Sagi o kreditima koje su podijelili Fond za razvoj i zapošljavanje i partnerske banke od 2002. do 2010., nema kraja.
Nakon što smo konstatirali da je puno tvrtki čiji su vlasnici dobili povoljne kredite subvencionirane novcem poreznih obveznika – propalo, te da su Fondu i bankama koji su s njim surađivale ostavili često bezvrijednu imovinu, potvrđeno nam je i da se za dobivanje jeftinih kredita tražila protuusluga, pa se dio novca vraćao u džep onima koji su kredite odobrili. Interesantno je da se u velikom broju slučajeva radilo i o kreditima korisnicima koje prije toga nisu htjele kreditirati komercijalne banke, jer su smatrale da se radi o rizičnim plasmanima za koje ne postoje dovoljno čvrsti instrumenti osiguranja (pozitivna bilanca poduzeća, imovina, financijski potentni sudužnici...
Nakon što smo konstatirali da je puno tvrtki čiji su vlasnici dobili povoljne kredite subvencionirane novcem poreznih obveznika – propalo, te da su Fondu i bankama koji su s njim surađivale ostavili često bezvrijednu imovinu, potvrđeno nam je i da se za dobivanje jeftinih kredita tražila protuusluga, pa se dio novca vraćao u džep onima koji su kredite odobrili. Interesantno je da se u velikom broju slučajeva radilo i o kreditima korisnicima koje prije toga nisu htjele kreditirati komercijalne banke, jer su smatrale da se radi o rizičnim plasmanima za koje ne postoje dovoljno čvrsti instrumenti osiguranja (pozitivna bilanca poduzeća, imovina, financijski potentni sudužnici...
