Objasnio je kako je do rebalansa došlo zbog velikog deficita od 3,9 posto opće države koji je predviđen sa željom da država osnaži investicijski ciklus. S obzirom na to da na sjednici Odbora nije bilo HDZ-ovih članova, koji su u isto vrijeme imali sjednicu Kluba zastupnika, rebalans proračuna izglasan je jednoglasno.
- Procjenjujući realizaciju investicija u prva tri mjeseca zaključujemo da još imamo problema oko dizanja investicija, posebno kod Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta, a osnovni problem tome je problematični građevinski sektor, primjerice Konstruktor Split koji je blokirajući gradilište zaustavljao svaku moguću građevinsku aktivnost – kazao je ministar financija.
Revidirane su i projekcije za gospodarski rast s 1,8 posto na 0,7 posto jer, kako je pojasnio Linić ima niz problema u državnim investicijama zbog nesređenog građevinskog sektora, a ni privatni sektor nije krenuo u investicije.
Ministar je ustvrdio kako bi proračunski rashodi bili približno jednaki prihodima kad ne bi bilo kamate na enormno visoki javni dug, koji se kreće između 176 i 180 milijardi kuna.
Objasnio je kako se novi dug stvara zbog restrukturiranja brodogradnje i željeznice, a to su sve dubioze koje je Vlada zatekla, a koje su rezultat neodgovorne politike u proteklom razdoblju.
- Uskoro ćemo se s javnim dugom približiti razini 60 posto BDP-a, što će nam stvoriti probleme s Ustavom i cijenom zaduživanja – tvrdi Linić.
Vanjskog člana Odbora Antu Baju s Instituta za javne financije zanimalo je što se krije pod stavkom od 500 milijuna kuna "ostalih prihoda".
- To su prihodi od dobiti Ine i HNB-a. Ini smo ostavili kompletnu dobit od 2011. godine, no ona taj novac nije iskoristila za nove investicije, pa bi bilo apsurdno da joj kompletnu dobit ostavimo i ove godine jer ni sada nema naznaka novim investicijama – odgovorio mu je Slavko Linić objasnivši kako država planira povući 50 posto dobiti iz Ine.
Od prodaje Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke država očekuje zaraditi oko dvije milijarde kuna.
Rebalansom o kojem će Sabor raspravljati sutra, prihodi proračuna smanjuju za 253,9 milijuna kuna, te u odnosu na prvotni prijedlog proračuna sad iznose 113,4 milijarde kuna. Rashodi se smanjuju za 874 milijuna i ukupno iznose 123,6 milijardi kuna. Deficit središnje države tako također pada, s 10,9 milijardi kuna na 10,2 milijarde ili s 3,2 na 3 posto BDP-a.
Šuker: Za nova zaduženja nije kriva bivša vlast
Ivan Šuker je na konferenciji za novinare HDZ-a u Saboru ustvrdio je da Vlada nije obrazložila zašto predlaže rebalans u kojemu nema promjene ekonomske ni fiskalne politike, prenosi HRT.
Kazao je kako razumije neurozu ministra financija, jer je evidentno da, usprkos povećanju PDV-a od 8,7 posto ili dva postotna poena, usprkos ukidanju nulte stope i dizanju na 5 posto, usprkos uvođenju fiskalne blagajne i fiskalizaciji te objavi liste dužnika situacija u proračunu nije nimalo blistava.
Odbacio je Linićeva tumačenja da je za nova zaduživanja kriva bivša HDZ-ova vlast, ističući kako Vlada 2013. više nema pravo pozivati se na ono što je radio HDZ.
Linić će Hrvatsku u ove dvije godine zadužiti za 23 do 24 milijarde kuna, a u iduće četiri godine ovom dinamikom će dug porasti za 40 milijardi, ustvrdio je Šuker.
Kazao je i da državi nedostaje 1,4 milijarde kuna da bi pokrila rashode za plaće, a da je smanjenjem bruto osnovice Vlada uštedjela tek 470 do 500 milijuna kuna.
HDZ-ovci su osudili privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, ocijenivši da je riječ o pukom spašavanju proračuna. Postavlja se pitanje što je sljedeće za privatizaciju, jesu li to šume i vode, ovim trendom i ovim putem koji vlada vodi ovu zemlju, rekao je Ivan Domagoj Milošević. Istaknuo je da ključno pitanje nije vlasništvo, nego upravljanje.
A. B. KRILE, PSD