StoryEditorOCM
Hrvatskanećete uteć

Lalovac će od 1. srpnja znati za svaki naš euro

Piše PSD.
6. lipnja 2014. - 23:02
Kad ministar financija Boris Lalovac kaže kako porez na štednju neće utjecati na štednju, da ćemo imati najnižu stopu u okruženju pa strani građani neće zbog poreza štednju povlačiti, čovjek se upita o čemu se tu radi.
Jer, ako su mediji točno prenijeli ministrove riječi, moguće da je, pritisnut sizifovskim poslom oko krpanja proračunskih rupa, malo pomiješao lončiće.

Naši poreznici, ma koliki porez na kamate na štednju uveli, najmanji ili najveći na svijetu, neće dirnuti u kamate stranaca iz zemalja Europske unije. Hrvatska će tom svojom stopom smjeti oporezivati samo kamate na štednju na knjižicama hrvatskih građana u Hrvatskoj i članicama EU-a.

Bili smo porezna oaza

Štoviše, ulaskom u EU dužni smo primjenjivati Direktivu o štednji i s članicama automatski razmjenjivati podatke o imenima štediša i kamatama koje su zaradili u bankama.

Tako su našim poreznim vlastima naše banke bile dužne do kraja ožujka dostaviti podatke o imenima stranih štediša s područja EU-a i iznosima kamata na njihovim kontima u Hrvatskoj.

Naše će porezne vlasti te podatke dostaviti matičnim zemljama tih stranih štediša koje će ih onda oporezivati, a krajem lipnja na stol Borisa Lalovca sjest će isti takvi podaci iz članica EU-a za hrvatske građane i njihova konta u bankama članica.

Hrvatska je do ulaska u Europsku uniju bila porezna oaza za strane štediše ne samo zbog toga što nismo imali poreza i zbog visokih kamata na štednju nego zato što nas nije kačila direktiva o razmjeni informacija.

’Pada’ i Švicarska

Tako, primjerice, Italija nije pojma imala koliko Talijana ima štednju u hrvatskim bankama i nije mogla naplatiti porez na njihove kamate.

Ulaskom u EU-u promijenila su se pravila igre, hrvatska je prihvatila Direktivu o štednji i nitko je ne tjera da uvede porez, ali je dužna razmjenjivati podatke. EU je još 2003. donijela tu direktivu jer je htjela stati na kraj švrljanjima svojih građana i poreznim utajama.

Štediše su prenosile novac u članice koje nemaju poreza i uživali u zaštićenosti koju pruža bankovna tajna.
EU je odlučila raskinuti veo bankarske tajne za gotovo sve svoje članice, te je i s pet nečlanica, postigla sporazum.

Tako Švicarska, San Marino, Andora, Lihtenštajn i Monako, i dalje neće odavati imena štediša stranaca iz zemalja EU-a ali su dužne ubirati porez na kamate takvih štediša i slati ih u matične zemlje tih štediša.

Takav posebni porezni režim za sebe su izborile Austrija i Luksemburg, te ta skupina zemalja ne razmjenjuje podatke o imenima štediša nego im s kamata odrežu porez od 35 posto.

U svom proračunu zadrže četvrtinu ubranog poreza, a preostalih 75 posto šalju proračunima matičnih zemalja štediša.

Stiže novac

Tako će, bez obzira na to što još nemamo poreza na štednju, u hrvatski proračun ove godine kapnuti novac s računa Hrvata koji su štednju otvorili u zemljama koje automatski ne razmjenjuju informacije o imenima štediša nego im odsijecaju porez po 35 posto...

Sve dok se građani ne identificiraju Poreznoj upravi i ne dokažu da su ti računi njihovi, novac će ostati u hrvatskom proračunu.

Dakako, oni sa štednjom u Švicarskoj, Andori ili Monaku, koji imaju nešto skrivati pred poreznicima, mogu šutjeti i prežaliti naplaćeni porez.

Tako će biti i dogodine, kad ćemo porez najvjerojatnije imati. A kad dogodine Lalovcu stignu podaci iz onih zemalja koje su u automatskoj razmjeni, s imenima i iznosima kamata, poreznici će temeljem tih podataka poslati uplatnice na adrese štediša.

Tko zna, poreznici bi se mogli prihvatiti posla, procjenjivati glavnicu i kompletnu štednju i uspoređivati te svote s prihodima koje su u Hrvatskoj prijavili takve štediše. Koliko će kapitalaca uhvatiti za kojima se vuču pretvorbeni mutni poslovi, kriminal i slično već je drugo pitanje.

Takvi su vjerojatno novac preselili na sigurnija mjesta.

sanja stapić

Ni Kajmani više nisu ‘sigurni’

Ni egzotična područja više nisu što su bila, jer se direktiva odnosi i na britanska krunska područja, na ovisna ili pridružena područja Kraljevine Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva...

- Austrija, Luksemburg, Švicarska, Andora, San Marino, Monako, Lihtenštajn, Guernsey, Otok Man, Aruba, Anguilla, Britanski Djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Montserrat, otoci Turks i Caicos, za sada primjenjuju porez po odbitku i točno je da su obvezni od ubranog poreza po odbitku na isplaćene kamate hrvatskim rezidentima u hrvatski proračun doznačiti 75 posto ubranog poreza – rekli su nam u Središnjem uredu Porezne uprave.

TRI VARIJANTE

1 Hrvati porez na štednju u zemljama EU-a plaćaju u Hrvatskoj

2 Građani EU-a porez na štednju u Hrvatskoj plaćaju u zemljama čiji su državljani

3 Hrvati koji štede u Švicarskoj plaćaju porez na štednju od 35 posto. Četvrtinu tog novca Švicarci ostavljaju sebi, ostalo šalju Lalovcu. Ako se građani jave, dobit će povrat tog novca, u suprotnom porez ostaje Lalovcu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. siječanj 2023 22:25