StoryEditor
Hrvatskadržavna matura

‘Korona‘ generacija maturanata bolja od prethodnika, najbolje im ide engleski, a najslabije matematika. Do izražaja opet došla stara boljka sustava

29. listopada 2020. - 13:45
Jakov Prkic/Cropix

Borili su se s korona-krizom i godinom koju je obilježio najduži štrajk prosvjetara ikada, školovanje su završili u online nastavi, neizvjesnost oko polaganja državne mature, a osobito izbornih predmeta, pratila ih je do samoga kraja obrazovanja, a ipak – prošlogodišnja generacija „korona“ maturanata na obveznim ispitima državne mature (hrvatski i engleski jezik te matematika) bila je uspješnija od generacije prije njih, ali i nešto bolja od svojih prethodnika u proteklih pet školskih godina!

Na obje razine svih triju obveznih predmeta - A (više) i B (osnovne) - u prosjeku su maturanti 2019./2020. ostvarili čvrstu trojku, to jest prosjek na višoj A razini u ta tri predmeta bio je 3,33 (generacija prije njih 2018./2019. prosjek 3,14), a na osnovnoj, B razini 2,68 (njihovi prethodnici godinu ranije 2,44).

Najbolji su bili u engleskom A razine s visokom prosječnom ocjenom od 3,94, a najslabiji rezultat zabilježen je na matematici B razine 2,52. Ukupno je 165 lanjskih maturanata (115 u godini prije njih) dobilo odličnu ocjenu iz sva tri obvezna predmeta na maturi na višoj A razini.

Pokazali su to najnoviji usporedni podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) iz baze podataka Školski e-Rudnik (ŠeR) za 2019./2020. godinu, objavljeni u četvrtak.

Izašlo im se ususret

Ukupan broj maturanata koji su srednju školu završili 2019./2020. godine bio je 26.509, što je najmanje od 2012./2013. godine otkad se iskazuju podaci u ŠeR-u i to za oko tri tisuće manje nego te godine (29.749).

Iako se lanjskim maturantima donekle izašlo u susret time što ispitima državne mature nije bilo obuhvaćeno gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda srednje škole, ali nije bilo ni minimalnog praga prolaznosti na eseju iz hrvatskog jezika, u okolnostima u kojima su morali završavati školovanje te uz protuepidemijske mjere koje su morali poštivati za vrijeme pisanja ispita, uspjeh svakako ne treba relativizirati.

Gledano prema županijama, najbolji na višoj A razini u sva tri predmeta u prosjeku su bili lanjski maturanti Međimurske županije (prosjek 3,42), Grada Zagreba i Varaždinske županije, a najslabiji maturanti Ličko-senjske županije (3,02). Međimurci su najbolji i prema prosječnim ocjenama iz triju obveznih predmeta na B razini (2,89).

Dubrovčani najuspješniji

Od dalmatinskih maturanata najuspješniji su maturanti Dubrovačko-neretvanske županije koji su na ispitima A razine peti u zemlji (prosjek 3,36) a na onima B razine četvrti (2,82). Na ispitima više A razine među prvih deset su još maturanti Šibensko-kninske županije na šestome mjestu u zemlji (3,34), na osmome su oni iz Splitsko-dalmatinske (3,33), a najslabiji su bili maturanti Zadarske županije na 16. mjestu (3,24).

Maturanti iz Dubrovačko-neretvanske županiji najviše su se iskazali na ispitu više A razine iz hrvatskog jezika gdje su prvi u zemlji s prosječnom ocjenom 3,23.

Dalmatinske učenike treba pohvaliti i za uspjeh na višoj A razini matematike gdje su se maturanti svih dalmatinskih županija prema ostvarenoj prosječnoj ocjeni svrstali u prvih deset na rang ljestvici županija: oni iz Dubrovačko-neretvanske su četvrti u zemlji (2,75 prosječna ocjena), Zadrani peti (2,74), maturanti Splitsko-dalmatinske županije šesti (2,69), a učenici Šibensko-kninske županije deveti (2,65). Najbolji su Varaždinci s prosječnom ocjenom na toj razini 2,81.

Stara boljka sustava

Najnoviji podaci također potvrđuju staru boljku našeg sustava – nesrazmjer ocjena iz glavnih predmeta u osnovnoj ili srednjoj školi s onima na ispitima državne mature. Izuzetak je engleski jezik gdje su te ocjene prilično podudarne, pa je tako prosjek učenika iz tog predmeta u 8. razredu 4,18, u četvrtom razredu srednje škole 3,98, na maturi A razine 3,94 a B razine 3,08.

Najveći je raskorak u hrvatskom jeziku gdje je prosječna ocjena na kraju 8. razreda 4,09, na kraju četvrtog srednje 3,73 a na A ispitu državne mature pada na 3,10 ili još više na B razini na 2,55.

