StoryEditor
Hrvatskahladan tuš

Kome će pripasti bespovratnih šest milijardi eura? Poduzetnici se nemaju čemu previše nadati, čak 90 posto novca ići će - javnom sektoru!

Piše Gordana Grgas/JL
25. veljače 2021. - 22:22
Stipe Majic/AFP

Dok se zahuktavaju pripreme za povlačenje 24 milijarde eura dostupnih Hrvatskoj iz europskih izvora do kraja desetljeća, Hrvatska udruga poslodavaca traži da se za privatni sektor osigura barem pola tog iznosa, a pri tome posebno misli na 50 posto novca iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), teškog šest milijardi eura ili 45 milijardi kuna.

Kako se čini, međutim, iz tog bi plana za privatni sektor kroz izravne bespovratne potpore, kreditna jamstva i subvencionirane kamate moglo biti dostupno maksimalno 10 posto, odnosno 4,5 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

Kako saznajemo, u pregovorima s Europskom komisijom dosad je hrvatskoj strani jasno dano do znanja da na viši iznos izravnih potpora poduzetnicima od 10 posto raspoloživog novca ne može računati. U HUP-u su tim najavama vrlo nezadovoljni te pripremaju dopis Bruxellesu i idućeg će tjedna s predstavnicima Komisije održati online sastanak na temu NPOO-a. Sličan su dopis već poslali i Vladi, naglašavajući pritom da investicije privatnog sektora daleko brže i jače utječu na gospodarski rast od javnih investicija koje sada pretežu u tom planu.

Prioritizacija projekata

Kako Vlada konkretno zamišlja hrvatski plan oporavka i otpornosti, još nije predstavljeno javnosti, a morala bi ga predati Komisiji do kraja travnja. Poznato je tek da se NPOO temelji na nekoliko javnih reformi, od zdravstva, školstva i tržišta rada do javne uprave i pravosuđa te da 37 posto projekata mora biti vezano uz zelenu tranziciju, a 20 posto uz digitalnu. Također, dio novca bi se povukao za obnovu zgrada oštećenih u potresima.

Prva verzija plana bila je teška čak 110 milijardi kuna, dakle daleko više nego što je Hrvatskoj uopće dostupno, a upravo se po ministarstvima bave rezanjem prvotnih prijedloga i prioritizacijom projekata koje žele provesti. Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO, kaže nam da su svjesni zahtjeva poduzetnika, a pregovori s Bruxellesom su i o tome prilično intenzivni, ali tvrdi da im je oko izravnih potpora u NPOO-u manevarski prostor ograničen kao i svim drugim članicama.

Stroga uredba iz Bruxellesa

Sadržaj plana diktira, navodi Savić, uredba Europske komisije o Mehanizmu za oporavak i otpornost, instrumentu koji je specijalno zamišljen za ublažavanje negativnih učinaka i posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. U toj se uredbi, među ostalim, kaže da Mehanizam treba osigurati financijsku potporu za ubrzavanje provedbe reformi i povezanih javnih ulaganja u članicama, a "privatna ulaganja bi se mogla poticati i programima javnih ulaganja, među ostalim i financijskim instrumentima, subvencijama i drugim instrumentima, pod uvjetom da poštuju pravila o državnim potporama".

U pismu koje je Hrvatska udruga poslodavaca uputila ovoga tjedna Vladi, a koje smo imali priliku vidjeti, poslodavci tvrde, pak, da zapravo ne postoji ograničenje modela dodjele bespovratnih sredstava privatnom sektoru te da je državama članicama omogućeno diskrecijsko pravo odluke o načinu te dodjele.

Navode također kako država mora u okviru NPOO-a procijeniti učinak predloženih mjera kao i očekuje li da će javne investicije financirane u okviru Mehanizma oporavka i otpornosti doprinijeti poticanju privatnih investicija ili ih, naprotiv, istiskivati.

HUP-u je plan predstavljen prije desetak dana, a kažu da su zabrinuti s obzirom na to da njegova aktualna verzija "nosi veliki rizik jer ne obuhvaća direktne mjere za oporavak i održivost gospodarstva" te upozoravaju da će njihov izostanak značiti i izostanak poticajnog učinka na jačanje konkurentnosti.

Na kraju, tvrde da predviđeni iznosi investiranja u privatni sektor "ne mogu biti poluga za oporavak i otpornost poduzetništva u Hrvatskoj" te stoga traže da se 50 posto sredstava iz NPOO-a izravno usmjeri u investicije privatnog sektora te da dominantan oblik pomoći budu bespovratna sredstva, s naglaskom na mjere za proširenje proizvodnih kapaciteta, modernizaciju i nove tehnologije, odnosno digitalnu transformaciju.

Inače, prema dostupnim informacijama iz nekih drugih članica EU, Slovenija za izravne potpore poduzetnicima kroz plan oporavka i otpornosti predviđa sedam posto od ukupnog iznosa, u Bugarska oko šest posto, u Češka oko četiri posto, dok Latvija i Litva iznose daleko veće postotke, između deset i 30 posto, što se odnosi i na projekte koji nisu direktno vezani uz bespovratne potpore.

Izvođači javnih investicija

Koliko procjenjuje da će se na kraju naći na raspolaganju privatnom sektoru u Hrvatskoj, pitamo Savića. Odgovara kako bi ukupno, preko izravnih potpora i niza projekata, od istraživanja i razvoja, preko turizma do energetske efikasnosti u industriji, primjerice, barem trećina od 45 milijardi kuna mogla na neki način ući u privatne kompanije, dakle daleko više od 10 posto koliko bi mogle dosegnuti potpore, jamstva i subvencije kamata.

Tome bi trebalo dodati, kaže, i izvođenja radova kod velikih javnih investicija, primjerice gradnji škola, vrtića ili bolnica, pa smatra da će privatni sektor svakako imati značajnu korist od provođenja NPOO-a.

Pet koraka do novca za oporavak


1. Do kraja ožujka trajat će pregovori s Europskom komisijom oko sadržaja NPOO-a i javne konzultacije

2. Do 30. travnja Hrvatska će svoj plan (uključuje popis reformi, investicija i iznos izravnih potpora) poslati Komisiji

3. Dva mjeseca će trajati proces evaluacijenacionalnih planova 27 članica u Bruxellesu, a na kraju ih mora odobriti Europsko vijeće

4. Europska komisija  zadužuje se na međunarodnom financijskom tržištu, za ukupno 750 milijardi eura

5.Tijekom ljeta ili u rujnu trebao bi stići avans iz NPOO-a u iznosu 13 posto od dostupnog bespovratnog iznosa, oko 6 milijardi kuna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2021 02:55