StoryEditorOCM
Hrvatskaposkupljenjima nema kraja

Litra goriva ide do 15 kn, namirnice su duplo skuplje nego lani, a bankari najavljuju veće kamate. No, od te vijesti ima i gora! Pričali smo sa stručnjacima, procjenjuju kada će se cijene stabilizirati

10. svibnja 2022. - 10:26

Cijene luduju i u više od dva desetljeća nije bilo takvih poskupljenja kakva su nas sada pritisnula: u ožujku je inflacija porasla na 7,3 posto, hrana i energenti sve su skuplji, a najavljuje se da će litra goriva koštati gotovo pa 15 kuna.

I to nije kraj poskupljenjima, a od te loše vijesti ima gora, koja glasi da vrhunac inflacije još nismo doživjeli, kako je ovih dana rekao Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Samo u ožujku benzin je “krešio” za 21 posto, a dizel 37 posto. Cijene benzina i dizela trebale bi ići na 13,24 kune, odnosno, 13,47 kuna, a njihove premium verzije na 14,71 kunu, odnosno 14,83 kune.

U ožujku su jestiva ulja bila 41 posto skuplja nego u istome mjesecu prošle godine, krumpir 22 posto, mlijeko 23 posto, jogurt 19 posto, tjestenina i kava 17 posto, kruh, brašno i šećer 16 posto, govedina, teletina i riba 13 posto... Nisu ni to sva poskupljenja jer bankari najavljuju da bi uskoro i kamate na kredite mogle rasti, ali poručuju da nas ne treba biti strah jer će to biti blagi rast. Kažu da onaj tko se jednom opeče puše i na hladno, no puhali – ne puhali, to neće imati utjecaja na inflaciju.

Idućeg tjedna doznat ćemo kolika je bila u travnju i kako će se nastaviti niz koji ove godine izgleda ovako: u siječnju je inflacija bila 5,7 posto, u veljači 6,3 posto, a u ožujku cijene su 7,3 posto bile više na godišnjoj razini.

Cijene kredita

Hrvatska narodna banka očekuje da bi na razini cijele 2022. godine inflacija mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto, dok Vlada očekuje stopu od 7,8 posto.

– Inflacija će nastaviti rasti, ovo još nije vrhunac, čekamo podatke za travanj. Što će biti dalje, ovisi o razvoju ratnog sukoba, no do sada rat nije imao tako veliki utjecaj na nas. Međutim, što dulje bude trajao, ti će učinci kumulativno biti dublji – rekao je guverner Vujčić na susretu guvernera regije u organizaciji poslovnog tjednika Lider. Guverner je objasnio da inflacija iznad pet posto utječe na očekivanja i širi se među sve više skupina proizvoda, pa tako iz mjeseca u mjesec raste broj proizvoda koji poskupljuju više od pet posto. Dodao je da inflacija nema veze s uvođenjem eura i da nećemo osjetiti utjecaj uvođenja eura na stopu inflacije jer druge stvari znatno jače utječu na kretanje cijena. A energenti su među tim drugim stvarima.

image

Gužve na benzinskim crpkama uoči poskupljenja postale su uobičajena slika 

Tomislav Krišto/Cropix

Guverner HNB-a tom je prilikom ustvrdio i kako, kad je domaća monetarna politika u pitanju, moramo voditi računa i o tome da ćemo početkom iduće godine ući u eurozonu i da potezi koje sada povlačimo moraju biti kalibrirani tako da ne budu u raskoraku s prevladavajućom monetarnom politikom Europske središnje banke. Smatra da bi bilo dobro da Europska središnja banka počne podizati kamate, jer nema smisla da ih mi sada u Hrvatskoj dižemo pa da ih moramo spuštati kad uđemo u eurozonu. Bude li Europska središnja banka podizala referentne kamate, onda će, ovisno o tom rastu, rasti i cijene kredita. No za sada je teško predvidjeti što će učiniti Europska središnja banka i hoće li uopće podignuti kamate, a većina ekonomista vjeruje da u slučaju podizanja neće biti velikog rasta, nego blagog do umjerenog.

Vanjski čimbenici

Prof. dr. Predrag Bejaković kaže da se slaže s guvernerovom izjavom da vrhunac inflacije još nismo dočekali. Smatra da kao društvo i kao pojedinci nismo dovoljno ozbiljni da shvatimo složenost situacije, a mnogo se toga poklopilo: postkorona, eksplozija cijena energenata i rat u Ukrajini. Prof. dr. Bejaković ističe da je teško boriti se i s jednim problemom, a kad se poklope tri, onda je to znatno teže.

image

Prof. dr. Predrag Bejaković

 

Nenad Dugi/Cropix

– Vjerovanja da država tu može mnogo napraviti neutemeljena su. Inflacija je uzrokovana vanjskim čimbenicima, dok je inflacija iz devedesetih godina bila isključivo naš problem. Sad je to drugačije. Inflacija je svjetski problem i pojavila se prije svega zbog porasta cijena energenata. Gotovo je pa sigurno da jeftinog novca, odnosno niskih kamatnih stopa, više neće biti. Hrvatska država može vrlo malo napraviti u zaustavljanju inflacije. U Europskoj uniji nismo tako loši, stopa inflacije u Hrvatskoj je manja od 10 posto. Naravno, ne znači to da nam je zato dobro. Prostor za smanjivanje inflacije jako je mali. Može se zabraniti podizanje cijena, što je glup potez jer tada neće biti roba na tržištu, može se smanjiti porezni pritisak, ali to opet ne znači da cijene neće rasti jer su one prije svega posljedica odnosa ponude i potražnje. Veoma je važno očuvanje kakve-takve ekonomske makrostabilnosti, a nešto stariji sjećaju se inflacije iz devedesetih, kad je inflacija na godišnjoj razini bila i nekoliko stotina posto – naglašava prof. dr. Bejaković. Prema njegovu mišljenju, ne može se pomoći svim građanima, ali trebalo bi pomoći onim najviše ugroženima, nezaposlenima i neaktivnima.

