StoryEditor
Hrvatskalijepo zvuči, ali...

Kamenica je dobila oznaku izvornosti, hoće li to donijeti ikakvu korist? Iskustva proizvođača soparnika i janjetine nisu bajna: To nam je samo trošak

15. listopada 2020. - 12:04
Proizvođači kamenica možda budu bolje sreće jer ipak je to tražena roba i izvan granica Lijepe našeTonči Plazibat/Cropix

Hrvatska ima 28 autohtonih proizvoda zaštićenog naziva u Europskoj uniji. Tom popisu zadnja se priključila malostonska kamenica.

Da je kamenica dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Naime, u ostavljenom žalbenom roku nije bilo nikakvih prigovora pa je tako "Malostonska kamenica" upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na području cijele Europske unije, što potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Tako je nakon petogodišnjega mukotrpnog rada i borbe s administracijom malostonska kamenica dobila europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Dugoročno, to će povećati potrošnju pa i cijenu malostonske kamenice, čemu se nada Vedran Kunica, voditelj ovog za Ston iznimno važnog projekta, naglašavajući da je Malostonski zaljev posljednje stanište autohtone kamenice.

Što, međutim, proizvođačima na terenu donosi zaštićena oznaka izvornosti? Ako je suditi po odgovorima do kojih smo došli razgovarajući s proizvođačima zaštićenih proizvoda, doslovno malo ili ništa. Generalno gledano donosi samo troškove jer se proizvođač mora prilagoditi zadanim uvjetima, sve je podložno kontroli i sam certifikat svake godine produžuje ovlaštena certifikatorska kuća, što nije besplatno. Drugim riječima, ako se proizvod prodaje na domaćem tržištu i ne izvozi na tržište EU-a, oznaka izvornosti i zaštićeno zemljopisno podrijetlo mu ne znače ništa.

Rad na crno

Nažalost, većina proizvoda koju su dobili ovu oznaku ne može se probiti na EU tržište, pa tako proizvođačima, slavonskog kulena, poljičkog soparnika, ličke janjetine, maslinova ulja, slavonskog meda preostaje isključivo domaće tržište, koje unatoč zaštiti, brendu nije spremno platiti veću cijenu za kvalitetniji proizvod.

Željka Šarić, proizvođačica zaštićenog poljičkog soparnika, naglašava da ona i ostali proizvođači koji imaju certifikat izvornosti nisu od toga ostvarili neku posebnu financijsku korist. Ističe da sve plaćaju sami od kupovine namirnica za proizvodnju pa do odlaska na tržnice. Sam certifikat izvornosti ih košta oko dvije tisuće kuna uz obvezu kontrole jednom godišnje kada iz certifikatorske kuće dolaze u kontrolu proizvodnje.

- Možda će proizvođači kamenica imati veću korist. Poljički soparnik se ne izvozi i ne prodaje na tržištu EU-a, jedino ako ga naši ljudi koji tamo žive ponesu sa sobom. Kod nas se puno ljudi bavi na crno proizvodnjom soparnika i mi koji imamo oznaku izvornosti smo prema njima u nepovoljnijem položaju jer smo morali dodatno ulagati u prostore za proizvodnju, dimne kužine i prostorije za valjanje. Sve o vlastitom trošku. Netko misli da oznaka izvornost donosi neke financijske poticaje iz EU-a. Da smo mi ostvarili neku financijsku korist, nismo - rezolutna je Željka Šarić.

Sa zaštitom EU izvornosti "Lička janjetina" koju su dobili prije dvije godine nisu zadovoljni ni lički proizvođači janjetine. Tomislav Rukavina, predsjednik tamošnje udruge uzgajivača ovaca, ističe da od zaštite izvornosti do sada nisu imali nikakve koristi osim financijskih troškova koje proizvođači moraju plaćati za certifikat te dodatnog posla vođenja evidencije oko samih janjaca.

Uzalud kvaliteta

Primjerice janjad mora biti stara između 90 i 160 dana, teška od 22 do 36 kilograma, na samo meso otpada 12 do 18 kg, dužina životinje je 80 centimetara.

- Sve su to obveze koje povećavaju cijenu ličke janjetine, dok istodobno imate na tržištu janjetinu koju nitko ne kontrolira i koja je jeftinija - kaže Rukavina.

Ističe da je cijena ličke janjetine 25 kuna po kilogramu žive vage, dok je pak cijena janjetine koja nema certifikat osamnaest kuna, pa ljudi kupuju ono što je jeftinije.

- Nitko ne gleda kvalitetu već cijenu. Kad dobijete oznaku izvornosti i prepuste vas tržištu na kojem ne možete opstati - zaključuje Rukavina, koji pak naglašava da tako ne mora biti i u slučaju malostonske kamenice, koja će se izvoziti na tržište EU-a.

Šifra 28: pršut, mandarine, zelje, kulen, soparnik, mlinci, varenik...


Republika Hrvatska sada ima 28 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

Uz sada registrirani naziv "Malostonska kamenica", drugi već registrirani proizvodi su: Krčki pršut, Ekstra djevičanskog maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski, Drniški i Dalmatinski pršut, Poljički soparnik, Zagorski puran, Krčko, Korčulansko i Šoltansko maslinovo ulje, Paška i Lička janjetina, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir i Bjelovarski kvargl, Brački varenik i Varaždinski klipič.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

17. listopad 2020 12:37