StoryEditor
Hrvatskau čemu je tajna?

Mala dalmatinska općina svojim računom je prešišala i Zagreb, a Splitsko-dalmatinska županija stoji najgore na ovoj financijskoj ljestvici

Piše S. Stapić
24. srpnja 2021. - 21:31

Civljane su među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj vodeće po prihodu po stanovniku od 32.077 kuna. Takav je račun kad se civljanskih 4,1 milijuna kuna prihoda iz pretprošle godine podijeli na 129 stanovnika te malene općine iz Šibensko-kninske županije.

Vrlika je sa 16.308 kuna prihoda po stanovniku je vodeći grad u državi, a to je rezultat koji se dobije kad se 28 milijuna kuna prihoda tog grada Splitsko-dalmatinske županije raspodijeli po svakom od 1714 Vrličana. Tako malešni grad i općina, prestižu Zagreb, Split, Rijeku i ostale gradove čiji se prihodi mjere u stotinama i desecima milijuna kuna.

image
Gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić i direktorica Turističke zajednice Dijana Maras imaju razloga za zadovoljstvo
 
Duje Klaric/Cropix

No, i njihov broj stanovnika je u odnosu na Civljane golem, kad se zagrebačkih 7,6 milijardi kuna prihoda podijeli po svakom od 809 tisuća stanovnika ispada prihod od 9427 kuna po Zagrepčaninu. Preklanjski prihodi grada Splita iznosili su 927 milijuna kuna koji podijeljeni na njegovih 169 tisuća stanovnika znače samo 5467 kuna prihoda po svakom od njih. Treći grad u zemlji po ukupnim prihodima je Rijeka s 830 milijuna kuna koji na svakog od 115 tisuća Riječana znači po 7156 kuna prihoda...

Nakon vodeće Vrlike, na listi gradova s najvećim prihodima po stanovniku slijede Dubrovnik s 12.983 kuna prihoda po stanovniku, Stari Grad, Novalja, Novigrad, Opatija, Slunj, Hvar, Cres i Mali Lošinj, svi s više od 10.000 kuna prihoda po stanovniku. Zagreb je 16. među gradovima po prihodu po stanovniku, Rijeka 37., Trogir sa 6703 kune prihoda po stanovniku je 40., Split je na 66. mjestu, a Zadar na 68. mjestu s 5344 kune po stanovniku. Duga Resa je grad s najmanjim prihodom po stanovniku od 2405 kuna u pretprošloj godini.

image
Dubrovnik ima 12.983 kuna prihoda po gosparu
Zvonimir Barišin/Cropix

Podaci su to Instituta za javne financije koji je predstavio rezultate sedmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 hrvatskih županija, gradova i općina provedenog u razdobljima studeni-prosinac 2020. i veljača-travanj 2021. Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije na temelju kojih se građani mogu angažirati i pokušati utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja javnog novca, odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Splitsko-dalmatinska županija najmanje po glavi

Po ukupnom prihodu od 480,9 milijuna kuna Splitsko-dalmatinska županija je druga među županijama, nakon Zagreba sa 7,6 milijardi kuna prihoda, Zadarska je županija na 10. mjestu s 219 milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska županija je 13. sa 180 milijuna kuna prihoda, a Šibensko-kninska 19. sa 134,7 milijuna kuna prihoda.

Kad se gleda proračunski prihod po stanovniku, onda je od 21 županije u zemlji najlošija Splitsko-dalmatinska s 1074 kune prihoda po stanovniku u pretprošloj godini. Godinu ranije bila je pretposljednja, a prethodno je držala 19. mjesto. Među dalmatinskim županijama prihodom po stanovniku najbolje je rangirana Dubrovačko-neretvanska županija koja je deveta u zemlji s 1478 kuna po stanovniku, Šibensko-kninska je 15. s 1357 kuna, a na 18. mjestu je Zadarska županija s 1303 kune.

image
Sutivan bilježi lijepi prihod po glavi stanovnika, 14.209 kuna
Duje Klarić/Cropix

Među prvih 10 općina po proračunskim prihodima po stanovniku su uz vodeće Civljane, još tri dalmatinske, Kolan iz Zadarske županije s 15. 983 kune prihoda po stanovniku, dok su iz Splitsko-dalmatinske na toj ljestvici Sutivan s 14.209 kuna i Lećevica koja je imala 13.537 kuna prihoda po stanovniku.