Restriktivna politika

– Inflacija će sigurno nastaviti rasti do 10 posto do lipnja, a onda će se cijene ipak malo stabilizirati. Interesantno, ali potražnja za robama i uslugama ne opada. To pokazuje i rast iznosa fiskaliziranih računa od 20 posto za prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto promatrano vrijeme iz 2021. godine. Možemo zaključiti da građanima ne smeta inflacija. Pogledajmo oko sebe i recite je li netko smanjio svoje navike ili potrebe. Nitko – tvrdi dr. Petar Vušković, kojemu je drago da se sve više govori o restriktivnoj monetarnoj politici, koju zagovara od kolovoza prošle godine, kad smo imali nižu stopu inflacije od tri posto.

– Još uvijek neki ekonomisti smatraju da je inflacija isključivo uvezena kroz energente i hranu i da na nju ne možemo djelovati. To je stoput netočno. Inflacija je uvijek monetarni fenomen, uvijek stvar ponude i potražnje, pitanje je samo imamo li hrabrosti smanjiti novčanu masu na našem tržištu. To se radi na način da se digne kamatna stopa kako bismo smanjili interes za kreditima od strane građana i poduzeća. To bi uzrokovalo pad potražnje. Dakle, restriktivna monetarna politika trebala bi blago amortizirati potražnju, toliko da se smanji stopa inflacije na ciljanih i prihvatljivih tri posto, a da ekonomski rast ne bude bitnije ugrožen! Zato kažem da je ekonomija za odlikaše. Drago mi je da je to sada javno priznala i monetarna vlast, stoga razmišljaju o rješenjima. Manevar im je, doduše, ograničen jer je naš “monetarni krov” sada u Frankfurtu (ECB), a uskoro ide i revizija oko uvođenja eura. Bojim se da nemamo hrabrosti za dizanje kamatnih stopa – smatra dr. Petar Vušković, koji vjeruje da će euro u budućnosti dodatno smanjiti cijenu novca i da izgleda kako je došla era jeftinog papirnog novca. 

Procjena inflacije

5,4 posto

procjena je HNB-a

7,8 posto

inflacije očekuje Vlada

Evo koliko je hrana skuplja

Prije godinu dana za 200 kuna moglo se kupiti 40, a danas samo 20-ak kilograma brašna, piše u utorak Večernji list.

Nema građanina koji ne primjećuje da s plimnim valom poskupljenja koji je počeo s pandemijom i globalnim poremećajima u lancu opskrbe, s viškovima i manjkovima roba, problemima s transportom, kontejnerskim prijevozom, sušom, a naposljetku i ratom u Ukrajini i rastom cijena energenata, novac vrijedi sve manje.

Hrana je općenito skuplja 11 posto, glavne živežne namirnice poput brašna i 100 posto, kruh i proizvodi od žitarica 14,7 posto, mlijeko i sirevi 14,3 posto, meso 8,7 posto, riba i morski plodovi 12,4 posto, ulja 21,7 posto, povrće 11,3 posto, voće 6,8 posto, šećer, med i marmelade 8,3 posto...

Suncokretovo ulje ne tako davno koštalo je 11,99 kuna, robne marke trgovaca i ispod 8, dok danas litra ulja domaćeg proizvođača košta 17,99 kuna, s tendencijom rasta do kraja godine i na 27 kuna. To znači da se danas za novčanicu od 200 kuna s likom Stjepana Radića može kupiti samo 11,1 litra, a donedavno se moglo 16,8, odnosno čak 25 litara kod trgovca koji je čak ograničio njegovu kupnju.

Ni kruh više nije jeftin - štruca bijelog od 500 do 600 g, ovisno o proizvođaču, s 8 do 9 kuna skočila je na 15 pa mnogima doista i ne preostaje drugo nego kupovati jeftiniji crni/polubijeli.

S druge strane, čini se da čokolada, keksi i ostali slatkiši, iako su i njima rasle cijene, na akcijama nikad nisu bili jeftiniji, što dovoljno govori čega se prvo odričemo. A isto tako i novije garderobe. Pandemija i rad od kuće mnogima su promijenili prioritete pa u nekim trgovačkim lancima sportska majica kratkih rukava, primjerice, košta manje od kilograma cvjetače po 20-25 kuna.
 Mjerica jagoda ove je godine 15 do 25 kuna, pa za 200 kn jedva dobijemo 4 kg. Lani se trajnog mlijeka moglo kupiti 28,6 litara, sada 22.

 Prije godinu dana psihološkom se granicom smatrala litra benzina od 10 kuna, a sada je ona na 15 kuna. Ulaznica za kino s 37-39 kuna poskupjela je na 45-50 kuna, što znači da “Radić” jedva pokrije sjedala za četveročlanu obitelj, ali ne i kokice i Colu. 

"Kupovna vrijednost 200 kuna pala je za stopu inflacije koja je nešto viša od 7 posto, no realna kupovna moć puno više se smanjuje kako se smanjuje dohodak obitelji, s obzirom na to da u nas troškovi hrane i bezalkoholnih pića čine čak 27,2 posto, a prosjek EU je 13 posto, odnosno i ispod 10 posto kad su u pitanju razvijenije zemlje. A upravo je hrana zasad najviše i poskupjela - i to za tri postotna boda više od ukupne stope inflacije", rekao je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, a prenosi novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn. (HINA)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. ožujak 2023 20:40