StoryEditor
Hrvatskareforma sustava

Marićev novi paket poreznih mjera razotkriva i imovinu sudaca, ali stručnjaci napominju: I dosad je bilo ‘alata‘ za kažnjavanje sumnjivih bogaćenja!

11. siječnja 2021. - 12:43
Silvio Čović, predsjednik Upravnog suda u Splitu.  Duje Klarić/Cropix

Novi paket poreznih promjena, koji je stupio na snagu s početkom ove godine, prema tvrdnji ministra Marića, omogućit će i oštrije kažnjavanje sumnjivih primanja i efikasnije provođenje postupaka utvrđivanja podrijetla imovine. Očekuje se uskoro i javna objava imovinskih kartica sudaca. Hoće li reforma poboljšati porezni sustav i omogućiti razotkrivanje sumnjivo stečene imovine i spriječiti porezne zastare velikih dužnika? O tome razgovaramo sa sucem i predsjednikom Upravnog suda u Splitu Silvijem Čovićem.

Prema podacima Porezne uprave, od 2010. do 2018. nerazmjer između iskazanog dohotka i stečene imovine utvrđen je kod 970 građana u ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde kuna. Hoće li reforma koju je najavio ministar Marić poboljšati porezni sustav i omogućiti učinkovitije razotkrivanje sumnjivo stečene imovine?

– Smatram da reformirani sustav predstavlja legislativni korak naprijed. Novi zakonski okvir omogućit će strože kažnjavanje i jače porezno opterećenje onih koji prikrivaju svoju imovinu. Povećava se stopa poreza na dohodak od drugog dohotka s dosadašnjih 54 posto na 60. Riječ je o najvišoj stopi oporezivanja dohotka u situacijama utvrđenog nerazmjera vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ona stečena. Time se zasigurno šalje deklarativna poruka prikrivateljima ilegalno stečene imovine da se takvi postupci ne isplate.

Međutim, smatram da se ništa bitno neće promijeniti, budući da će učinkovitije razotkrivanje sumnjivo stečene imovine ponajprije ovisiti o proaktivnom pristupu i učinkovitijem postupanju poreznih tijela i tzv. poreznog USKOK-a. Ta su tijela i prema dosadašnjem zakonskom okviru imala adekvatne i dostatno razrađene "alate" za procesuiranje i kažnjavanje počinitelja takvih nedjela.

U tom kontekstu pozdravlja se svakako zakonska novina kojom se obvezuje Porezna uprava da po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenih podataka, utvrđuje porez na dohodak, čime se pojednostavljuje prijava dohotka od imovine po osnovi najamnina i zakupnina. Međutim, postavlja se pitanje kako će se Porezna uprava postaviti prema dohotcima po navedenoj osnovi u situacijama kada o tomu nije sklopljen ugovor ili ugovor nije dan na ovjeru javnom bilježniku.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Porezne uprave na području otkrivanja nerazmjera imovine?

– U predmetima utvrđivanja nerazmjera u imovini prijepori između stranaka uglavnom su bili činjenične prirode. Riječ je o složenim predmetima u kojima je nužno utvrditi podrijetlo i izvore stjecanja imovine te zaključno utvrditi postoji li nerazmjer ili ne. Složenost tih postupaka je donekle razumljiva u uvjetima nedostatka tradicije bezgotovinskog poslovanja. U sudskoj praksi je zamijećen pretjerani pravni formalizam i arbitrarnost poreznih tijela i rekao bih selektivan pristup pri ocjeni dokaza i utvrđivanju činjenica. Porezna tijela dužna su utvrđivati sve činjenice, kako one koje utemeljuju porez, tako i one koje idu u prilog poreznom obvezniku.

Porezna zastara

Hoće li navedena reforma spriječiti situacije poreznih zastara velikih poreznih dužnika?

– Konkretna porezna reforma nije se bavila institutom porezne zastare. U tom dijelu su se bitne zakonske promjene dogodile 1. siječnja 2017. Međutim, valja kazati da u aktualnoj upravno-sudskoj praksi i u radu poreznih tijela postoje oprečna pravna stajališta i postupanja vezano uz nastup porezne zastare. Prisutno stanje ne odgovara suvremenim dosezima pravne sigurnosti i vladavine prava.

Kakva će biti uloga upravnih sudova u svemu tome?

– U kreiranju zakonske i praktične "politike kažnjavanja" počinitelja ovih vrsta poreznih (ne)djela, ključnu ulogu, uz porezna tijela i tzv. porezni USKOK, imat će i upravni sudovi. Zauzeta pravna shvaćanja, primjedbe i upute upravnih sudova bit će osobito važna vodilja poreznim inspektorima. Međutim, širi obuhvat razotkrivanja poreznih malverzacija i ilegalno stečene imovine ponajprije će ovisiti o aktivnijem pristupu i učinkovitosti poreznih tijela. Upravni sudovi imat će uglavnom nadzornu i instrukcijsku funkciju.

Pri kraju ste svoga drugog mandata predsjednika suda, koji vam istječe 30. lipnja dogodine. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Upravnog suda u Splitu?