Medulin je općina s najvećim proračunskim deficitom u 2019. od 51,9 milijuna kuna, a polovica prvih 10 općina s najvećim manjkom su iz Dalmacije: iz Zadarske županije Poličnik s deficitom od 9,4 milijuna kuna, Sveti Filip i Jakov s 8,5 milijuna kuna manjka i Sukošan sa 7,8 milijuna kuna, iz Splitsko-dalmatinske na toj je listi Okrug s 8,4 milijuna kuna dok je iz Dubrovačko-neretvanske županije među općinama s najvećim minusom Konavle s proračunskim deficitom od 8,2 milijuna kuna.

image
Baška Voda vodeća je u Dalmaciji s 9,3 milijuna kuna suficita
Zvonimir Barišin/Cropix

Dalmatinci imaju dosta predstavnika i među općinama s najvećim suficitom, vodeća je Baška Voda s 9,3 milijuna, drugi je Primošten s proračunskim viškom od 7,5 milijuna kuna, a na listi su još i Seget s 4,8 milijuna kuna suficita i Dugopolje s 4,5 milijuna kuna.

Među gradovima koju su pretprošlu godinu okončali s punom blagajnom vodeći su Rijeka sa 69,6 milijunom kuna, Split s 39 milijuna i Vukovar s 22,6 milijuna. Zagreb predvodi listu gradova s najvećim deficitom jer je pretprošlu godinu završio s 453,6 milijunom kuna deficita, slijedi Dubrovnik s manjkom od 64,5 milijuna kuna i Velika Gorica s 29,6 milijuna kuna proračunskog deficita.

Gradovi s najvećim proračunskim suficitom u 2019.


Rijeka 69,6 milijuna kuna
Split 39 milijuna kuna
Vukovar 22,6 milijuna kuna
Samobor 22 milijuna kuna
Makarska 20,5 milijuna kuna
Kaštela 17,8 milijuna kuna
Zadar 16,5 milijuna kuna
Požega 16 milijuna kuna
Stari Grad 13 milijuna kuna
Ozalj 13 milijuna kuna

Gradovi s najvećim proračunskim deficitom u 2019.


Zagreb 453,6 milijuna kuna
Dubrovnik 64,5 milijuna kuna
Velika Gorica 29,6 milijuna kuna
Petrinja 24 milijuna kuna
Biograd na Moru 23 milijuna kuna
Osijek 22 milijuna kuna
Virovitica 21 milijun kuna
Sveta Nedjelja 20 milijuna kuna
Karlovac 15 milijuna kuna
Belišće 13,8 milijuna kuna

Nerežišća proračunski transparentna


Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama županija, gradova i općina – iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 4,5 od mogućih 5. Prema prosječnoj transparentnosti svih lokalnih jedinica na svome području, vodeće su Međimurska, Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska, a na začelju se nalaze Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska. Sve županije objavile su svih pet traženih dokumenata, gradovi prosječno 4,7 dokumenata, a općine prosječno 4,4 dokumenta.

Iz Instituta za javne financije kažu da usprkos odličnim prosjecima, još uvijek 10 gradova i 68 općina ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 20 posto gradova i 31 posto općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je preporučilo objavljivati Ministarstvo financija. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti.

Najlošije u zemlji s nijednim objavljenim dokumentom za ovu godinu su Nerežišća iz Splitsko-dalmatinske županije, Povljana iz Zadarske i Sveti Petar Orehovec iz Koprivničko -križevačke županije. Po jedan objavljeni dokument imaju Šestanovac iz Splitsko-dalmatinske županije i Pojezerje iz Dubrovačko-neretvanske županije, Donji Lapac iz Ličko-senjske, Višnjan iz Istarske i Punitovci iz Osječko-baranjske županije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. srpanj 2021 22:59