StoryEditor
HrvatskaKRIŽ Svoj NOSIM... , reakcija BIVŠe MINISTRICe danas RAVNATELJICe ZAGREBAČKE vII. GIMNAZIJE

Ljilja Vokić: Raspelo nije smetalo ni djeci Šefka Omerbašića

Piše PSD.
4. studenog 2009. - 23:26

Odluka Suda u  Strasbourgu odnosit će se isključivo na Italiju, ali ne i na Hrvatsku, kaže Štefica Stažnik, Vladina zastupnica u tom sudu. U Mesićevu uredu nisu htjeli komentirati odluku

Talijanska vlada žalila se na presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je naložio Italiji uklanjanje raspela iz učionica u državnim školama. Odluka je rezultat tužbe koju je sudu podnijela talijanska državljanka finskog podrijetla koja se protivi držanju križa u učionicama.

Talijanska vlada poziva se na Kraljevski dekret iz 1921. godine kojim se propisuje držanje raspela i kraljevog portreta u svim ustanovama. No, u praksi je situacija poprilično šarolika i ovisi od ustanove do ustanove. Kada će biti donesena konačna odluka, znat će se nakon što Europski sud prihvati ili odbaci žalbu talijanske vlade.

Krenulo s Pantovčaka

Ako sud ne prihvati žalbu talijanske vlade, odluka stupa na snagu tri mjeseca od njezina donošenja. No, ako žalba bude prihvaćena, o njoj će raspravljati Veliko vijeće koje će donijeti konačnu odluku.

- Kad sud donese odluku, Italija će je morati prihvatiti. No, treba pričekati konačnost te odluke - kazala je Štefica Stažnik, Vladina zastupnica u Europskom sudu za ljudska prava.

Naglasila je kako će se ta odluka odnositi isključivo na Italiju, odnosno da se ta odluka formalno-pravno ne odnosi i na Hrvatsku čija predstavnica, također, sudjeluje u radu suda.

- No, odluke Europskog suda pokazuju razvoj sudske prakse i načela, odnosno trendove razmišljanja u Europskom sudu koje bi sve ostale zemlje trebale uzeti u obzir - kaže Stažnik.

Raspravu o križevima u školama, bolnicama i ostalim državnim ustanovama još je ljetos pokrenuo predsjednik Stjepan Mesić koji je kazao kako križevi nemaju što raditi u javnim prostorima.

U Uredu predsjednika jučer nisu željeli komentirati odluku Europskog suda uz obrazloženje kako su o toj temi već sve rekli. Isticanje vjerskih obilježja u Hrvatskoj nije posebno regulirano. No, posebnim je zakonom regulirano isticanje državnih simbola, grba i zastave.

Ljilja Vokić, ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije u kojoj je na hodniku istaknuto raspelo, drži kako nitko sa strane nema pravo uređivati pravila neke zemlje.

- Stara latinska poslovica “Regnum regno non praescribit leges” govori da država državi ne propisuje zakone, odnosno da svatko uvodi reda u svom dvorištu - kazala je Ljilja Vokić.

Dodala je kako je križ u hodnik postavljen još 1991. godine na zahtjev vjeroučiteljice te kako se do danas nitko nije žalio zbog toga.

- Moram reći i da su dva sina Šefka Omerbašića bili naši đaci i oni nikada nisu imali prigovor na to - kaže Ljilja Vokić dodajući kako nije za nametanje, ali je za slobodu koja sa sobom nosi i odgovornost.

Također dodaje kako 80 posto učenika ide na vjeronauk te kako je protiv toga da manjina maltretira većinu.

- Križ je stavljen u hodnik, ali ne i u učionice. Što sad to znači, da trebamo srušiti i crkve zato što prolazimo pokraj njih - kazala je Vokić.

Sociolog Nikola Skledar kaže kako je u načelu protiv toga da se u javne i državne prostore stavljaju vjerska obilježja, osim ako je riječ o ustanovi koja je multikonfesionalna, gdje bi se onda isticala sva vjerska obilježja.

