Simpatična je anegdota o Ciganinu koji je odlučio pobjeći preko grance. U trenutku kad je upravo prekoračio graničnu crtu, zgrabi ga graničar i upita: „Cigo, gdje ćeš?“, a Cigo odgovori: „Sad nigdje.“ Tako je sad nakon parlamentarnih izbora, premoćne pobjede HDZ-a i totalnog poraza Restart koalicije kojoj njezini birači postavljaju pitanje „Što sad?“. Možda im priliči odgovor „Sad ništa, osim popiti čišćenje“ i srediti stolicu ili fotelju kako kome paše.
Resetiranje
Kad se izgube izbori, neminovno je resetiranje (resetiranje - vraćanje u početno stanje i ponovno pokretanje sustava). Treba se složiti da je i vodećemu HDZ-u u interesu jaka opozicija, u prvom redu jaki SDP. Ostavka predsjednika Davora Bernardića, bez ostavke Predsjedništva, Glavnog odbora i sazivanja izvanredne izborne konvencije teško će riješiti nagomilane probleme u toj stranci u kojoj su „drugi jeli i pili“, a samo predsjednik „platio račun“. Ne treba posezati u minulo vrijeme kada je određena skupina ljudi pomogla Bernardiću da postane predsjednik stranke u srazu s Rankom Ostojićem.
Ne treba biti puno pametan pa zaključiti da je Bernardić sastavljanjem izbornih lista, a prije toga imenovanjem razočaravajuće grupe koordinatora po izbornim jedinicama, pojedincima želio zahvaliti za prijašnju i sadašnju potporu, što se smatra njegovom velikom pogreškom.
Sad se vidi da je još veća pogreška bila koaliranje s HSS-om, Snagom, IDS-om, PGS-om, Glasom i HSU-om, strankama i s dva nezavisna kandidata koji bez SDP-a ne bi prešli izborni prag, a koji su koaliranje naplatili s 9 zastupničkih mjesta, tako da SDP praktički ima samo 32 zastupnička mjesta.
O skromnoj kampanji Restart koalicije da se i ne govori, u odnosu na kampanju HDZ-a u kojoj se „prva garnitura“ ljudi dobro oznojila, ali i postigla svoj krajni cilj – HDZ: Restart 66: 41.
Svoju izbornu pobjedu HDZ je gradio puno uvjerljivije. Arhitekti njegove pobjede su strateški osmislili termin održavanja izbora, vrijeme kad će svima osim HDZ-u veliki dio birača umjesto na birališta ostati kod kuće, posebno starija populacija u strahu od koronavirusa. HDZ ima svoju stalnu i vjernu „glasačku masu“ koja u zadnjih trideset godina nije HDZ-u okrenula leđa. Vjetar u leđa HDZ je dobio i od, ne treba se zavaravati i misliti drukčije, od svog Stožera za civilnu zaštitu stanovništva u kojemu su se istaknuli upravo njegovi članovi.
Izlaznost glasača na ovim parlamentarnim izborima bila je više nego skromna (46,83%). Oponenti HDZ-ove pobjede s pravom postavljaju pitanje je li Hrvatski sabor „skrojilo“ ovih 46,83 posto glasača koji su izašli glasati ili onih 53,17 posto koji nisu.
Da se na političkoj pozornici u Hrvatskoj ipak nešto dobro događa, osim komotne pobjede HDZ-a, jest pojava dviju stranaka organiziranih, što no se kaže, u zadnji čas, Demokratskog pokreta i Stranke s imenom i prezimenom, ne zanemarujući ni koaliciju stranke Pametno s Fokusom i „uskrsli“ Most. Neka bude dopušteno zaključiti da se naslućuje i formiranje grupacije lijevog bloka stranaka, što je u svakom slučaju u interesu političke ravnoteže.
S obzirom na predstojeće vrijeme koje će po mnogima biti još ugroženije koronavirusom i ekonomskom krizom, pobjedniku izbora treba poželjeti „uspješnu plovidbu i mirno more“.
Rezultati izbora zastupnika
U tablici 1 naznačeni su broj birača, važeći glasovi, nevažeći glasovi i izlaznost na glasanje u svih 12 izbornih jedinica. Od 3.698.593 birača glasanju je pristupilo 1.732.125 (važeći i nevažeći glasački listići), što je samo 46,83 posto biračkog tijela. Zabrinjava 39.213 nevažećih glasačkih listića, posebno ako se usporedi s ukupnim brojem glasova što su ih dobili Stranka s imenom i prezimenom (33.613), HNS (8835) i Reformisti (8355), reklo bi se da su ovi s poništenim glasačkim listićem mogli u Hrvatskom saboru imati barem tri saborska zastupnika, kao Stranka s imenom i prezimenom.
