StoryEditor

LUMINI NA SPLITSKIM ULICAMA Djeca voze u smrt; 'Nemojte im dati da voze motore!'

Piše PSD.
3. lipnja 2011. - 23:43

Prometne nesreće s ozljedama glave najčešći su uzrok smrtnosti mladih u Hrvatskoj, pri čemu se iz crnih statistika može zaključiti kako oni pretežno stradavaju kao vozači i putnici na motociklima ili u automobilima, nerijetko u prebrzoj vožnji bez zaštitne kacige, te pod utjecajem alkohola ili droga.

 Prije dvije i pol godine na splitskim Mejama zbog prebrze je vožnje skuterom poginuo 16,5-godišnjak, a posljednjih tjedana na okolnim ulicama stradala su dvojica mladića na motociklima. Tenisač Luka Birčić poginuo je vozeći neregistriranu yamahu na sjevernom izlazu iz Tunela “Marjan”, nakon čega je iz policije priopćeno da nije nosio kacigu, dok je Tomislav Vrgoč preminuo u bolnici od posljedica automobilske nesreće na Zvončacu.

Usud s Meja

Cijela priča dobila je dodatni kontekst kada se zna da su obojica bila dio istog kruga prijatelja i ljubitelja vožnje sa splitskih Meja, te da je još jedno “dite s Meja”, nogometni reprezentativac Drago Gabrić, koji je nedugo potom jedva preživio slijetanje s autoceste svojim BMW-om, tada nosio nalaze o ozljedama glave svojega prijatelja Vrgoča kako bi mu pokušao pomoći u kontaktu s poznatim neurokirurgom prof. dr. Josipom Paladinom.

Je li riječ o svojevrsnom usudu s Meja, teško je reći, ali na takvu pretpostavku navodi mnoštvo detalja. Za liječnike i medicinske sestre na Hitnom kirurškom prijamu KBC-a Split motocikli su vozila smrti. Tijekom dežurstava suočavali su se s teškim ozljedama i smrtnim slučajevima mladih motociklista, zbog čega glavnina njih svojoj djeci ne kupuje motocikle.

- Djelatnici na Kirurškom prijamu su, po tom pitanju, puno stroži od okoline. Evo, ja svojoj djeci sigurno neću dati da voze motore, a i prijateljima sam već dosadio upozoravajući ih kako je bolje da ih ne voze - ističe kirurg dr. Kanito Bilan.

Doživotne posljedice

Napominje kako svatko tko djetetu kupi motocikl mora biti svjestan da mu je dao spravu koja mu može skratiti život ili uzrokovati invaliditet. - Kada mlada osoba pogine to je, naravno, katastrofa, međutim manje se spominje i da, kad osoba preživi, posljedice mogu biti strašne i doživotne. A da bi se umanjila mogućnost ozljeđivanja i stradavanja, bitno je nositi kacigu, ali i zaštitnu odjeću jer iskustva s Hitnoga kirurškog potvrđuju da oni koji imaju tu odjeću u pravilu prolaze s manjim ozljedama - poručuje dr. Bilan.

Motociklist Željan Rakela, koji je na dva kotača obišao gotovo cijeli svijet, iz osobnog iskustva ističe kako najveću pogrešku čine roditelji koji popuštaju pred pritiscima svoje djece, većinom mladića, i kupuju im motocikle velike snage. - Nastradao sam sa 22 godine i jedva ostao živ. Vozeći motor od 160 “konja”, preživio sam nesreću zadobivši 26 prijeloma.

Glavni faktori koji dovode do nesreća jesu velika pristupačnost motocikla, podcjenjivanje njegove snage, nepoštovanje propisa, vožnja bez zaštitne opreme te konzumacija alkohola ili droga. Kada se na to nadoveže i loše stanje splitskih ulica, tragedija je neminovna. Svi smo svjedoci kako po gradu luduju nabrijanim motorima ili skuterima, to nema smisla - naglašava Rakela.

Prema njegovim riječima, roditelji moraju imati ključnu ulogu u obuzdavanju mladenačkih hormona koji se pokušavaju “ispucati” u vožnjama. - Roditelji moraju shvatiti kako prilikom kupnje motora svojoj djeci odmah mogu kupiti i “kapsil”. Kod automobila je ipak drugačija stvar, jer je sigurnost znatno veća, ali rizici i te kako postoje.

Zbog toga smatram kako su za prevenciju nesreća ključna tri faktora: kontrolna uloga roditelja, poštovanje propisa i korištenje zaštitne opreme, ali i pojačani policijski nadzor na prometnicama - zaključuje naš sugovornik.

Gordan zubčić
divna zenić

‘Kaciga glavu čuva’

I statistike splitskog KBC-a potvrđuju kako najveći dio hospitaliziranih maloljetnika s teškim ozljedama glave otpada na stradale u prometu, i to većinom na vozače i suvozače na motociklu.

- Oko 60 posto djece i mladih s ozljedama glave, koji se moraju liječiti u bolnici, ozlijeđeno je u prometnim nesrećama. O ozljedi glave ovisi ne samo preživljavanje djeteta, nego i funkcionalno oštećenje kao posljedica ozljede, koje ograničava dijete u kasnijem životu i umanjuje mu kvalitetu života - upozorava prof. dr. Julije Meštrović, voditelj Jedinice za intenzivno liječenje djece u KBC-u Split. Znakovito je i da većina stradalih maloljetnika nije imala kacigu. - Kaciga doslovce glavu čuva jer štiti od primarne ozljede glave i mozga. A kada se takva ozljeda dogodi, mi možemo liječiti tek posljedice, koje su najčešće izuzetno ozbiljne - objašnjava dr. Meštrović te poručuje roditeljima da su oni, uz stariju braću i sestre, najbolji primjer svojoj djeci.

D. ZENIĆ

Dr. Nazor: Posljedica manjka opće kulture

I psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor ukazuje na značaj prometne kulture, koja je, kako napominje, dio opće kulture. - S obzirom na to da je opća kultura na niskoj razini, ne može se ni očekivati da prometna bude na visokoj. Ludiranje i riskantne vožnje sastavni su dio mladenaštva, međutim važno je da roditelji postave model adekvatnog ponašanja u prometu. Ne znam ni jesu li roditelji svjesni, kada djeci kupe motor, i to pogotovo neki jači, da im u ruke daju opasno oruđe - naglašava prof. dr. Nazor, predlažući da se, zbog učestalih prometnih nesreća mladih motociklista, organizira tribina na kojoj bi mladi sami govorili o sebi i razlozima svoga riskantnog ponašanja.

D. ZENIĆ

PU SD: Polovica poginulih u 2010. su motociklisti

Prema podacima PU splitsko-dalmatinske tijekom ove godine u prometnim nesrećama na području županije poginulo je šest osoba, od čega tri motociklista, dva pješaka i jedan vozač osobnog automobila. Prošle je, pak, godine do 1. lipnja u prometu poginulo 10 osoba, od čega su dva bila vozači automobila, jedan motociklist, četiri pješaka te tri osobe koje su smrtno stradale kao putnici u automobilima. Troje ih je poginulo na splitskim ulicama, a ostali u Solinu i Kaštelima. Pet od šest poginulih od početka ove godine stradalo je zbog neprilagođene brzine, a jedan zbog nepropisnog pretjecanja.

- U ovoj je godini porastao broj teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama, no broj prometnih nesreća je dosta manji kao i broj lakše tjelesno ozlijeđenih - kazao nam je Zdravko Gabelica, načelnik postaje Prometne policije Split.

V. URUKALO

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. studeni 2020 12:24