StoryEditor
Hrvatskaračunajmo u eurima

Kuna odlazi u povijest: prosječna neto plaća bit će oko 900 eura, dok je u Uniji 1916 eura. No, šokirat će vas kad vidite plaće u Luksemburgu, Islandu, Irskoj, Nizozemskoj... Evo popisa

Piše Saša Ljubičić
7. svibnja 2022. - 16:42

Po svoj prilici, Hrvatska iduće godine prelazi na euro. U tom smislu ne bi trebalo biti iznenađenja, tim više jer smo odavno "eurizirani"; naime, cijene nekretnina, automobila i koječega drugog u praksi izražavamo u eurima do te mjere da ih na taj način oglašavamo i u medijima.

Euro je za Hrvate – a milijuni su u nas bili ili jesu u "pečalbi" – negdje u primozgu još memoriran kao njemačka marka. Stotinu eura starijima od četrdeset i dalje zvuči kao famoznih "sto maraka", mada se za taj novac i u to vrijeme moglo kupiti puno više.

A o tome ovdje i jest riječ. Koliko će sutra, kad kuna podvije rep i ode u ropotarnicu, vrijediti tih sto eura. Ne radi se samo o 750 kuna i tome što se može pazariti za taj iznos, nego o činjenici da ćemo tek potpunim prelaskom na euro biti usporedivi s ostalim članicama EU-a na svakodnevnoj razini.

Nema preračunavanja

Strancima ljeti više neće biti enigma je li taj ručak u nas, kad ga pretvore iz kuna u eure, nešto jeftiniji nego kod njih ili je to li-la. Isto će biti i s cijenom goriva i putarina. Sve će se odmah znati do zadnjeg centa: koliko smo što se cijena tiče konkurentniji od drugih i kakve su nam plaće i penzije kad se usporedimo sa susjedima iz EU-a.

Prosječna neto plaća bit će tako oko 900, a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i penzijice u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko "iljadarka" da bismo dostigli prosjek EU-a.

Pa kad se budemo uspoređivali s drugima koji u (EU)ropi također rabe euro, brzo ćemo shvatiti da smo u donjem dijelu ljestvice, među slabijima, gospodarski inferiornijima, ali ne baš i najgorima. Vidjet će se to, dakle, iz odnosa cijena u trgovinama, pogotovo robe široke potrošnje, koje neće biti i već nisu puno niže nego u najrazvijenijim zemljama EU-a, ali i onoga što primamo u vidu plaća i mirovina.

Plaće i plaćice

A evo što kažu brojke za 2021. godinu. U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.  

U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura.

Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće.

Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litavci – 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru. 

Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće. 

Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura.

Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura. Pravi "teškaši" su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. svibanj 2022 14:33