U tablici 2 za 10 izbornih jedinica svakoj stranci (koaliciji) naznačen je broj dobivenih glasova od ukupnog broja važećih listića, taj isti broj izražen postotkom i u zagradama broj izborenih zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru. Posebnu pozornost treba obratiti na zadnji stupac. Jedni bi taj stupac rado nazvali „stupcem srama“, drugi bi koristeći podatke tog stupca rado razgovarali o legitimitetu izbornih rezultata, ali ipak treba biti realist i uočiti koliko je tko „zaradio“ glasova u odnosu na ukupan broj birača (3.698.593).
HDZ-HSLS-HDS 603.088 (16,31 posto), Restart-Socijaldemokratska partija SDP, Hrvatska seljačka stranka HSS, Hrvatska stranka umirovljenika HSU, Snaga – Stranka narodnog i građanskog aktivizma, Građansko-liberalni savez GLAS, Istarski demokratski sabor IDS, Primorsko-goranski savez PGS 414.614 (11.21 posto), Domovinski pokret Mroslava Škore, Hrvatski suverenisti, Blok za Hrvatsku Blok, Hrvatska konzervativna stranka HKS, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, Stranka umirovljenika SU, Zelena lista 174.249 (4,71 posto), Možemo 93.063 (2,52 posto), Most 109.104 (2,95 posto), Stranka s imenom i prezimenom, Pametno, Fokus 33.613 (0,91 posto), HNS 8835 (0,24 posto) i Reformisti 8355 (0,23 posto).
Rog za sviću
Već je i prije spomenuto činjenično stanje da birači biraju (plate) jedno, a dobiju pakirano drugo. Na izbornim listama HDZ-a pobjednici su bili Andrej Plenković, Nina Obuljen Koržinek, Gordan Grlić Radman, Darko Horvat, Marko Pavić, Zdravko Marić, Mario Banožić, Josip Aladrović, Davor Božinović, Tomo Medved, Tomislav Ćorić, Oleg Butković, Gari Cappelli, Ivan Malenica, Vili Beroš, Vesna Bedeković i Dražen Bošnjaković – članovi Vlade.
Ako se navednim imenima dodaju imena župana, Blaženka Bobana, Ivana Anušića, Radimira Čačića, Damira Bajsa i Zlatka Komadine, te čak 15 gradonačelnika, među kojima su Ivan Penava (Vukovar), Andro Krstulović Opara (Split), Mato Franković (Dubrovnik) i dva europarlamentarca Fred Matić i Ruža Tomašić, može se s velikom točnošću tvrditi da će rijetki od njih (neki od gradonačelnika hoće s opravdanjem da će uzimati saborsku plaću i tako štedjeti svom gradskom proračunu) sjediti u desetom sazivu Hrvatskog sabora i njihovo će mjesto zauzeti veliki broj političkih anonimaca, što potvrđuje početnu rečenicu ovog dijela teksta.
Evo nas opet
Opet ćemo u Hrvatskom saboru gledati HDZ-ove zastupnike Željka Reinera, Gordana Jandrokovića, Miroslava Tuđmana, Žarka Tušeka, Josipa Đakića, Nadu Murganić, Davora Ivu Stiera, Grozdanu Perić, Antu Sanadera, Branka Bačića, Mira Totgergelia, Ivana Kirina, Anđelka Stričaka, Peru Ćosića, Marijanu Balić, Mladena Karlića, Dražena Barišića, Antona Klimana i Martina Baričevića, zatim restartovce Davora Bernardića, Anku Mrak Taritaš, Sinišu Hajdaša Dončića, Stjepana Kovača, Sabinu Glasovac, Domagoja Hajdukovića, Željka Lenarta, Borisa Lalovca, Krešu Beljaka, Peđu Grbina, Tulija Demetliku, Silvana Hrelju, Mirelu Ahmetović, Franka Vidovića i Arsena Bauka.
I to nije sve, njima se pridružuju još izabrani zastupnici Zlatko Hasanbegović (Demokratski pokret), Hrvoje Zekanović (Hrast), Nikola Grmoja (Most), Božo Petrov (Most), Miro Bulj (Most), Predrag Štromar (HNS) i Bojan Glavašević (Možemo). U tom sastavu su i nezaobilazni manjinci Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Boris Milošević, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek, Robert Jankovics i Ermina Lekaj Prljaskaj ili sveukupno njih 49 (32,45 posto) zastupnika iz prošlog saborskog saziva, što znači „evo nas opet“.