- Koliko znam, isticanje vjerskih simbola nije regulirano i mislim da bi bilo dobro da se to riješi zakonom, odnosno pravno precizira - kaže prof. Skledar.

Don Grubišić: Svakako mora postojati izbor

Don Ivan Grubišić o uklanjanju vjerskih simbola iz javnih institucija:

- Mislim da odluka o uklanjanju vjerskih simbola iz javnih institucija u Italiji neće proći. Smatram, naime, da uklanjanje nije dobro rješenje, jer isticanje vjerskih simbola ne doživljavam kao nametanje vjere već kulturološki znak prepoznavanja i stvar tradicije.

Ipak, smatram da u pluralnom društvu kao što je naše treba postojati mogućnost izbora pa po tom pitanju država ima najveću ulogu. Ona bi trebala omogućiti izbor da roditelji koji žele, svoje dijete šalju u školu koja ima vjerskih sadržaja i obilježja, a oni koji to ne žele da imaju mogućnost biranja škole koja nema takvih sadržaja i obilježja, odnosno sekularne škole.

                                                                                                                           m. ćuk

Split: Raspela kod nas nema

U našim školama nema križeva. Uvjerava nas tako jedna splitska nastavnica, koja je poslom obišla puno škola i veli da nigdje u učionicama nije vidjela raspelo.

Istovremeno se, kaže nam, u svim tim školama organizira nastava katoličkog vjeronauka koju pohađa preko 90 posto učenika i teško da bi se našao netko tko bi se protiv toga simbola i bunio, taman kad bi neki križić i visio na školskom zidu, što, ponavlja, nije slučaj.

- Križeve sam i svete sličice jedino vidjela u nekim školskim uredima, ali u učionicama i dvoranama ne - kaže nam naša sugovornica, iznenađena friškom presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji je dao za pravo izvjesnoj Soile Latusi.

                                                                                                                 d.barbarić

Vatikan: Pogrešno i kratkovidno

Vatikan odluku Europskog suda smatra pogrešnom i kratkovidnom - kazao je vatikanski glasnogovornik otac Federico Lombardi, koji je u razgovoru za Radio Vatikan i Dnevnik Prvog programa državne televizije RAI izjavio da je odluka suda u Strasbourgu u vatikanskim palačama primljena s čuđenjem i žaljenjem.

- Najviše nas čudi da se Sud za ljudska prava miješa u materiju vezanu za povijest, tradiciju i kulturu talijanskog naroda, makar ona imala i spiritualno ruho - dodao je. Lombardi je u pitanje doveo i bit Europske unije.

- Nije ovo način na koji se uči voljeti ideja zajedništva i Europe, u čijem su stvaranju upravo talijanski katolici sudjelovali od samog početka - zaključuje.

Svoj stav, za razliku od Vatikana koji je u utorak poslijepodne vrednovao presudu, te se izjasnio u srijedu, Talijanska biskupska konferencija (CEI) objavila je netom nakon donošenja presude.

“Ona je pristrana i ideološka“, kazao je torinski nadbiskup i predsjednik CEI-ja, Angelo Bagnasco.

                                                                                                                  N. KLJENAK

Europska praksa

Francuska - Ustav (članak 28) brani izlaganje simbola u javnim ustanovama. Zabrana se nerijetko odnosi i na osobe, što znači da u francuskim javnim školama učenici s križem oko vrata ili maramom na glavi tipičnoj za muslimanske djevojčice nisu dobro viđeni i najčešće im se nalaže da to ne rade.

Njemačka - već davno se o tome ne raspravlja, točnije od Tridesetogodišnjeg rata, a pitanje vjere, što se države tiče, vezano je isključivo uz plaćanje poreza.  

Španjolska - ministar pravosuđa Francisco Caamano Dominguez već mjesecima govori da „španjolska vlada želi razdvojiti javni prostor od crkvene države“, zbog čega je ona i istupila s prijedlogom Zakona o religijskoj slobodi koji predviđa da se iz učionica javnih škola uklone religijski simboli bez „povijesne ili umjetničke vrijednosti“. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. studeni 2020 17:08