Ne zaostaje puno ni matematika, a učenici osmih razred završavaju školovanje s prosječnom ocjenom 3,80 iz tog predmeta, ona u 4. razredu srednje škole pada na 3,27 da bi na A razini mature iznosila 2,52 a B razini 2,68.

U prilog nesrazmjeru govori još nekoliko detalja – čak 27,05 posto lanjskih maturanata četvrti je razred srednje škole završilo s odličnom ocjenom iz hrvatskog jezika, a tek 13 posto imalo je zaključenu dvojku.

Ocjene se dijele šakom i kapom?

No, na maturi iz hrvatskog jezika na A razini peticu je dobilo tek njih 4,72 posto, a na B razini još manje: 2,28 posto. Hrvatski je palo 2,5 posto maturanata A razine i 15,9 posto na B razini.

Peticu iz matematike je u četvrtom razredu srednje škole imalo zaključeno 18,48 posto maturanata, a svega njih 2,02 posto istu je ocjenu dobilo na ispitu B razine te 6,16 posto na A razini na državnoj maturi.

Još malo o ocjenjivanju: kao zanimljivosti na A razini obveznih ispita na maturi iz Ministarstva navode i kako je lanjske školske godine 12 učenika u četvrtom razredu srednje škole imalo zaključenu ocjenu dovoljan (2) iz nekog predmeta da bi na maturi iz istog tog predmeta dobili čistu peticu – troje iz hrvatskog, a 9 iz matematike.

Još je zanimljivije obrnuto: lanjsku školsku godinu 1035 učenika završilo je sa zaključenom peticom iz nekoga od triju obveznih predmeta, da bi na maturu na ispitu A razine iz istog tog predmeta dobili dvojku – najviše takvih slučajeva je iz matematike (588) i hrvatskog jezika (390).

I to nije kraj: 109 učenika (što je, doduše, manje nego godinu prije kada ih je bilo 347) u četvrtom je razredu prošle školske godine imalo zaključenu izvrsnu ocjenu (5) iz nekog predmeta, a iz istog tog predmeta na maturi su – pali. Najviše ih je iz matematike (87) i hrvatskog (20) te četvero iz engleskog jezika.

Najrealnije ocjene u splitskoj III. gimnaziji

Njihovi su učenici inače izvrsni na maturi, a ta je gimnazija dospjela i na listu srednjih škola u kojima je ocjenjivanje najrealnije, odnosno navedena je kao primjer dobre podudarnosti zaključnih ocjena srednje škole s onima na maturi (odstupanja do pet posto).

Riječ je o splitskoj III. gimnaziji, čiji su učenici na kraju četvrtog razreda srednje škole imali prosječnu ocjenu iz matematike 3,81 a na maturi A razine iz tog predmeta bili su još i bolji – 3,99.

Iz hrvatskog jezika zaključna je ocjena bila 4,12, a na maturi A razine 4,18, dok su u engleskom jeziku rezultati gotovo identični: 4,65 je prosječna zaključna ocjena na kraju srednjoškolskog obrazovanja a na maturi 4,67.

Najslabiji rezultati u izbornim predmetima

Dok su u obveznim ispitima nadmašili svoje prethodnike, lanjski su maturanti u izbornim predmetima, za koje do zadnjeg časa nisu znali hoće li ih uopće pisati, ostvarili najslabiji rezultat u proteklih sedam godina.

Prosječna ocjena iz svih izbornih predmeta iznosila je 2,33, a najbolje su napisali ispite iz stranih jezika poput francuskog (prosječna ocjena 3,36), ali i vjeronauka (3,21).

Najlošija prosječna ocjena među izbornim predmetima bila je iz sociologije (1,97) i fizike (2,05).

I kod izbornih predmeta postoji priličan raskorak u ocjenjivanju, primjerice, prosječna ocjena na kraju 4. razreda srednje škole iz fizike bila je 4,18 (na maturi 2,05), iz biologije na kraju srednje škole 4,63 a na maturi tek 2,37, dok je iz likovnog odgoja prosječna zaključna ocjena nakon 4. razreda srednje škole bila visokih 4,81 a na maturi tek 2,22?!

Najbolji upisuju farmaciju i medicinu

Više od polovice maturanata u svim županijama upisuje fakultete, a od dalmatinskih učenika završnih razreda srednjih škola prvu godinu studija aktualne akademske 2020./2021. upisalo je oko 75 posto maturanata Dubrovačko-neretvanske županije, 74 posto iz Splitsko-dalmatinske, 72,12 posto iz Šibensko-kninske te 66,44 posto maturanata iz Zadarske županije.

Općenito, maturanti s najvišim prosjecima upisuju zagrebački Farmaceutsko-biokemijski fakultet (prosjek ocjena 4,93), Medicinski fakultet u Zagrebu (4,92) i Medicinski fakultet u Splitu (4,84).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

19. studeni 2020 19:29