. I na kraju, neke naše kolege su u prošlosti bili savjetnici Vlade i Predsjednika RH.
No usprkos svim ovim angažmanima, moram zaključiti da se strateške ekonomske odluke uglavnom donose na političkom nivou bez konzultacija sa strukom. To struku, međutim, ne opravdava od odgovornosti koje mi imamo prema društvu zbog činjenice da je naš rad dijelom financiran javnim novcem. Ekonomski institut Zagreb se stoga trudi aktivno doprinositi kvaliteti informacija i javne rasprave oko bitnih ekonomskih pitanja.
Objavljujemo tako na mjesečnoj razini tri indeksa koja pružaju vrijedne informacije o stanju poslovnog ciklusa, potražnje za radnom snagom i financijskim uvjetima u zemlji, osam puta godišnje objavljujemo analize odabranih gospodarskih sektora, dva puta godišnje objavljujemo Croatian Economic Outlook - publikaciju koja analizira tekuće i projicira buduće ekonomske trendove u zemlji, a jednom godišnje objavljujemo i publikaciju u kojoj analiziramo regionalne ekonomske trendove. Svi ovi proizvodi su besplatni i dostupni su na našoj web stranici.
Samo prošle godine smo održali pet javnih predstavljanja rezultata znanstvenih istraživanja za koja smo smatrali da su relevantna za našu zemlju, a kojima smo pokrili teme poput siromaštva djece, reindustrijalizacije, izvoza, produktivnosti i tržišta rada u Hrvatskoj. Nadalje, čitav niz naših znanstvenika je medijski vrlo aktivan i rado daju svoj stručni osvrt na tekuće probleme i predlažu moguća rješenja.
Ono što međutim moram posebno napomenuti jeste da su sve ove aktivnosti zapravo naše ekstrakurikularne aktivnosti jer je naš primarni posao znanstveni rad, a naš primarni cilj znanstvena izvrsnost i mi najviše energije ulažemo u to. Na kraju krajeva, izvrsna znanost je ujedno i jedina garancija dobrih savjeta i prijedloga za rješavanje društvenih problema.
Koliko je Ekonomski institut povezan s gospodarstvom? To je jedan od vaših strateških ciljeva, a često se čuje i kako sveučilišta žele ili nastoje uspostaviti takvu suradnju s poduzetnicima.
- Suradnja akademskog sektora sa gospodarstvom je nužna ukoliko želimo imati inovativno gospodarstvo utemeljeno na znanju. Taj aspekt rada akademskog sektora je na kraju krajeva i zacrtan i u Strategiji obrazovanja, znanosti i visoke tehnologije te je predmet postupka ocjene kvalitete znanstvenih institucija kojeg provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Ekonomski institut uspješno surađuje s čitavim nizom uglavnom velikih hrvatskih kompanija te s Hrvatskom udrugom poslodavaca.
Posebno nam veseli činjenica da smo u zadnjih nekoliko godina počeli intenzivnije surađivati i sa velikim međunarodnim korporacijama. Baš zbog te činjenice, kao i zbog uspješnog povlačenja novca iz europskih fondova, značajan dio našeg financiranja danas ostvarujemo od izvoza našeg znanja u inozemstvo.
Kao primjer za suradnju s međunarodnim korporacijama istaknula bih suradnju s Deutsche Telekomom na izradi istraživanja o utjecaju digitalizacije na ekonomske ishode u zemljama Zapadnog Balkana te suradnju s Phillip Morrisom na istraživanju nelegalne trgovine duhanom na balkanskoj krijumčarskoj ruti. Od mnogobrojnih domaćih suradnji s gospodarstvom istaknula bih jednu zanimljivu i društveno korisnu suradnju s portalom Moj Posao, s kojim smo razvili OVI indeks on-line slobodnih radnih mjesta.
Trenutno taj indeks je jedina relevantna informacija o stanju potražnje za radnom snagom koju u zemlji imamo, a mi ga računamo i objavljujemo svaki mjesec.
