StoryEditor
Hrvatskaanaliza u ministarstvu

Linić: Potreban je rebalans proračuna - deficit je 13,3 milijardi kuna

Piše PSD.
7. listopada 2013. - 13:27
Država se do kraja godine neće zaduživati ni na američkom ni na drugim inozemnim tržištima, već kod domaćih banaka. Objavio je to u ponedjeljak ministar financija Slavko Linić, opovrgnuvši tako nagađanja da krajem tekućeg tjedna kreće u Washington kako bi našao kupce za državne obveznice.

- U Washington putujem na redovito zasjedanje MMF-a i Svjetske banke, biti će tu razgovora i sastanaka ali samo kako bi predstavili mjere koje Vlada poduzima na restrukturiranju javnih financija – otkrio je Linić, kojem bi društvo u SAD-u trebali praviti guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev. Procjenjivalo se da bi Vlada na ino-tržištima mogla prodati državnih vrijednosnica za čak milijardu dolara kako bi svela budžetski manjak u prihvatljive okvire.

- To su sve dezinformacije. Predstoji nam domaće financiranje, koje ide svojim tokom a javnost će o svemu biti obaviještena na vrijeme – objavio je Linić.

Ministar financija najavio je rebalans budžeta do kraja godine kako bi se, u prvom redu, zacrtani budžetski deficit od 10,2 milijarde kuna povećao na 13,2 milijarde kuna. Razlika je, naveo je, nastala uslijed sanacije bolnica sa 3,3 milijardi kuna neplaniranih rashoda.

- Rebalansirati ćemo i rashode u obrazovnom i policijskom sustavu, koji su veći od planiranih. To ćemo pokriti viškovima koji postoje na ostalim stavkama – najavio je ministar financija.

Najnoviji proračunski podaci govore da je s 30.9. prikupljeno 79,8 milijardi kuna prihoda, dva posto manje nego u istome razdoblju lani, dok su rashodi tri posto veći nego lani. Te brojke ministar Linić komentirao je ocjenom kako se proračun ostvaruje prema planu.

Sagledavajući pad proračunskih prihoda od poreza na dobit od 1,5 milijardi kuna, ministar je upozorio kako je taj novac ostavljen gospodarstvu ali, zaključio je, bez efekta na zapošljavanje i gospodarsku aktivnost.

- Gdje je taj novac koji smo ostavili gospodarstvu? Gdje je sedam do osam milijardi kuna koji smo im dali na razne načine u zadnjih godinu dana? Ja mislim da je taj novac ispario u krivim investicijama, u nekretninskom biznisu. Ali, volio bih čuti od gospodarstva, privatnika, što se događa – kazao je Linić. Polemizirao je i sa tvrdnjama poslodavaca da država nije učinila dovoljno na poticanju gospodarstva, nazvavši ih glupostima.

- Smanjili smo nelikvidnost za deset milijardi kuna, sada je ona 34,6 milijardi kuna. Dali smo 4,5 milijardi kuna za ulazak u EU, od čega je 2,1 milijarda članarina. Gdje su efekti, zašto nema rasta? Što smo još trebali napraviti? – upitao se Linić. Upozoren da je nedavno govorio o eksploziji javnog duga u idućoj godini, naznačio je da se radilo o upozorenju za one koji, kazao je, ne shvaćaju ozbiljnost trenutka.

U Ministarstvu financija ustraju na provedbi COP-a, centralnog obračuna plaća u koji bi tijekom tekućeg mjeseca trebale ući policija, obrana i bolnice. Upitan za otpore u bolnicama prema ulasku u COP, Linić je poručio kako za one koji ne uđu u sustav neće biti plaća u studenome.

Ne odustaje se ni od izmjena zakona o stambenoj štednji kroz ukidanje državnih poticaja na štednju. Ministar Linić kaže da su analize, među kojima je i studija Instituta za javne financije na koju se pozivaju kritičari ukidanja poticaja, pokazale da u stambenu štednju najviše uplaćuju građani koji već imaju stanove.

- Štede djedovi i bake za svoje unuke, ili roditelji za svoju djecu. To je odlično, to pozdravljamo, ali mislimo da ne treba imati poticaje iz proračuna. Iz poticaja se ne grade novi stanovi niti prodaju postojeći, nego se jednostavno ostvaruje dodatna zarada – zaključio je ministar financija.


V. MARJANOVIĆ
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 12:11