StoryEditor
Hrvatskazavršni račun

Kad će se umjesto ‘pojave’ kritizirati ‘drugovi’? Priopćenje HGK najbolje pokazuje koliko je antikorupcijska atmosfera došla do nesvakidašnjih razina

Piše Frenki Laušić
13. veljače 2020. - 12:00
'Problema ima, ali situacija se u posljednjih nekoliko godina mijenja nabolje', relativizirao je kritiku Luka BurilovićDamir Krajač/HANZA MEDIA

Koliko je antikorupcijska atmosfera u društvu došla do nesvakidašnjih razina, govori i jedno javno priopćenje Hrvatske gospodarske komore od prošlog petka.

Došli smo, naime, već do toga da je naslov tog priopćenja, upućen javnosti nakon sastanka predstavnika vodećih domaćih tvrtki s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom, glasio “Burilović: Javna nabava je jedan od glavnih izvora korupcije”.

Za one slabije upućene – Luka Burilović je jedan od glavnih HDZ-ovaca Vukovarsko-srijemske županije, HGK je HDZ-ov bastion, i sada, nakon sastanka s HDZ-ovim ministrom čije je ministarstvo zaduženo za natječaje za javnu nabavu vrijedne milijarde kuna, dođemo do naslova da Luka Burilović tvrdi da je javna nabava jedan od glavnih izvora korupcije.

I naravno da se nije problem složiti s predsjednikom HGK, problem je u tome da prilično zbunjujuće, u navedenom kontekstu, djeluje takav alarm iz HGK. Osim ako u toj instituciji nisu zbilja odlučili jače se odmaknuti od “politike”. U to je teško povjerovati, jer se HGK financira od obvezne članarine i stranke na vlasti mogu u svakom trenutku dodatno smanjiti tu članarinu ili je ukinuti kao odmazdu za neposluh.

Burilović je nakon sastanka kazao i da je javna nabava “problem koji moramo pod hitno adresirati”. Nažalost, ostao je, da se poslužimo rječnikom iz socijalističkog režima, na “kritici pojave”, a ne i na “kritici drugova”.

Dapače, u nastavku izjave iz priopćenja ipak je progovorio HDZ-ov političar: “Ovo je samo jedan u nizu sastanaka koje je Komora organizirala s predstavnicima Vlade, s ciljem da se čuje glas gospodarstvenika i da se riješe problemi koji ih muče u svakodnevnom poslovanju.

Turske cijevi

Nastojimo osigurati da što više prijedloga naših poduzetnika uđe u zakonske akte... Problema ima, ali situacija se u posljednjih nekoliko godina mijenja nabolje“, istaknuo je Burilović.

U tom se tonu i nastavlja priopćenje HGK, jer se navodi da je “Horvat saslušao kritike predstavnika kompanija i naglasio da bi se ovakvi sastanci trebali održavati najmanje dvaput godišnje”.

I tu smo već došli u uobičajene diplomatske vode sukladne boljim običajima koji zadnjih 30 godina prevladavaju u HGK, ali ipak i dalje bode oči onaj početak u kojem se navodi da je javna nabava izvor korupcije u Hrvatskoj.

Naravno, domaći gospodarstvenici su tu priliku iskoristili da lobiraju za izmjenu zakona o javnoj nabavi, jer smatraju da trenutni zakon, i nakon izmjena od prije tri godine, i dalje favorizira strane poduzetnike. Tako je direktor tvrtke “Vargon” Goran Brašnić rekao da moramo više cijeniti domaće tvrtke na nacionalnim natječajima jer to vani svi rade.

“Na projektu aglomeracije Rijeka kupuju se četiri puta skuplje turske cijevi umjesto naših domaćih. To je sramota i time se treba ozbiljno pozabaviti. Zakon o javnoj nabavi je rak-rana našeg gospodarstva, treba ga mijenjati i pojednostaviti, da se ide na srednju cijenu“, istaknuo je Brašnić.

Gordan Miler, direktor “Elke”, izjavio je da ih najviše tišti pitanje zaštite domaće industrije.

“Mi sa svojim proizvodima ne možemo konkurirati na tržištu zemalja EU-a, jer imaju praktički potpuno zatvorena tržišta, primjerice u Poljskoj. S druge strane, na natječajima u Hrvatskoj ne prolazimo, jer je kriterij najniža cijena. Drugi problem je Zakon o javnoj nabavi, koji dovodi do izuzetno kompliciranih i dugih procesa s neizvjesnim završetkom. To treba relaksirati i ubrzati”, zaključio je Miler.

E sad, kako usporediti izjavu Gorana Brašnića o tome da se „na projektu aglomeracije Rijeka kupuju četiri puta skuplje turske cijevi umjesto naših domaćih” s tvrdnjom Gordana Milera da “na natječajima u Hrvatskoj ne prolazimo, jer je kriterij najniža cijena”. Jer, ako je kriterij najniža cijena, kako se onda kupuju turske cijevi, koje su četiri puta skuplje od domaćeg proizvođača?

Istina je ta da kriterij cijene čini oko 80 posto natječajnog kriterija u javnoj nabavi, a da oko 20 posto čine drugi kriteriji.
Stoga zbilja nije lako ni čelnicima HGK ni ministrima s našim domaćim proizvođačima, čije je interese, očito, jako teško pomiriti.

Bilo bi tu svega kada bi Luka Burilović zbilja počeo konkretnije adresirati izvore korupcije u javnoj nabavi. Ne bi bilo čudno kada bi ga upravo članstvo HGK (a ne samo HDZ-a), spriječilo da to i napravi.

#ZAVRŠNI RAČUN

Izdvojeno

07. srpanj 2020 09:56