StoryEditor
Hrvatskaljeto prazni biro

Konobari najtraženiji sezonci - zaslužuju 6000, a dobiju 3600 kuna plaće

Piše Sanja Stapić
11. travnja 2016. - 14:01
Split, 160713. Guzva u restoranima i zalogajnicama u centru grada. Na fotografiji: kafeterija Figa i konobar Hrvoje Basic. Foto: Duje Klaric/CROPIX
rgx time: 4.3869018554688E-5

Ove bi se godine lako mogao srušiti lanjski rekord od 41.467 zaposlenih sezonaca, jednako kao što će vjerojatno i broj dozvola za strane radnike, državljane zemalja izvan EU-a, skočiti s prošlogodišnjih 215 na 2200. Malo će tih stranaca završiti na sezonskim poslovima u turizmu, za tu je djelatnost u kvoti dozvola za strane radnike previđeno njih 70 za ovu godinu, a većina stranaca radit će u brodogradnji i građevinarstvu.

Lani je broj zaposlenih sezonaca povećan za tri posto u odnosu na godinu prije i bio je najveći u proteklom desetljeću, tijekom kojeg se svake godine, s par izuzetaka, broj sezonaca povećava, a prije deset godina u Hrvatskoj znatno je manje bilo sezonskih zapošljavanja, ukupno 25.234 ljudi radilo je na tim poslovima. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu nam da je prošle godine bilo oglašeno 20 posto više sezonskih poslova u odnosu na prethodnu godinu, a taj trend se nastavlja i ove godine.

- U siječnju i veljači oglašeno je 11.985 slobodnih radnih mjesta na sezonskim poslovima, za 29,7 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a zaposleno je 1225 osoba iz evidencije nezaposlenih, za 44,8 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S obzirom na konstantan rast prijavljenih potreba za zapošljavanjem sezonskih radnika, Hrvatski zavod za zapošljavanje očekuje i ove godine velik broj objavljenih slobodnih radnih mjesta – kažu nam u HZZ-u.

Oglasi za 9343 radnika

Nabrajaju nam da su najviše traženi radnici u turizmu, u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacija - sveukupno 9343 radnika, i to uglavnom konobari, sobarice, kuhari, čistači, kuhinjski radnici, turistički animatori, pomoćni konobari i pomoćni kuhari, recepcionari, prodavači...

- Poslodavci iz turizma i ugostiteljstva imaju velik broj oglasa kroz cijelu godinu. Najviše ih je ipak u proljetnim mjesecima, ali već su na početku ove godine jako aktivni po tom pitanju. U prva tri mjeseca ove godine objavljeno je više od 1800 oglasa, što je čak 60 posto više nego u istom razdoblju prošle godine – odgovaraju nam s portala MojPosao.hr.

Prema njihovim podacima, lani je u Hrvatskoj najtraženije zanimanje općenito bilo konobar. To je zanimanje, dakako vodeće i u "svojoj branši", a poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu, osim konobara, najviše traže kuhare, pomoćne radnike u kuhinji, pizza majstore, recepcionare, pomoćne kuhare i sobarice. Na pitanje o prosječnim plaćama za najtraženije zanimanje u zemlji vele da plaća za svako radno mjesto, pa tako i za ono u turizmu, ovisi o mnogo toga:

- Razlika je jeste li konobar u hotelu, restoranu ili kafiću. I ugostiteljski objekti razlikuju se unutar svoje kategorije. Primjerice, konobar u hotelu s dvije zvjezdice sigurno neće imati istu plaću kao i onaj u hotelu s pet zvjezdica. Lokacija također ima utjecaj na plaću, kao i omjer ponude i potražnje za određeno radno mjesto.

Ono što znamo i što smo istražili je razlika između zaslužene, očekivane i realne plaće za radna mjesta u turizmu. Za konobare ispitanici servisa MojaPlaca.hr smatraju da zaslužuju 6004 kune, dok zaista očekuju 4526 kuna, što je 64 posto više od realne plaće konobara koja iznosi 3653 kune, prema podacima servisa MojaPlaca.hr – navode s portala MojPosao.hr.

Broj stranaca - nepoznat

Ni u HZZ-u niti na portalu MojPosao.hr ne znaju koliko se stranaca sezonski zaposlilo u Hrvatskoj, a nismo imali mnogo sreće ni s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP) koje izdaje radne dozvole strancima. Nisu nam odgovorili na pitanja u kojim sektorima i na kojim poslovima rade ti ljudi, pa imamo samo statistiku o broju zaposlenih stranaca koju objavljuje to ministarstvo.

