StoryEditor
HrvatskaJEFTIN I LOŠ

Kineski med i na policama hrvatskih supermarketa, a proizvođači iz Kine se hvale: ‘Regulatori uopće ne mogu prepoznati da ga miješamo sa šećernim sirupom‘

2. prosinca 2021. - 16:45

Britanski pčelari, nakon tvrdnji da se dio globalne ponude zasićuje šećernim sirupom, zahtijevaju od supermarketa i drugih trgovaca da izričito označavaju zemlju podrijetla jeftino uvezenog meda iz Kine i drugih zemalja. Velika Britanija je najveći svjetski uvoznik kineskog meda, čija cijena može biti toliko niska da je u rangu samo jedne šestine cijene meda kojeg proizvode britanske pčele.

Med iz Kine s robnom etiketom nekog od britanskih supermarketa može se kupiti već za šest kuna po staklenci. Trgovački lanci kažu da je svaka od tih staklenki '100 posto čista' i njen put se može pratiti do samog pčelara, ali ne postoji obveza za identifikacijom zemalja podrijetla meda koji se 'miješa' u više od jedne zemlje. Europska unija sada razmatra uvođenje novih pravila kako bi poboljšala informiranost potrošača u vezi meda kojeg kupuju i osiguralo se da je zemlja podrijetla jasno označena na staklenki.

Lynne Ingram, predsjednica Honey Authenticity Network UK, grupe pčelara koja se bori za potpunije informacije na tim prehrambenim artiklima, rekla je da bi vlada trebala implementirati svoja vlastita stroga nova pravila kako bi osigurala bolju transparentnost. 'Potrošač mora biti u mogućnosti napraviti informiran izbor o tome što kupuje, a to mu je trenutno onemogućeno', rekla je Ingram, koja je i glavni pčelar u Wesley Cottage Beesu. 'Trenutna pravila označavanja skrivaju stvarne podatke o onome što ljudi jedu', kazala je za Guardian.

image
Wolfram Steinberg/ AFP

Praksu u Hrvatskoj nam je objasnio predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, gospodin Željko Vrbos:

'Hrvatska je jedna od rijetkih država u kojoj je obavezno deklarirati zemlju podrijekla meda i to zahvaljujući značajnim naporima naše udruge iz 2018. godine. Od tad smo imali nekoliko slučajeva povlačenja proizvoda s polica trgovačkih lanaca zbog kršenja tih pravila. Jasno, sami sadržaj mora biti testiran i sukladan popratnoj deklaraciji te zadovoljavati parametre kvalitete. To provjerava povjerenstvo za zaštitu potrošača, a mi se samo možemo nadati da oni savjesno i ispravno obavljaju svoju dužnost.'

Prodaja meda u Velikoj Britaniji bila je na rekordnim razinama prošle godine te je ovaj proizvod čak pretekao i džem pa tako postao najpopularniji tamošnji namaz. Potrošači su 2020. kupili 30.000 tona meda u vrijednosti od 130 milijuna funti, prema podacima tvrtke Kantar za podatke i istraživanje. Otprilike trećina uvoza meda u Ujedinjeno Kraljevstvo dolazi iz Kine, ali se to gotovo nikad ne pojavljuje na etiketama staklenki kao zemlja podrijetla. Velika Britanija također uvozi značajne količine jeftinog meda iz Indije, Ukrajine i Vijetnama.

Sainsbury's So Organic Clear Honey (340 g) košta 28 kuna, ali supermarket nije odgovorio na pitanja o zemlji porijekla prošli tjedan. Rečeno je da se njihov med 'može pratiti do pčelara'. Na etiketi samo piše da je proizvod 'mješavina meda izvan EU'. Medovi inozemne proizvodnje su oni najjeftiniji na policama trgovina. Dok staklenka Tesco Stockwell bistrog meda (340g) košta samo 6 kuna, staklenka britanskog Tesco Finest English Set Honey košta 40 kuna. Izvori iz supermarketa rekli su prošli tjedan da je med iz Stockwella mješavina iz Kine i Vijetnama. 

