StoryEditor
HrvatskaGabrijela Kišiček

Komunikacijska stručnjakinja o svađi naših znanstvenika: Stvara se dojam da se bore oko lajkova na Fejsu i toga tko će imati ‘titulu‘ savjetnika Vlade

Piše PSD
4. prosinca 2020. - 15:51

Znanstvenici Gordan Lauc i Igor Štagljar žestoko su zaratili na društvenim mrežama.

Pa tako Štagljar, među ostalim, piše Laucu na Facebooku:

- Cijeloj su hrvatskoj javnosti već tjednima očigledni tvoji očajnički pokušaji da se izvučeš iz živog blata u koje si se ukopao s bezbroj svojih kontradiktornih izjava i netočnih procjena od početka ove pandemije, a kojima si samo unio još veću nesigurnost među hrvatske građane u ovoj užasno ozbiljnoj i teškoj situaciji - piše tako Štagljar.

A što je prethodilo toj svađi na Faceboku, možete pročitati OVDJE.

Komentar cijele situacije nam je dala Prof. Gabrijela Kišiček, ugledna komunikacijska stručnjakinja. 

Ako je netko od znanstvenika očekivao da će im komunikacija biti bolja od one na koju su nas navikli političari, prevario se. Naime, posljednjih dana svjedočimo sukobu između znanstvenika različitih predviđanja budućnosti i različitih viđenja o tome kako se treba boriti protiv virusa.

I nije to neobično, neslaganja među znanstvenicima su uvijek postojala, ali se nisu rješavala putem društvenih mreža niti su, što je najvažnije, posezali za tako „niskim“ načinima obračuna poput „ad hominem“ argumenta. Jedni druge optužuju za nedostatak stručnosti, znanja i kompetencija, a rječnik koji pri tom koriste nije nimalo laskav.

Štagljar Laucu poručuje da se „očajnički pokušava izvaditi iz blata“ i čudi se „kako malo srama može imati znanstvenik“ pa ga čak naziva i „poduzetničkim lobistom“.

Iako, jedni drugima ne mogu poreći znanstvenu karijeru, međusobna diskreditacija je i dalje osnovni način da se „“pobijedi“ u raspravi. Ukazati na nepouzdanost prognoza, citirajući prethodne izjave, ustvrditi tko je liječnik, tko epidemiolog, a tko virolog. Tako Igor Rudan kaže da Lauc „ne može razumjeti transmisijsku dinamiku virusa, kad o tome nije učio“, a Štagljar mu zamjera medijsku sveprisutnost, a „nije ni liječnik niti javno-zdravstveni radnik“.

Tu je, naravno i Ivan Đikić, koji također proziva članove Vladinog znanstvenog savjeta za širenje „fake newsa“, a Rudan upozorava da: „U Znanstvenom savjetu imamo i članova čiji su stavovi o pandemiji u suprotnosti od najnovijih znanstvenih spoznaja“.

Sve te rasprave, međusobna javna diskreditiranja, prozivanja za manjak ne samo znanja nego i empatije, bacaju ružno svjetlo na znanstvenike od kojih se, ipak, u javnoj komunikaciji očekuje više nego od političara.

Trebali bi međusobno raspravljati koristeći se racionalnim argumentima, čuvajući dostojanstvo i struke i kolega (unatoč mogućim neslaganjima).

Ovako se stvara dojam da se natječu oko toga tko će biti medijski prisutniji, „popularniji“, čije će savjete slušati Vlada, tko će dobiti koju prestižnu „titulu“ savjetnika Vlade. Ili još gore, čiji će Facebook status dobiti više „lajkova“ i „shareova“.

Loši su to retorički postupci za znanstvenike, ali i za sve građane Hrvatske koji u ovim trenucima trebaju „hladne glave“ da ih uvjere kako je ova kriza nešto što možemo premostiti i preživjeti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. rujan 2021 12:12