Tako su, prema evidenciji MUP-a, na kraju prošle godine u Hrvatskoj na radu boravila 2064 državljanina EU-a i 1790 državljana trećih država. Što se EU-a tiče, najviše je Talijana, Slovenaca, Mađara, Austrijanaca, Nijemaca i Rumunja, dok je iz ostalih država, najviše državljana BiH, Srba, Rusa, Kineza, Amerikanaca te i 25 Tajlanđana.

U zemlji od koje su u cijeloj Europskoj uniji po nezaposlenosti i nezaposlenih mladih lošije samo Grčka i Španjolska, u zemlji koju karakterizira najniža stopa aktivnosti i zaposlenosti, ubrzano iseljavanje mladih, ove su godine poslodavci tražili kvotu za uvoz 5000 radnika iz zemalja izvan europskoga gospodarskog područja. Prijedlogom odluka o kvoti za strane radnike u 2016. odobreno ih je znatno manje, i to zbog toga da bi dovršili ugovorene poslove i projekte.

Na prvu se loptu čini da baš i nisu dobro prošli, no samo na prvu. Lani su dobili samo 215 dozvola za uvoz stranih radnika jer se od njih tražilo da koriste domaće radnike, aktiviraju nezaposlene i obrazuju ih na račun države, pa su ove godine prošli više nego dobro. Prema prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje, brodogradnja će ove godine uvesti 1500 brodomontera, zavarivača, brodocjevara..., graditeljstvo 500 ličilaca, zidara, tesara...

Treba kazati da strani radnici iz trećih zemalja mogu produljivati dozvole, pa ih je lani u zemlji boravilo 1730, a ove godine bi ih se moglo produljiti toliko da će uz 2285 novih dozvola ukupna godišnja kvota iznositi 3100 dozvola. Dakako, prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi o kvotama za uvoz stranih radnika tek treba dobiti zeleno svjetlo Vlade. Ne treba ni reći da je među 310.700 registriranih nezaposlenih krajem prošle godine bilo više nego dovoljno svih struka koje se uvoze.

Za sve one koji se pitaju kako to poslodavci ne mogu naći ljude među registriranim nezaposlenima u zemlji jer ne traže nuklearne fizičare, nego zidare, tesare, zavarivače, brodocjevare, vrijedi informacija da poslodavci kažu da imaju problema s nalaženjem radnika, gori im pod petama da završe dogovorene poslove i projekte, dok domaći radnici rade na crno, ili u inozemstvu, a ostatak nije zapošljiv.

Sever: Stihijska politika

Lijepo nam je to objasnio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji kaže da se dugi niz godina priča ista priča da se poslodavci nađu u vremenskoj stisci i trebaju im radnici određenih profila da bi završili dogovorene hotele, projekte i slično.

- Cijelo vrijeme pitam se zbog čega se ne vodi planska, nego stihijska politika zapošljavanja, koju ne možemo podupirati, zbog čega se potrebe za radnicima ne predviđaju i ne ide dijelom prema obrazovnom sustavu da bi mladi našli posao, a dokvalifikacijama i prekvalifikacijama nezaposleni na zavodu. Radnike iz graditeljstva i brodogradnje može se na taj način naći i u Hrvatskoj.

Radnici iz BiH i Srbije nemaju jezičkih barijera, ne moraju dugo putovati i spremni su raditi za niže plaće. A kod priče o radu na crno, ne zapošljavaju svemirci na crno, nego poslodavci u Hrvatskoj, pa neka poslodavci riješe te stvari među sobom, a ne konstatiraju da neki poslodavci zapošljavaju na crno pa oni ne mogu naći radnike za svoje ugovorene poslove koje su ugovorili, a da nisu imali dovoljan broj radnika – ističe Sever.


Koliko je tko plaćen

Plaće za najtraženije sezonske radnike prema podacima servisa MojaPlaca.hr
4521 kn - kuhar
4636 kn - pizza majstor
4175 kn - animator
3653 kn - konobar
3950 kn - recepcionar
3550 kn - pomoćno osoblje u kuhinji
3088 kn - čistačica

Strani radnici u Hrvatskoj

Stranci iz zemalja izvan EU-a koji rade u Hrvatskoj (podaci MUP-a)
1790 ukupno
613 državljana BiH
170 Srbija
165 Kina
152 Rusija
114 SAD
99 Makedonija
68 Ukrajina
54 Kosovo
51 Turska
40 Koreja
35 Indija
26 Kanada
25 Tajland

#SEZONSKI RADNICI

Izdvojeno