U dva hrvatska trgovačka lanca koje smo obišli se nalazi med domaće proizvodne i onaj na kojem je, kao zemlja podrijetla, navedena 'Hrvatska/Kina'. Cijene ovog prvog, u pakiranju od 900 grama, variraju od 64 do 125 kuna, a drugog od 47 do 90 kuna. Manja tegla, ona od 450 grama, će vas koštati od 27 do 58 kuna za domaći ili od 19 do 29 kuna za kinesko-hrvatski (što god to značilo). 

image
Bertrand Bodin/ AFP

Kineski med dominira globalnim tržištem, ali je kontroverzan jer pčelari u drugim zemljama tvrde da laboratorijska ispitivanja pokazuju kako se dio tih proizvoda razrjeđuje jeftinijim šećernim sirupom. U Kini su vlasti upozorene na ovu prijetnju. Institut za pčelarska istraživanja u Pekingu je u istraživačkom radu u ožujku prošle godine naveo: 'Kako bi se ostvario veći profit, visokokvalitetni med podvrgava se patvorenju šećera dodavanjem jeftinijih zaslađivača.'

Kineske tvornice šećernog sirupa oglašavaju se na način da ga nude kako 'odlično ide s medom'. Također, u marketinškim materijalima se tvrdi da taj sirup može prevariti najčešće regulatorske testove sigurnosti hrane. U Sjedinjenim Državama pokrenut je sudski postupak zbog tvrdnji da uvoz jeftinog krivotvorenog meda gura pčelare u financijski kolaps.

Vrbos je komentirao i kineski med: 'Inače, med se može sastojati od 30 do 50 posto peludnih zranaca, što je primjereno. Međutim, zakonski minimum za to je 20, a veliki broj proizvoda je često upravo na toj granici. Kineski med je itekako prije bio sumnjiv, no sada dolazi s dokumentacijom koja je, valjda, ispravna. Svakako, dugi put koji on mora preći, na putu do nas, otvara pitanje koliko je taj med, u stvari, oštećen u transportu, pošto mora bit adekvatno skladišten. Neke privatne analize za kineske proizvode su dale prilično loše rezultate.'

Prošle godine, Mitchell Weinberg, istražitelj prevara s hranom iz New Yorka, naručio je vodeći njemački laboratorij da testira devet staklenki meda vlastite robne marke britanskih supermarketa. Osam od devet testiranih uzoraka ukazuje na krivotvorenje, ali Agencija za standarde hrane (FSA) kaže da je potrebno više informacija kako bi se osiguralo da se na takve testove može pouzdati.

Glasnogovornik britanske vlade je pak poručio: 'Bitno je da potrošači imaju povjerenja u hranu koju jedu, a označavanje hrane treba biti točno i ne dovoditi ljude u zabludu. Radimo s partnerima na tome kako bismo bolje razumjeli nove znanstvene dokaze o testiranju meda i osigurali da se sav med može pošteno i točno testirati na sadržaj i podrijetlo.'

image
Bertrand Bodin/ AFP

No, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza je istaknuo veću opasnost nego što je to uvozni med: 'Dužan sam upozoriti potrošače da je med na policama trgovina jedno, a med uz cestu, koji se ne kontrolira kvalitetno ili se ne kontrolira uopće, nešto skroz drugo. Tu je najčešće riječ o viskoznom proizvodu na bazi meda, dok većinu sastojaka čine fruktozni sirup i eterična ulja. Dodatno, takav 'ne-med' se prodaje debelo iznad cijene, a uz to nema ni etiketu ni deklaraciju. Rezultati analize šezdesetak uzoraka 'to-go' meda je upozorila da se oni ne preporučaju za konzumaciju jer eterična ulja nisu uopće predviđena za prehranu i mogu biti opasna. Uz to, vrlo je sumljiva i fiskalizacija, a veliki broj tih OPG-ova je prijavljen na adresu koja ni ne postoji. Nažalost, državni aparat nema suviše sluha za suzbijanje takvih nepoštenih radnji, a stranci 'padaju' na taj 'domaći med'.

Nije propustio ni upoznati javnost sa stanjem samog tržišta meda u Hrvatskoj i planovima domaćih pčelara: 'Naš cilj nije blaćenje drugih, nego posvećivanje stvaranju ponude proizvoda što veće kvalitete i promocija hrvatskog meda. Tržište ima svoje mehanizme i mi se, zasad, u njima nekako snalazimo. Domaći pčelari proizvode duplo više meda nego hrvatska domaćinstva mogu konzumirati, tako da nam, u teoriji, uopće nije potreban uvoz. No, a kako to već ide, jeftina roba ima svoju publiku, a ti trendovi se, s padom općeg standarda, i povećavaju. Još 2008. smo izvozili 1300 tona meda, a uvozili nula. Ipak, u zadnje dvije godine, koje su bile proizvodno loše, što zbog klimatskih promjena što zbog pesticida, smo izvezli svega 300 do 400 tona, a uvozili svega i svačega', zaključuje Vrbas.

item - id = 1147984
related id = 0 -> 1152010
related id = 1 -> 1151979
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2021 13:09