StoryEditor
Hrvatskagotovo je, idemo na izbore

Karamarko će rušiti premijera u Saboru prije nego što sam padne

3. lipnja 2016. - 23:41
karamarko_press11-0306161

Nakon što ga je Tomislav Karamarko, prvi potpredsjednik Vlade očigledno pritiskao proteklih dana da ponudi ostavku i time sruši Vladu kako bi se izbjeglo izglasavanje nepovjerenja Karamarku u Hrvatskom Saboru, premijer Tihomir Orešković je u petak na konferenciji za novinare ponudio inovativno demokratsko-parlamentarno rješenje i pozvao Karamarka i Božu Petrova, potpredsjednika Vlade da odstupe sa svojih funkcija.

To za sobom povlači niz mogućih scenarija i na ovom mjestu ćemo ih pokušati raščlaniti.

Prvi scenarij, koji nakon konferencije za medije Tomislava Karamarka nije više izgledan jest da HDZ pristane na smjenu Karamarka i da Vlada opstane s novim HDZ-ovim prvim potpredsjednikom. To bi vjerojatno značilo i da Most makne Petrova s mjesta potpredsjednika, ali da Most na jedan ili drugi način ostane u koaliciji s HDZ-om.

Božo Petrov je u petak poslijepodne dao izjavu da je spreman povući se s mjesta potpredsjednika Vlade, ali uz uvjet da se obvezno makne i Karamarko. Ipak, jednako tako je i dodao kako odluku o tome mora donijeti Most kao stranka.

Drugi, izgledniji scenarij jest da HDZ (ili neka druga grupacija u Saboru) pokrene opoziv premijera u Saboru, a za tu inicijativu je potrebna jedna petina ruku u Saboru, dakle ista je procedura kao i za opoziv Tomislava Karamarka ili nekog drugog ministra.

U tom slučaju bi izglasavanje nepovjerenja Oreškoviću vjerojatno prošlo u Saboru, a ono se mora provesti najranije osam dana, a najkasnije 30 dana od kada Sabor formalno zaprimi inicijativu petine zastupnika.

Nakon što premijer „padne“ u Saboru, u roku od 30 dana predsjednica mora dati mandat nekom drugom mandataru i u tom istom roku se u Saboru mora izglasati novi mandatar i ministri.

U slučaju da se ne formira nova Vlada s novim premijerom, predsjednik parlamenta o tome obavještava predsjednicu Republike i ona „odmah“ raspušta Sabor i raspisuje nove izbore.

Ako se proces opoziva premijera pokrene u lipnju tada bi novi izbori, ako ne bude nove Vlade, mogli biti već u kolovozu ili rujnu, a Zoran Milanović, predsjednik SDP-a je u kratkoj izjavi rekao da očekuje baš to, izbore u rujnu.

Tomislav Karamarko je, pak, u petak oko 18 sati u HDZ-ovoj središnjici ustvrdio kako premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a, ali nije rekao da će pokrenuti opoziv predsjednika Vlade u Saboru.

Dapače, na pitanje novinara da li smatra da bi premijer trebao dati ponuditi ostavku rekao je da bi to bilo dobro rješenje, da bi tada mogli sjesit sa predsjednikom Vlade i tražiti novog premijera ili da bi čak i Orešković to mogao nastaviti raditi. To je jako čudno ako je prije toga rekao da premijer više ne uživa povjerenje HDZ-a.

Očito je da nitko ne želi prvi svojim potezom srušiti Vladu, pa tako ni HDZ neće žuriti sa izglasavanjem nepovjerenja premijeru, već će najprije pokušati složiti većinu u Saboru s dijelom Mosta i drugim zastupnicima, sa ili bez premijera.

Samo, kao što smo već kazali, ako Orešković neće biti premijer onda mora dati ostavku ili biti opozvan u Saboru. Međutim, HDZ će, ako ne bude ranije djelovao, 18. lipnja dočekati neizglasavanje nepovjerenja Karamarku, a to bi onda moglo biti jako neugodno po prvog potpredsjednika Vlade, ako do tada ne osigura situaciju u kojoj neće biti podignuto 76 ruka za njegovu smjenu.

Karamarko bi to još mogao izbjeći tako da HDZ odmah u Saboru zatraži opoziv premijera i u najbržem roku od osam dana provede glasovanje i tako preduhitri glasovanje u Saboru o vlastitom opozivu. Možda će se, ipak, nešto više znati već u subotu, kada je zakazana sjednica predsjedništva HDZ-a.

Kada je daljnja procedura u pitanju, iako postoje različita tumačenja kome predsjednica države treba dati mandat na raspolaganje nakon što se u Saboru izglasa nepovjerenje premijeru, sve govori u prilog tome da bi Kolinda Grabar Kitarović postupila kao i nakon redovnih izbora, a to znači da bi ga dala onome tko dokaže da uživa povjerenje 76 zastupnika.

Uz napomenu, da u ovom slučaju nema dodatnih 30 dana za mandatara da osigura povjerenje u parlamentu, već samo prvih 30 dana.

Treći scenarij bi glasio da će premijer Orešković ipak sam podnijeti ostavku, a tada je scenarij isti kao da mu je izglasano nepovjerenje u Saboru.

Četvrti scenarij je da premijer zatraži u Saboru glasovanje o povjerenju njemu samom, pa ako ne dobije to povjerenje predsjednica ima pravo odlučiti hoće li nekom ponuditi mandat ili će odmah raspustiti parlament i raspisati izbore (u prijašnjim slučajevima predsjednica mora pokušati pronaći novog mandatara ako postoji u roku od 30 dana).

Peti scenarij bi bio, sa nizom podscenarija, da netko od mandatara, pa i sadašnji premijer, uspije sastaviti takozvanu manjinsku Vladu. To bi značilo da bi mandatara ili premijer dobio podršku u Saboru i od stranaka koje ne bi ušle u izvršnu vlast, odnosno u Vladu.

Šesti scenarij bi bio da premijer iskoristi ovlasti u punoj mjeri i samostalno smjeni Karamarka i Petrova, ali to bi onda samo ubrzalo jedan od prethodno spomenutih scenarija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. lipanj 2022 13:09