StoryEditor
HrvatskaAKO SE NE TRGNEMO...

Ljubo Jurčić: Hrvatska je sve bliže položaju Kosova u SFRJ, na putu smo da postanemo najnerazvijenija i najsiromašnija zemlja Europe

13. srpnja 2020. - 23:35
Prof. dr. sc. Ljubo Jurčić ​Darko Tomaš/Arhiv/Hanza media

Čini li se ikome među vama kako se Hrvati bez obzira na nevolju, na nesreću, na katastrofu, na krizu koja ih snađe – uvijek nekako izvuku, kao da nam nešto ne da da sasvim potonemo?

Promišljajući, došli smo do teorije "petog elementa", pritom se savjetujući s običnim nam sunarodnjacima, ali i s onima koji se gospodarstvom bave cijeloga života.

Prije svega, tu je pomalo nevjerojatna brojka od 290 milijardi kuna, koliko naši sunarodnjaci drže na bankama. Leti li vam pogled prema znamenkama? A što biste rekli – koliko tek milijardi držimo u "bičvama"? Hoće li se to promijeniti ako umjesto kune prihvatimo euro kao nacionalnu valutu, pitali smo prof. dr. sc. Ljubu Jurčića, ekonomista i sveučilišnog profesora.

– To je proglašeno najuzvišenijim nacionalnim ciljem. Euro je dobar za razvijene zemlje i za zemlje koje se već brzo razvijaju, a za zemlje kakva je danas Hrvatska prihvaćanje eura zacementiralo bi nas na dnu Europe. Nacionalni novac je, uz industrijska otkrića, bio najjača poluga razvoja industrijskog društva, nacionalnih gospodarstava i nacionalne države. Hrvatska još nije postigla tu razinu razvijenosti da bi se mogla odreći nacionalne valute – tvrdi profesor.

Poraz elita

I sad ti vidi! Imamo mi i drugi element, koji uistinu rijetki i u Europi, ali i drugdje po svijetu, imaju – a to su nekretnine. Učini se čovjeku ponekad kako svaki naš sunarodnjak živi za samo svoj četvorni kvadrat doma.

– Nekad smo uz Sloveniju bili najrazvijeniji dio socijalističkog svijeta. Danas se Slovenija približava najrazvijenijim zemljama Europe, a mi se približavamo njezinu dnu. Jedino je Bugarska iza nas, a i ona posljednjih desetak godina raste brže od nas. Hrvatska je sve bliže položaju u EU-u sličnom položaju Kosova u ondašnjoj Jugoslaviji. U opasnosti smo da postanemo najnerazvijenija i najsiromašnija zemlja Europe – nije optimističan profesor Jurčić, pa dodaje:

– To dokazuju i predviđena sredstva iz Europskog fonda za oporavak od korone. Hrvatskoj je predviđeno najviše eura po stanovniku jer spadamo među najsiromašnije. To je sramota za hrvatsku politiku, ali i za Hrvatsku intelektualnu elitu. S takvom situacijom ne možemo se niti ne smijemo miriti.

image
Srđan Vrančić/HANZA MEDIA

Profesor tvrdi kako Lijepa naša ima prirodnih bogatstava i ljude kojima može ostvariti dvostruko veću proizvodnju i osigurati građanima dvostruko veći standard. Jedini je uvjet za ostvarenje toga, veli, politika koja zna, može i hoće to napraviti, a koju još uvijek nemamo.

Ima i on svojih "pet elemenata", pa kaže kako sve razvijene zemlje i one koje se razvijaju imaju pet temeljnih ekonomskih politika koje su preduvjet gospodarskog rasta.

– Prva od njih je gospodarska, odnosno industrijska politika, koja daje odgovor na pitanja što proizvoditi, kako proizvoditi (s kojim obrazovanjem i s kojom tehnologijom) i za koga proizvoditi. Hrvatska nema takvu politiku. Druga je politika upravljanja nacionalnim prostorom s politikom ravnomjernog regionalnog razvoja, koja daje odgovor na pitanje kakvu je fizičku i institucionalnu infrastrukturu potrebno izgraditi u pojedinom dijelu Hrvatske da bi se u svakom njezinu dijelu isplatilo raditi, proizvoditi i izvoziti i da bi bilo ugodno živjeti. Ponavljam, Hrvatska takvu politiku nema! – opet će profesor Jurčić.

Temeljne politike

– Zatim je tu politika javnog sektora, koja daje odgovor na pitanje koje su javne usluge i javna dobra potrebni za gospodarski i socijalni razvoj, koja je važna, ali Hrvatska takvu politiku nema! Politika javnih financija, odnosno fiskalna politika, ona je kojom se financiraju prve tri politike. Kako u Hrvatskoj prve tri politike ne postoje, onda ni hrvatska fiskalna politika nije i ne može biti razvojna.

- Monetarna politika mora osigurati dovoljnu i kvalitetnu ponudu novca za građane, poduzetnike i državu, odnosno treba financirati prethodne četiri politike. A kako prethodno navedene četiri temeljne ekonomske politike, osim koliko-toliko fiskalne, ne postoje, onda monetarna politika ne može biti najjača razvojna politika, što u svim razvijenim zemljama jest.

- Sve navedene politike temelj su dugoročnog gospodarskog i socijalnog razvoja Hrvatske. Bez njih svaka politika luta, improvizira i uglavnom poduzima poteze koji u narodu stvaraju osjećaj da se nešto radi. Ove temeljne politike nužni su uvjet veće proizvodnje, većeg nacionalnog dohotka, bez čega nema većih plaća i mirovina, većeg ulaganja u obrazovanje i razvoj, većeg ulaganja u socijalnu skrb i zaštitu okoliša, boljih javnih usluga, veće fizičke, ekonomske i socijalne sigurnosti – kaže profesor Jurčić.

Kraći radni tjedan je za bogate


– Subvencioniranje skraćenog radnog tjedna u zemljama koje imaju visoku proizvodnju po radniku, visoku zaposlenost i visoki dohodak, može se opravdati. Hrvatska je daleko od toga. Hrvatska je zemlja u EU-u s najnižom proizvodnjom po radniku, s najnižom stopom zaposlenosti i među zemljama s najnižim dohotkom po stanovniku. U takvoj situaciji subvencionirati skraćeni radni tjedan potpuno je suprotno od onoga što hrvatska politika treba činiti, a to je investiranje u povećanje proizvodnje i zaposlenosti.

Moramo jasno narodu reći da onaj tko u europskim zemljama radi osam sati jedino preživljava, uz jedan dvotjedni godišnji odmor. Za uspjeh je potrebna žrtva, a ona traži minimalno 12 sati rada dnevno.

Zabraniti rad nedjeljom


Postoje teme koje su u ekonomskoj znanosti odavno jasne, a kod nas se nameću kao tajnovita i komplicirana pitanja.

– Rad trgovina nedjeljom i praznicima treba bez izuzetaka zabraniti zbog jednostavnog razloga što taj rad nema nikakav pozitivan učinak na nacionalni dohodak, domaću proizvodnju, a ni na potrošnju ni na promet u trgovini. Pozitivni efekti na potrošnju isključivo dolaze iz rasta dohotka građana, a ne iz rada trgovina nedjeljom i praznicima. Takav rad ima negativan učinak na razvoj obitelji, kao temeljne jedinke društva, pa tako i na hrvatsko društvo, kulturu, religiju, tradiciju i na nacionalni identitet, s elementima kolonijalizma – veli profesor Jurčić.

Izdvojeno

29. srpanj 2020 05:01