Nedostatak radne snage gorući je problem u Hrvatskoj je, međutim osviješten je, znamo s čime se kao društvo suočavamo i nadam se da će s ove konferencije proizići neki zaključci kako ga riješiti i kako ga učiniti lakšim u godinama koje su pred nama, a koje, prema nekim pokazateljima, donose gospodarski rast Hrvatskoj, kazao je Saša Ljubičić, voditelj konferencije "Nedostatak radne snage u Hrvatskoj" sumirajući raspravu koja se na tu temu vodila u splitskom hotelu Cornaro u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije.

Uvodno je okupljene sudionike konferencije pozdravila Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije ističući kako je nedostatak radne snage jedan od ključnih problema koji mori današnje poslodavce.

- Do prije nekoliko godina iznenadili biste se kad bi sjeli na brod za Anconu i ugledali Filipince, a danas je potpuno normalno da vam Filipinac, Indijac ili neki drugi strani državljanin dostavlja hranu ili, primjerice, radi kao sobar. Riječ je o trendu koji nije specifičan za našu zemlju, već o trendu s kojim se suočavaju mnoge države poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Austrije, Italije... Uzmimo za primjer Njemačku, tamošnja vlada očekuje da će do 2026. nedostajati oko 240.000 kvalificiranih radnika – kazala je Sandra Lapenda Lemo.

Istaknula je i kako su pred nama izazovne godine, ne samo u turizmu veći u drugim branšama koje nemaju odgovarajući kadar poput građevine, ugostiteljstva, zdravstvenih ustanova... Nedostaje konobara, kuhara, građevinskih radnika, medicinskih sestara, liječnika, učitelja, IT stručnjaka... Nedostaje vozača kamiona, ljudi koji skrbe za starijima... Već sad osjećamo posljedice toga, kazala je. Tako dok se mnoga poduzeća bore da pronađu radnike s potrebnim vještinama, sve veći broj obrazovanih mladih Hrvata u potrazi za boljim plaćama odlazi u inozemstvo.

Na konferenciji je uvodno govorio i prof. Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije.

- Po podacima iz prošle godine u srednju školu upisali smo 4600 učenika, a ove godine u osnovnu školu nešto manje od 4000 što pokazuje trend da su generacije sve manje, da će nedostatak radne snage koji se danas pokazuje kao problem na tržištu rada u budućnosti biti još izraženiji. To otvara prostor za raspravu na koji način pristupiti tržištu rada i radnoj snazi, koje su mjere konkretno potrebne da bi pronašli interes kod ljudi koji su radno sposobni, radno aktivni da mijenjaju zanimanja, da se prekvalificiraju, doškoluju. Osim primarnog obrazovanja, potrebno je osvijestiti, a vidimo da se jako puno radi na tome na razini Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, da se kroz obrazovanje zaposlenih, prekvalifikacije i vaučerizaciju dovine i ovom problemu, odnosno da se potakne na prekvalifikaciju one koji su unutar sektora gdje je manja zapošljivost, da svoju šansu na tržištu rada traže u sektorima koji su u velikoj potrebi za radnom snagom, ali i koji nude bolje šanse za zapošljavanje i veće plaće - istaknuo je pročelnik Đonlić.

Naglasio je i kako sve više osvještavamo potrebu za uvozom radne snage, prekvalifikacijama i boljim planiranjem upisnih politika.

- Vidimo da se interes kod djece mijenja. Konkretno, u sektoru turizma i ugostiteljstva na svako upisno mjesto interes je tri-četiri puta veći dok je u nekim sektorima jako nizak i gotovo se ne mogu popuniti sva upisna mjesta. U Hrvatskoj, a pogotovo kod nas u Dalmaciji, turizam i ugostiteljstvo grabe velikim koracima naprijed, ali mi kao regionalna uprava moramo voditi računa i o drugim sektorima, ne možemo dozvoliti da upisna mjesta u drugim sektorima ostanu prazna. Pokušavamo voditi uravnoteženu upisnu politiku, a vodeći računa o tržištu rada. I ono što je svakako budućnost je vaučerizacija, odnosno obrazovanje odraslih. To je prostor unutar vlstitih resusrsa, unutar populacije radno sposobnog stanovništva treba tražiti šansu u budućem vremenu, naravno uz uvoz radne snage – kazao je Tomislav Đonlić.

