StoryEditor
HrvatskaMEĐUTIM

Kako je HBK očitala lekciju Ustavnom sudu

15. ožujka 2020. - 18:00
Vojko Bašić/HANZA MEDIA

Kako je pozornost javnosti usmjerena prije svega na pandemiju koronavirusa, tako je pomalo ispod radara prošla izjava komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax o odluci Ustavnoga suda kojom se homoseksualnim parovima omogućilo udomljavanje i posvajanje djece.

Ustavni sud nije proglasio Zakon o udomiteljstvu neustavnim, ali je izrijekom stvorio obvezu za sudove i druga tijela da zakonske odredbe tumače i primjenjuju tako da istospolnim partnerima omoguće udomljavanje djece. Time se Ustavni sud stavio u poziciju zakonodavca, što je nedopustivo s aspekta trodiobe vlasti i vladavine prava, ističe se u izjavi te navodi kako je odluka Ustavnog suda pod snažnim utjecajem europskih strujanja, pravnih tendencija neoliberalnih svjetonazora. Pritisak podnositelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uz pomoć medija i pojedinih nevladinih udruga, čimbenik je koji je utjecao na odluku kakva je donesena, mišljenja je Komisija HBK.

U navedenoj izjavi, Iustitia et pax ukazuje na Konvenciju o pravima djeteta kao najmjerodavniji i najvažniji međunarodni dokument, koji poziva sva državna tijela da uvijek prosuđuju što je u najboljem interesu djeteta. Zaštita prava i dobrobiti djece mora uvijek nadilaziti pojedinačne interese odraslih osoba, u ovom slučaju želju istospolnih partnera da udome djecu.

"Uključiti djecu u zajednice osoba istoga spola udomljavanjem ili posvojenjem znači činiti nasilje nad tom djecom u smislu iskorištavanja njihova stanja slabosti da bi ih se uključilo u okružje koje ne pogoduje njihovu punomu ljudskomu razvoju", ističe Komisija HBK i dodaje da ako se djecu dodijeli istospolnim parovima, odsutnost majke i oca stvara zapreke njihovu normalnom razvoju, jer im nedostaje iskustvo majčinstva ili očinstva.

Ni jedan međunarodni ugovor ne poznaje "pravo na roditeljstvo". Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda nikomu ne jamči pravo osnovati obitelj, posvojiti dijete niti postati skrbnikom djeteta ili njegovim udomiteljem, ističe Iustitia et pax te zaključuje kako se u hrvatskoj tradiciji i kulturi obitelj poima kao zajednica majke, oca i njihove djece i takav pogled nipošto ne treba mijenjati niti ga označavati nazadnim, neciviliziranim, zastarjelim.

On je dio hrvatskoga i općeljudskog identiteta. Navedena odluka Ustavnog suda je prvi korak prema izgradnji nametnutoga društvenog prihvaćanja novih obiteljskih paradigmi. Kad se uzme u obzir sve prije navedeno, može se čisto razumski zaključiti kako je HBK očitala lekciju Ustavnom sudu. Međutim, još je manje u javnosti primijećeno kako je stalni predstavnik Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, nadbiskup Ivan Jurkovič, ovih dana kritizirao jedan izvještaj UN-a te izrazio zabrinutost osobito zbog činjenice što mnogi podaci na koje se sporni dokument oslanja preporučuju da vjerska sloboda, vjerovanje i prigovor savjesti moraju biti drugotni u odnosu na druga takozvana ljudska prava.

Podsjećajući da je Sveta Stolica rod oduvijek shvaćala u skladu s redovitom upotrebom koja je općenito prihvaćena, utemeljena na biološkom muškom i ženskom identitetu, mons. Jurkovič citirao je govor pape Frane prigodom susreta s diplomatskim zborom 7. siječnja 2019. u kojem se osvrnuo na određene trendove u međunarodnim organizacijama koje nameću vlastite vizije i ideje, pokrećući nove oblike ideološke kolonizacije koje nerijetko ne poštuju identitet, dostojanstvo i osjetljivost naroda.

Očigledno je i većina sudaca našeg Ustavnog suda - pod utjecajem pravnih tendencija neoliberalnih svjetonazora - odlukom da se istospolnim partnerima omogući udomljavanje djece, protivno volji većine u društvu, odlučila ne poštovati identitet, dostojanstvo i osjetljivost hrvatskog naroda. Za takvo nešto sigurno nemaju mandat.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 06:49