StoryEditor
Hrvatskaprestanak moratorija

Marić o ovrhama: Cilj je prevenirati daljnje akumuliranje obaveza. Malenica o izmjenama Ovršnog zakona: Trošak ovrhe će biti manji za 400 do 600 kuna

19. listopada 2020. - 19:18
Tomislav Krišto/Cropix

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak u povodu prestanka moratorija na ovrhe da je cilj Vlade prevenirati daljnje akumuliranje obaveza te nastajanje novih događaja, a u tome smejru idu i skorašnje izmjene zakona o porezu na dobit, kojim se bankama omogućuje porezno povlašteni tretman u slučaju otpisa ili reprograma kreditnih obaveza.

Na konferenciji za medije u Vladi potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić je istaknuo da Vlada cijelo vrijeme gleda kako i na koji način prevenirati nastajanje novih događaja.

"Velik je fokus naših aktivnosti kako i na koji način prevenirati daljnje akumuliranje obveza i kako (...) smanjiti broj sudionika i njihovih troškova u cjelokupnom procesu", izjavio je Marić te dodao da su i otpis, kao i zakonske promjene, mjere koje se tiču postojećeg stanja.

Po pitanju preveniranja te smanjivanja broja sudionika i troškova u cjelokupnom procesu, istaknuo je Marić, nedavno su u javno savjetovanje, u paketu poreznih izmjena, puštene i izmjene i dopune zakona o porezu na dobit.

Između ostalog, njegova je intencija, pojasnio je Marić, stimulirati banke kao vjerovnike da sa svojim dužnicima "vode aktivan dijalog" po pitanju otpisa odnosno reprograma postojećih kreditnih obveza.

"Da ih tako na neki način destimuliramo na aktivnosti koje su možda bile vidljive proteklih godina. Tako, ako danas sa svojim dužnikom ugovore jednokratan i konačan otpis, ili dio otpisa kroz neku vrstu reprograma, da im se to priznaje kao porezno priznati rashod te im umanjuje poreznu osnovicu", pojasnio je Marić.

To je samo jedan u nizu primjera čija je intencija preveniranje samo nastajanje tih događaja, rekao je Marić, istaknuvši da je to stimulativna mjera za obje strane, ne samo po pitanju čišćenja bilanci banaka, već i dužnika.

Odgoda provedbe ovrha, koju je Vlada, uz ostale mjere pomoći gospodarstvu i građanima uslijed pandemije koronavirusa uvela na razdoblje od šest mjeseci, nije značila otpis duga, već je bila usmjerena kako bi se olakšale potencijalno negativne reprekusije "zaključavanja" gospodarstva, ustvrdio je Marić.

Istaknuo je da ima jako puno građana koji unatoč izazovima podmiruju svoje obaveze te da se, osim na prava i obveze dužnika, računa mora voditi i o pravima i obvezama vjerovnika.

Rekao je i da problematika ovršenih i blokiranih nije nastala preko noći, pa je tako podsjetio da je u srpnju i kolovozu 2018. godine država po osnovi onog što su im građani dugovali otpisala dugove do 10 tisuća kuna, što je za 6.279 ovršenika značilo potpunu deblokadu. Pritom se apeliralo i na lokalnu samoupravu, kao i ostale vjerovnike, da slijede primjer države.

Također, za sve situacije u kojima po računu nije bilo prometa odnosno naplate dulje od tri godine, oni se miču iz evidencije, podsjetio je Marić. Istaknuo je da je to dovelo do 90 tisuća manje blokiranih, dok je iznos s tadašnjih oko 43 milijarde kuna pao na oko 16 milijardi kuna ukupnog duga blokiranih i ovršenih osoba.

Malenica: "Razbijanje" ovršnog vala i izmjene ovršnog zakona

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica izjavio je da su aktivnosti tog ministarstva u protekla dva mjeseca išle u dva smjera - s jedne strane "razbijanju" ovršnog vala, a s druge da se izmjenama Ovršnog zakona popravi i poboljša status dužnika i vjerovnika.

Izmjene i dopune Ovršnog zakona u javno savjetovanje upućene su prošli tjedan, a Malenica kao najvažnije apostrofira digitalizaciju i smanjenje troškova.

Tako će se uvesti elektronička komunikacija između sudionika, uvest će se novi rok od 15 dana u kojem će se ovršenicima poslati obavijest, a u kojem će moći osporiti i prihvatiti dugovanje. Po pitanju troškova, između ostalog smanjiti će se troškovi za zastupanje po odvjetniku, a ukidaju se i troškovi pribave potvrde.

Trošak ovrhe će biti manji za 400 do 600 kuna, rekao je Malenica, a po donošenju zakona, pravilnikom će se utjecati na daljnje troškove po pitanju javnih bilježnika, najavio je Malenica.

Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20 na 40 tisuća kuna, a uvodi se i odgoda ovrhe do 30 dana u potrošačkim stvarima.

Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se između ostalog i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.

Fina je od 18. travnja do petka, 16. listopada, zaprimila oko 217 tisuća zahtjeva za ovrhom, dok je kod javnih bilježnika dodatno zaprimljeno oko 180 tisuća prijedloga.

Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave, naplata javnobilježničkih prijedloga provoditi će se provoditi u tri faze - 19. listopada, 20. studenog i 20. siječnja.

Malenica pojašnjava da to ne znači da će tih datuma doći do naplate, već da će tada započeti ovršni postupak, koji po podređenim procedurama traje 30 do 60 dana, pa će tako naplata doći daleko kasnije.

"Na taj način smo izbjegli taj ovršni val koji se najavljivao u medijima", istaknuo je Malenica.

Na konstataciju novinara da iz Hrvatske javnobilježničke komore kažu da je provedba ovrha u tri faze preporuka te da će se oni truditi, no i ne mogu garantirati da će se javni bilježnici toga svega moći držati, Malenica je odgovorio da su s javnim bilježnicima vodili intenzivne razgovore u protekla dva mjeseca, a kako je postignut čvrst dogovor, uz postojanje garancija da će ga javni bilježnici ispoštovati.
 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 08:54