Potom su na panelu o nedostatku radne snage govorili Elena Gudelj, rukovoditeljica odjela tržišta rada u Područnoj službi Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Elizabeta Ćormehić, Business Development Manager u agenciji za zapošljavanje Manpower, Alen Jerkunica, dekan Visoke škole ASPIRA, Ivo Šarić, voditelj ekonomskog sektora u građevinskoj tvrtki Spegra i Marina Jurić, direktorica ljudskih resursa u hotelskoj tvrtki Aminess.

Svaki od panelista iznio je svoje viđenje situacije na tržištu rada i ukazao na aktualna i moguća rješenja problema nedostatka radne snage koji ne pogađa samo Hrvatsku, već i brojne druge zemlje u svijetu.

Odgovarajući na pitanje moderatora, Elena Gudelj je kazala kako u evidenciji HZZ-a, osim radno aktivnog stanovništva imaju i neke kategorije teže zapošljivih osoba i koje su u zbog socijalnih davanja vezane uz evidenciju, a njih je oko 20-tak posto. Jedan dio su osobe starije životne dobi, oko 13 do 15 posto je njih u dobi između 50 i 60 godina.

- Mladih osoba imamo vrlo malo, što znači da se one uspješno zapošljavaju već po završetku redovnog obrazovanja. Koji su razlozi nedostatka radne snage? Na globalnoj osnovi su poznati. To su prvenstveno gospdarski razlozi. Mi smo ovaj trend nedostatka radne snage počeli osjećati ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a posebno 2015. kad su Njemačka i Austrija olabavile svoje uvjete za dobivanje radne dozvole. Isto tako demografski razlozi, a krive upisne politike također dolaze na vidjelo. HZZ ne može sam rješavati sve te razloge. Nastojimo ih rješavati na više načine, propagiranjem sezonskih poslova, svaka nezaposlena osoba je ispunila anketu, znamo je li raspoloživa, održavamo i sajmove poslova - kazala je Elena Gudelj.

- Svaki drugi poslodavac u Hrvatskoj ima potrebu za stranom radnom snagom - rekla je Elizabeta Ćormehić dodavši kako prvo krenu prema domaćim radnicima, ali nema dovoljno odaziva na natječajima. Kazala je i kako još uvijek dobar dio poslodavaca ne osluškuje tržište.

-Činjenica je da je strana radna snaga jeftinija što se tiče plaća. Stranci koji dođu su lojalniji, zahvalni su za tu priliku i stoga se sve više sektora okreće prema uvozu radne snage. Prošle godine je podneseno preko 100 tisuća zahtjeva, preko 80.000 je odobreno. Mi sezonu izvlačimo na temelju te radne snage, pitanje je što će biti u budućnosti. To dugoročno nije održivo - rekla je Ćormehić.

Marina Jurić iz Aminessa, turističke tvrtke koja nudi smještaj u hotelima i kampovima na Jadranu, kazala je kako se u zapošljavanju prvo okreću prema lokalnom stanovništvu i u tome uspijevaju,  a jako su im važne edukacije zaposlenika na svim razinama. Surađuju sa vrhunskim gourmet profesionalcima koji svake godine kroz niz stručnih edukacija u sklopu Aminess Gourmet Laba pripremaju kuhare, barmene, servire, konobare za nove izazove ali im i pomažu u osobnom razvoju kako bi jednog dana i oni sami educirali neke nove mlađe kuhare, barmene i ostale članove Aminess  gourmet tima.

U Aminessu podržavamo stav i želju da nastavimo ulagati u naše zaposlenike, u njihove benefite, primanja, nagrađivanja i razvoj karijere kroz ciljano i redovno učenje. Oslanjanje na vlastite zaposlenike je ključno!

Ivo Šarić govorio je kako su građevinski radnici vrlo traženi, pogotovo na specifičnim poslovima, a često ni početnike ne mogu naći. Stoga se orijentiraju na uvoz.

- Imamo i primjere radnika koji su otišli na rad u Njemačku, ali kad sve stave na vagu vide da je sve to približno isto. Mi našim radnicima omogućavamo besplatni smještaj i druge benefite, tu su blizu doma. Imaju bolje plaće nego mi u uredu jer oni nose posao – istaknuo je Šarić.

Alen Jerkunica je kazao kako u Aspiri od 90-tih osluškuju poslodavce i polaznike i tako dolaze do ideja za programe, a ono što je ljudima najinteresantnije treba se poklopiti sa interesima tržišta rada. Naglasio je i kako su za rješavanje nedostatka radne snage važni strani studenti koji se školuju u Hrvatskoj, ali potrebno im je olakšati dolazak i boravak, od viznog režima do dozvola boravka.