StoryEditor
Hrvatskaalarmantni podaci

Još jedan dokaz da Hrvatska polako odumire: katastrofa na upisima, čak 137 škola bez ijednog prvašića, a od jeseni će ih 12 staviti ključ u bravu!

28. kolovoza 2019. - 22:21

Šokantni razmjeri demografskog sloma i iseljavanja iz Hrvatske najbolje su vidljivi u ispražnjenim učionicama, a u 2019./2020. školskoj godini situacija bi mogla biti gora nego ikad do sada.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, temeljenima na privremenim podacima ureda državne uprave iz lipnja ove godine, čak 137 osnovnih škola u nas u novoj školskoj godini nije upisalo niti jednoga jedinog prvašića! Zbog toga, ali i zbog manjka učenika ostalih razreda, ukupno 12 područnih škola na jesen će, u Ministarstvu kažu “privremeno”, morati staviti ključ u bravu. Privremeno ili ne, ali iskustva iz prethodnih godina pokazuju kako rijetko koja područna škola s vremenom oživi, a uporište ne treba daleko tražiti – dovoljno je pogledati službene podatke o broju živorođene djece proteklih godina (ne računajući iseljavanja), a koja će sljedećih godina kretati u školu.

Koliko je situacija gora u odnosu na prošlu školsku godinu svjedoči i to što je lani bilo 117 osnovnih škola koje nisu upisale ni jednog učenika prvih razreda, a privremeno je bilo zatvoreno osam područnih škola. U samo godinu dana, dakle, broj škola bez prvašića povećan je za 20, a zbog toga ćemo od jeseni u klupama imati 24 razreda najmlađih đaka manje nego lani. Od ovogodišnjih 137 osnovnih škola bez upisanih učenika u prvi razred njih 125 nastavit će s radom zahvaljujući ranije upisanim generacijama. Među njima, naravno, najviše je područnih škola, ukupno 118.

Međutim, više nego zabrinjavajući jest podatak da u nas čak ni u neke matične škole više ne dolaze novi naraštaji. Tako ukupno pet matičnih škola u 2019./2020. školskoj godini nije upisalo ni jednog prvašića, a među njima su dvije matične osnovne škole iz Dalmacije: Osnovna škola "Novigrad" u Zadarskoj županiji te Osnovna škola "Kuna" u Kuni Pelješkoj, malenom mjestu u unutrašnjosti otoka Pelješca (općina Orebić).

Općenito gledano, prazne se učionice u cijeloj Hrvatskoj, i to ne samo na otocima, zaleđu, brdsko-planinskim krajevima ili slavonskim ravnicama. U čak 19 županija evidentirano je po nekoliko škola u kojima u novoj školskoj godini nije upisan ni jedan prvašić, jedino Međimurska županija i Grad Zagreb zasad tih problema nemaju. Najgora je situacija u Primorsko-goranskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je u svakoj po 12 takvih škola, a ne zaostaju ni Splitsko-dalmatinska te Brodsko-posavska s 11, uglavnom područnih, osnovnih škola koje nisu upisale ni jednog učenika u prvi razred. U Dalmaciji još Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija bilježe svaka po sedam takvih škola, dok ih je u Šibensko-kninskoj pet. Problema ima i sjever Hrvatske, u Varaždinskoj županiji, primjerice, dvije osnovne škole nisu upisale prvašiće.

Ono što je za svaki kraj najteže jest zatvaranje male škole. Od 12 takvih područnih škola koje od jeseni zbog manjka učenika svih razreda više neće raditi tri su iz Dalmacije – područna škola Krstatice kojoj je matična Osnovna škola "Zagvozd" u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te još dvije u Šibensko-kninskoj županiji, područna škola "Danilo" matične Osnovne škole "Vrpolje" te područna škola "Radonić 1" Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog iz Drniša.

Sa zatvaranjem škola, ali i nedostatkom đaka u prvim razredima, otvaraju se brojni problemi poput zadržavanja radnih mjesta učitelja koji, u slučaju da ne budu prebačeni u matične škole, praktički postaju tehnološkim viškovima. No, još su razornije posljedice zatvaranja škola i manjka učenika u opustošenim područjima za život toga kraja.

- To mora biti uzbuna i za lokalne zajednice. Ovo su alarmantni podaci na koje upozoravamo godinama. Ne zatvaraju se samo škole, zatvara se razvoj toga kraja, nestaje život, što nosi velike ekonomske posljedice. Tu je i starije stanovništvo koje ondje ostaje i uglavnom ulazi u sustav socijalne skrbi, dakle prepušteno brizi države. Hrvatska je navikla na postupno nestajanje što nije dobro i ne smije nikoga ostaviti ravnodušnim - ocjenjuje demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap, koji godinama poziva na donošenje dugoročne strategije razvoja.

Situacija, kaže, može biti samo gora, na što upućuju negativni demografski trendovi. U Hrvatskoj je, primjerice, 2009. godine bilo 44.753 živorođene djece, a lani je njihov broj pao na 36.945.

- I bez iseljavanja godinama bilježimo pad broja živorođenih, a znamo da u valu iseljavanja odlaze čitave obitelji. Čak i pod pretpostavkom da se iseljavanja zaustave, jasno je da će idućih godina biti sve manje upisa u prve razrede osnovnih škola - jasan je profesor Akrap.

Zatvorene škole

Među 12 područnih škola koje će se u novoj školskoj godini privremeno zatvoriti, tri su s područja Dalmacije. Tu su još tri u Primorsko-goranskoj županiji te po jedna u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji.

Otoci i Zagora najugroženiji

Što se tiče škola bez upisanih prvašića u novoj školskoj godini, u Splitsko-dalmatinskoj županiji među njih 11 su, primjerice, područne škole kojima su matične one u Vrgorcu, Trilju, Žrnovnici i sl. pa sve do Jelse na Hvaru, u Zadarskoj županiji one koje pripadaju osnovnoj školi u Benkovcu te područne škole na otocima Silbi, Velom Ižu, Vrgadi, u Šibensko-kninskoj županiji prvašića također nemaju područne škole na otocima Zlarinu, Prvić-Šepurinama, Krapnju, ali i ona u zaleđu u Kijevu, dok su to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji područne škole Suđurađ, Bijeli Vrh, Gabrili, Pridvorje itd..

Okrug Gornji samostalna škola

Splitsko-dalmatinska županija u 2019./2020. školskoj godini dobit će jednu matičnu školu više, ali prije svega zahvaljujući administrativnim izmjenama. Naime, u tijeku je postupak statusne promjene područne škole Okrug Gornji pri Osnovnoj školi "Petar Berislavić" u Trogiru te će ona ubuduće djelovati kao samostalna osnovna škola.

Pad sredinom stoljeća

Prema projekcijama demografa prof. dr. Anđelka Akrapa, čak i u situaciji da nakon 2020. godine Hrvatska ima veći broj useljenih nego iseljenih stanovnika te da se zadrži današnja razina fertiliteta, sredinom stoljeća možemo očekivati veliki pad broja stanovnika (na 3,15 milijuna). Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da bi do 2051. godine udio mladih u dobi od 0 do 14 godina u ukupnom stanovništvu s 14,5 posto koliko je iznosio 2016. godine mogao pasti na 12,1 posto, odnosno u tome bismo razdoblju mogli ostati bez više od 200 tisuća mladih te dobi – 2016. godine bilo ih je 590 tisuća, dok se za 2051. godinu predviđa pad na 379.600.

 

item - id = 620667
related id = 0 -> 1136694
related id = 1 -> 1136679
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 02:02