Jesu li se Hrvati navikli na euro? Skoro svi imaju lažni osjećaj niskih cijena, a dvije trećine još preračunava u kune

Ekskluzivno istraživanje Promocije plus za RTL, o tome jesu li se Hrvati navikli na euro, je pokazalo zanimljive rezultate. Naime, gotovo polovina ispitanika (48,7 posto) smatra da je odluka o uvođenju eura bila loša, dok za manje od trećine (30,7 posto) euro predstavlja pozitivnu promjenu. Oko 17 posto (16,7 posto) smatra da euro ima i pozitivne i negativne strane.

Kada je riječ o prilagodbi na euro, dvije trećine građana (65,8 posto) osjeća se ugodno koristeći novu valutu, dok trećina (33,1 posto) još uvijek ima poteškoća ili se nije potpuno navikla.

Što se tiče preračunavanja iznosa u kune, veći iznosi, koji se pojavljuju kod kupovine stvari poput automobila i stanova, ne predstavljaju problem za većinu ispitanika (65,3 posto). No, niže iznose i sitniš preračunava dvije trećine ispitanika (65,3 posto), dok to trećini (33,6 posto) nije prioritet.

Sitniš, posebice bakreni novac, predstavlja izazov za oko 57 posto ispitanika (57,2 posto), dok značajan postotak (40,7 posto) nema problema s eurocentima.

Luka Gerlanc/Cropix

Lažni osjećaj niskih cijena povezan s novom valutom doživljava čak 77,1 posto anketiranih. Iako je 10 eura danas manje vrijedno nego prije godinu dana (75 kuna), mnogi i dalje percipiraju cijene kao niže nego što zapravo jesu.

Kada je riječ o skupoći života, većina ispitanika (88,6 posto) smatra da su krivi trgovci i njihova želja za velikom zaradom. Nova valuta (82 posto) i Vlada Andreja Plenkovića, koja je zakasnila s mjerama obuzdavanja cijena (81,6 posto), također su dobili značajan udio odgovornosti prema anketiranim građanima.

Sveukupno, zaključak je da euro nije jedini krivac za izazove s kojima se suočava standard, već je riječ o spletu različitih okolnosti. Građani izražavaju nadu u rad Vlade kako bi se poboljšao standard i postigao odmak od europskog dna.