StoryEditor
Hrvatskazakazale provjere

Kako je načelnica Anita Nosić mogla kupiti stan subvencioniran kreditom, a da u njemu uopće ne živi? Sve je kriva crna rupa u APN-ovu sustavu

Piše Dora Koretić/novac.hr
2. ožujka 2020. - 09:55
Željko Puhovski, Ante Čizmić/HANZA MEDIA

Za sve one kojima je čudno kako je to načelnica Anita Nosić mogla kupiti stan putem APN-a, a da u njemu uopće ne živi, stiže statistika koja će sve objasniti. I iznajmljivanje APN-ovih stanova za turizam. I prodaju vlastitim zaposlenicima.

Ukratko, prema podacima koje smo od Agencije za pravni promet i promet nekretninama teškom mukom uspjeli dobiti nakon čak 18 dana čekanja, saznali smo kako je Agencija, od dosad odobrenih 9450 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u 2017., 2018. i 2019. godini, obvezu prijave prebivališta uspjela provjeriti samo za zahtjeve odobrene u prvoj godini subvencioniranja, dok su oni ostali, kažu, upravo u fazi provjere, piše novac.hr.

“Do sada za korisnike kredita čiji su zahtjevi odobreni u 2017. godini, od ukupno 2312 odobrenih zahtjeva dostavljeni su dokazi o prijavi prebivališta, osim za sedam korisnika kredita za koje je zatražena dodatna provjera od nadležne Policijske uprave. Za korisnike kredita čiji su zahtjevi odobreni u 2018. i 2019. godini u tijeku je postupak dostave potvrda o prebivalištu koju je većina klijenata dostavljala kreditnim institucijama”, stoji u odgovoru iz APN-a.

Kažnjenih 22

Gledajući u postocima, APN, agencija s ukupno 75 zaposlenika, od 2017. godine naovamo uspjela je samo za 25 posto odobrenih zahtjeva provjeriti jesu li njegovi podnositelji poštivali odredbe ugovora, dok je za tri četvrtine osoba kojima je odobren zahtjev i koje su ovim putem kupile stan, u ovom trenutku nemoguće reći jesu li u njemu prijavljene ili su nekretninu kupovale s nekom drugom namjerom, s obzirom na to da agenciji nisu dostavili potvrde.

Zanimljivo, prema podacima APN-a, postupak raskida ugovora o kreditiranju i povrat uplaćenih sredstava za subvencioniranje dosad je pokrenut u 22 slučaja, a bez subvencioniranih kredita, nakon što su oni isplaćeni, ostalo je ukupno 18 korisnika.

Koji su bili razlozi za raskid ovih ugovora iz APN-a ne navode, ali poručuju kako svaki ugovor o subvencioniranju stambenog kredita, uz ostalo, mora sadržavati i obvezu prijave prebivališta na adresi kupljenog stana ili kuće u roku od 30 dana od stupanja u posjed nekretnine, a provedbu tog ugovora, osim Agencije za pravni promet i promet nekretninama, poručuju, provodi i odabrana kreditna institucija, odnosno banka putem koje se realizira kredit.

Osim obveze prijave prebivališta, ugovor mora sadržavati i zabranu davanja u najam kuće ili stana za čiju se kupnju odobrava kredit, rok za dostavu uporabne dozvole ako je u pitanju subvencionirana gradnja kuće, jednako kao i obvezu kreditne institucije na prijenos, odnosno povrat novca uplaćenih na ime subvencioniranja.

Bez odgovora

Od Agencije, nažalost, nismo dobili pojašnjenje kako je moguće da institucija s toliko zaposlenih i koja se primarno uglavnom bavi odobravanjem subvencioniranih kredita, nije dosad uspjela prekontrolirati čak tri četvrtine korisnika zahtjeva, niti su poznate procjene koliko bi među njima moglo biti neregularnih korisnika.

Iz APN-a poručuju kako je banka putem koje se odobrava kredit zapravo ta koja bi Agenciju trebala obavijestiti “o svakom događaju bitnom za provedbu sklopljenog ugovora o subvencioniranju” te poručuju da je u tijeku prikupljanje potrebne dokumentacije.

“Korisnik kredita obvezuje se na pridržavanje odredaba uvjeta kreditiranja te ukoliko se utvrdi da se sredstva ne koriste u skladu sa zakonom, ugovorom ili da su činjenice na kojima se temeljila odluka o odobravanju subvencioniranja kredita bili neistinite, APN će obavijestiti kreditnu instituciju koja je dužna proglasiti kredit dospjelim u cijelosti te pristupiti prisilnoj naplati i izvršiti povrat sredstava uplaćenih na ime subvencioniranja kredita”, poručili su.

Osim što nisu baš previše ažurni u provjeravanju korisnika subvencioniranih kredita, u APN-u nerado odgovaraju i na pitanja novinara. Točnije, odgovore je iz ove institucije uglavnom moguće dobiti tek nakon što prođe zakonom propisani rok te nakon što se novinar koji je poslao upit s prigovorom obrati povjereniku za informiranje. Odgovor na ovaj upit, poslan 7. veljače, tako nam je stigao tek nakon predaje prigovora 25. veljače, a posljednji put odgovor je stigao nakon 17 dana, i to također nakon upućenog prigovora povjereniku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. listopad 2020 06:22