– Kada sam preuzeo sud 1. srpnja 2013., prosječno rješavanje predmeta trajalo je gotovo pet godina. Na 31. prosinca 2020. prosječni rok rješavanja predmeta iznosio je približno pet i pol mjeseci. S istekom 2020. smanjen je broj neriješenih predmeta u odnosu na 2019. te je dodatno skraćen rok rješavanja predmeta i u ovim otežanim pandemijskim uvjetima, ali i usprkos činjenici da su dvije sutkinje bile odsutne s posla tijekom cijele godine. Europski standard rješavanja upravnog spora je između 180 i 220 dana, a mi ih rješavamo u prosjeku za 169 dana.

image
Duje Klarić/I.ustracija/Cropix

Izvanredne mjere

To znači da delegacija 1500 tzv. zagrebačkih predmeta u posljednje tri godine nije negativno utjecala na rad suda?

– Ne, nije negativno utjecala. Odluka predsjednika Visokog upravnog suda Ante Galića da se u posljednje tri godine 1500 predmeta Upravnog suda u Zagrebu "prebaci" u splitski Upravni sud utemeljena je na statističkim podacima o radu upravnih sudova. Tom odlukom potaknuto je učinkovitije korištenje ljudskih potencijala, učinkovitije rješavanje predmeta i skraćivanje rokova rješavanja upravnih sporova.

Je li ta osobita ažurnost u radu negativno utjecala na kvalitetu odluka?

– Ne. U 2019. i 2020. gotovo je 90 posto prvostupanjskih odluka potvrdio Visoki upravni sud.

Kako ste uspjeli postići takvu učinkovitost u radu suda s obzirom na ograničenja izazvana epidemijom?

– Učinkovitost je postignuta pravodobnim tzv. izvanrednim mjerama, ali i redovnim aktivnostima sudske uprave, kao što je ravnomjerna dodjela predmeta i radna opterećenost sudaca, specijalizacija rada, mjesečno i kvartalno pomno praćenje rada sudaca, s naglaskom na ažurno postupanje u tzv. starim i hitnim predmetima. Provodila se elektronička i svaka druga vrsta komunikacije koja nije podrazumijevala neposredni kontakt. Smatram da su balansiranim vođenjem i upravljanjem ispunjeni svi bitni "konfliktni" ciljevi. Suzbijeno je i spriječeno širenje virusa, zaštićeno je zdravlje zaposlenika, a, s druge strane, postignuta je osobita učinkovitost rada suda i u ovim otežanim uvjetima.

Nedavno su se pojedini mediji obrušili na predsjednika Vrhovnog suda Sessu koji je pisano pozvao DORH, kao jednu od stranaka u postupku, da mu prijavi suce koji ne poduzimaju radnje šest mjeseci u spisima?

– Ne bih komentirao postupanje predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse, prepuštam njemu da obrazlaže svoje postupke. Svaki predsjednik suda dužan je redovito obavljati nadzor te se brinuti o učinkovitosti suda. Predsjednik suda nadzor nad radom sudaca može vršiti ili neposrednim uvidom u spise predmeta ili na temelju statističkih i drugih izvješća. Primjerice, u Upravnom sudu u Splitu od 1. siječnja 2014. vodi se statističko praćenje i sastavljaju se izvješća o predmetima u kojima nije sazvano ročište dulje od šest mjeseci i u kojima nije poduzeta službena radnja dulje od 60 dana. Na temelju takvih izvješća, od sudaca se traži da pisano obrazlože razloge procesne neaktivnosti za svaki pojedini predmet ako oni postoje. U sadašnjim uvjetima postignute učinkovitosti rada suda na čijem sam čelu, ta izvješća i nisu toliko aktualna, budući da se predmeti rješavaju u prosjeku unutar šest mjeseci.

Imovinske kartice

Udruga hrvatskih sudaca, na čijem čelu je bio tada aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, oštro se usprotivila odluci tadašnjeg ministra pravosuđa Bošnjakovića o objavi imovinskih kartica sudaca. Kako komentirate zakonsku promjenu da se javno objavi imovina sudaca?

– Javno sam se zalagao za transparentnost i objavu imovinskih kartica sudaca i potpuni uvid u podrijetlo i izvore stjecanja kapitala sudaca. Štoviše, prije nekoliko godina, čini mi se da je to bilo početkom 2018., javno sam u medijima objavio svoje imovno stanje i cjelokupnu svoju imovinu. Smatram da svakome moraju biti javno dostupni podaci o imovini sudaca, ali se pritom mora voditi računa o zaštiti njihovih osobnih podataka, ali i članova njihovih obitelji.

Hoće li javna objava imovinskih kartica sudaca vratiti povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe?

– Zaboravlja se da su imovinske kartice sudaca bile dostupne i davno prije zakonskih promjena koje su se dogodile krajem 2019., s obzirom na praksu DSV-a da se svima, koji to traže, one dadu na uvid. Stoga smatram da se ništa "radikalno" neće dogoditi njihovom javnom objavom. Naime, prisutna percepcija javnosti o radu pravosuđa uglavnom se temelji na subjektivnom dojmu stranaka koje su možda osnovano "izgubile" u postupku ili na javnim istupima osoba koje su same sebe ili koje su pojedini mediji proglasili mjerodavnima za komentiranje rada pravosuđa. Svakako bi svi, a naročito javne osobe, trebali izbjegavati iznošenje populističkih ocjena o stanju sudstva bez konkretnih i provjerenih informacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2021 09:06