Vladajući se hvale smanjenjem javnog duga. Koliko je to utemeljeno? I što to zapravo znači?
- Javni dug se smanjuje i to je činjenica koju svakako treba pozdraviti. Ono što nas pak mora brinuti je dugoročna održivost tog smanjenja. Naime, znamo da je tekuće smanjenje deficita i javnog duga posljedica povoljne cikličke situacije. Onog trenutka kada se ciklička situacija pogorša, zbog veće razine javne potrošnje na koju smo se obavezali ove i svake sljedeće godine, deficit će opet eksplodirati, a javni dug će nastaviti rasti.
Te procjene potvrđuje i Europska komisija koja u svom prošlotjednom izvješću procjenjuje da se strukturni deficit iz kojeg su izuzeti i prihodi i rashodi koji ovise o stanju poslovnog ciklusa povećava. Ujedno, u siječnju je Komisija objavila i Monitor održivosti duga u kojem je procijenila da će javni dug u Hrvatskoj do 2028. iznositi 75 posto BDP-a, što znači da ćemo udio javnog duga u BDP-u u sljedećih 10 godina dug smanjiti za svega 6 posto i to pod pretpostavkom da se kamatne stope na tržištima kapitala ostati niske.
Ovi podatci sugeriraju da će se intenzitet smanjivanja javnog duga u narednim godinama usporiti te da se zbog preuzimanja novih obveza za javnu potrošnju sami sebi pripremamo teren za novu eksploziju javnog duga sljedeći put kada nas pogodi recesija.
HNB i Vlada su krenuli u promociju uvođenja eura. Jesmo li spremni ispuniti sve potrebne uvjete za to?
- Izvješće koje je Europska komisija objavila prošli tjedan jasno pokazuje da mi nismo spremni za uvođenje eura. Naime, osim što moramo zadovoljiti formalne kriterije koji propisuju koliki nam mora biti deficit, javni dug, inflacija, kamatne stope i tečaj, mi moramo Komisiji dokazati da naš dohodak uspješno konvergira europskom prosjeku, da imamo kvalitetne institucije i da smo proveli reforme koje bi trebale naše gospodarstvo u trenutku kada ostanemo bez tečaja učiniti fleksibilnijim i otpornijim na šokove.
Stoga, čak i da zadovoljimo sve formalne kriterije, što također nije izvjesno, ove dodatne zahtjeve mi trenutno nismo u stanju ispuniti. Izvješće Komisije možemo stoga proglasiti antipodom Strategiji usvajanja eura jer ono vrlo jasno konstatira da mi ne provodimo čak i one reforme koje smo sami sebi zacrtali da ćemo ih provesti. Moj je dojam stoga da Komisija neće blagonaklono gledati na hrvatski zahtjev za usvajanje eura.
Podsjećam i na činjenicu da je ta ista Komisija prvi litvanski zahtjev za usvajanjem eura 2006. godine odbila zbog puno benignijeg razloga. Inflacija u toj zemlji je naime bila za samo 0,1 postotni bod veća od ciljane stope inflacije propisane mastrihtškim kriterijem. Ne vidim stoga zašto bi nama Komisija progledala kroz prste zbog puno značajnijih neispunjenih pretpostavki koje je Komisija već detektirala, posebno ne nakon svega što se dogodilo s Grčkom i europskom dužničkom krizom prije nekoliko godina.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/maruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako-536675
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=e788371854c598bf2447bccd54c939b83366a33d
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Maru%C5%A1ka+Vizek%3A+Ima+li+nade+za+nas%3F+Ima%2C+ali+samo+ako+prestanemo+pre%C5%BEvakivati+pro%C5%A1lost+i+postupimo+ovako...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmaruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako-536675
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fmaruska-vizek-ima-li-nade-za-nas-ima-ali-samo-ako-prestanemo-prezvakivati-proslost-i-postupimo-ovako-536675
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => riječ stručnjaka
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
11. svibanj 2024 04:52