Nećete gledati više u Hrvatskom saboru Ivana Pernara (op. V.B. „šteta“), Gordana Marasa, Gorana Aleksića, Srećka Sladoljeva, Miranda Mrsića, Ivana Lovrinovića, Ivana Vrdoljaka, Milanku Opačić, Antu Pranića, Joška Klisovića, Željka Jovanovića, Nenada Stazića, Milorada Batinića, Gorana Beusa Richenbergha, Milijana Brkića, Stevu Culeja, Sašu Đujića, Brunu Esih, Branimira Glavaša, Branka Hrga, Ranka Ostojića, Vesnu Pusić, Marka Vučetića…
Neki će požaliti što s izbornih lista nisu uspjeli Ljubo Jurčić, Boro Nogalo, Željko Lacković, Milan Bandić, Ladislav Ilčić, Stipe Petrina, Željko Kerum… kao ni oni koji su na izbornoj listi bili „ispod crte“ Ivica Puljak, Igor Peternel, Goran Aleksić, Ladislav Ilčić, Marko Sladoljev, Domagoj Ivan Milošević, Ivana Marković…
Predizborno brukanje
Shvatiti je pojedince, odnosno njihove „strančice“ i želju da nakratko budu pod svjetlom TV-a, ali ovdje će se spomenuti primjer iz Prve izborne jedinice, „strančice“ i njihov izborni rezultat – broj glasova od kojih bi se trebali malo i posramiti kad se uzme u obzir da je toliko glasova postiglo njih 14 s izborne liste: Pokret za modernu Hrvatsku 658, Blok umirovljenici zajedno 413, Nezavisni za Hrvatsku, Hrvatska stranka prava, Generacija obnove 113, Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati 334, Socijalistička radnička partija 331, Demokrati, Hrvatski laburisti 318, Narodna stranka – Reformisti, Hrvatska seljačka stranka braće Radić, Stranka hrvatskih umirovljenika 311, Autohtona hrvatska stranka prava 297, Hrvatska demokratska stranka 292, Moja voljena Hrvatska 201, Braniteljska domoljubna stranka Hrvatske 132 i Abeceda demokracije 96. Na nekima od „jadnih“ izbornih lista ima kandidata koji su dobili samo jedan (vjerojatno svoj) glas, a oni s nula glasova nisu glasali čak niti za sebe.
Promašaj raznih ispitivanja
U svim predizbornim ispitivanjima prognoziran je izborni rezultat koji je dobrano promašen. Sva ispitivanja prognozirala su tijesan rezultat između HDZ-a i SDP-a, što pojedinci nakon konačnih izbornih rezultata između te dvije stranke 66: 41 smatraju razlogom opuštanja Restart koalicije koja je pomislila, za razliku od HDZ-a, da će pobjeda „pasti s neba“, da se i ne govori o nepredvidivosti stranke Možemo, Stranke s imenom i prezimenom, posebno unaprijed „sahranjenog“ Mosta, čak i koalicije Pametno-Fokus – dakle skroz promašena „anketna ispitivanja potencijalnih birača“. Bilo bi vrlo interesantno podsjetiti i pojedine političke analitičare na promašene zaključke o ishodu izbora.
Njihov promašaj je opravdan ako su namjerno željeli utjecati na intenzivnije regrutiranje jednih i opuštanje drugih.
Finale
Finale je poznat, bivši i budući premijer Plenković ide na Pantovačak k predsjedniku Republike Hrvatske sa 76 potpisa (64 HDZ, 2 HSLS, 8 predstavnika manjina, 1 HNS, 1 Reformisti) kako bi što prije postao službeno mandatar i sastavio Vladu. Izborni razultati su olakšali delikatnu i kompliciranu ulogu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji će bivšeg premijera Andreja Plenkovića proglasiti mandatarom. Možda se popis s imenima i prezimenima izabranih saborskih zastupnika i proširi s obzirom na to da saborski zastupnici nisu cijepljeni protiv virusa „žetonitis“. Sve se događa ekspresno, što nije bilo predvidivo.
Za kraj, treba upozoriti na činjenicu da je i gubitak ponekad možda dobitak, ako se shvate dvije izjave:
Milorad Pupovac: „Ovu Vladu čeka težak i krvav posao, dolaze teška vremena“; Zdravko Marić: „Ekonomska situacija će nam se popraviti tek 2022. godine.“ Nakon objave da je Hrvatska među tri najpogođenija gospodarstva u EU-u, Zdravko Marić nastavlja: „Prognoze EU-a pokazuju da neće biti brzog oporavka.“ Pa ti pobijedi!?