Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u trećem kvartalu 2026. iznosila je 1.586 eura, što je 4,2 posto manje nego u prethodnom tromjesečju. No, razlike među zaposlenima i dalje su velike: IT sektor i energetika predvode po primanjima, Zagreb je na vrhu ljestvice, a žene, unatoč bržem rastu plaća, i dalje zarađuju osjetno manje od muškaraca, pokazuju podaci servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao.
Iako je prosjek na godišnjoj razini porastao 3,1 posto, u odnosu na drugo tromjesečje ove godine smanjen je za 4,2 posto.
Podaci tako otkrivaju zanimljiv obrat: plaće su i dalje više nego prije godinu dana, ali su u posljednja tri mjeseca zabilježile osjetan pad. Istodobno, iza nacionalnog prosjeka kriju se velike razlike, ovisno o zanimanju, obrazovanju, iskustvu, veličini poslodavca i mjestu rada.
Važno je pritom pogledati i medijalnu plaću, koja iznosi 1.500 eura. To znači da polovica zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa, a polovica više. Medijalna plaća na godišnjoj je razini porasla 4,9 posto, ali je u odnosu na prethodni kvartal pala 2,1 posto.
Kada je riječ o djelatnostima, najbolje prolaze zaposleni u IT sektoru, gdje prosječna mjesečna neto plaća iznosi 1.856 eura. To je 270 eura više od nacionalnog prosjeka.
Odmah iza njih je energetika s prosječnom plaćom od 1.804 eura. Iznad hrvatskog prosjeka nalaze se i financije i osiguranje, s 1.708 eura, te građevinarstvo i nekretnine, gdje prosječna primanja iznose 1.681 euro.
S druge strane, najveći zaostatak bilježe pomoćna zanimanja. Njihova prosječna plaća iznosi 1.124 eura, odnosno čak 462 eura manje od nacionalnog prosjeka.
Ni zaposleni u uslužnim djelatnostima ne mogu se pohvaliti visokim primanjima. U toj skupini prosjek iznosi 1.300 eura, što je 18 posto manje od hrvatskog prosjeka.
Ispod prosjeka su i obrazovanje i znanost, s 1.426 eura, te poljoprivreda, s 1.433 eura mjesečno. U trgovini prosječna plaća iznosi 1.462 eura, dok turizam i ugostiteljstvo bilježe 1.542 eura.
Mjesto rada također ima veliku ulogu u visini primanja. Zagreb je uvjerljivo na vrhu ljestvice, s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 1.701 euro, što je sedam posto više od nacionalnog prosjeka.
Glavni grad pritom ima prednost zbog koncentracije velikih kompanija, međunarodnih poslodavaca i poslova koji zahtijevaju visoku stručnu spremu.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Ličko-senjska županija, gdje prosječna plaća iznosi samo 1.221 euro. To je 365 eura manje od hrvatskog prosjeka, odnosno 23 posto ispod nacionalne razine.
Niska primanja bilježe se i u dijelu Slavonije. U Brodsko-posavskoj županiji prosjek iznosi 1.340 eura, u Vukovarsko-srijemskoj 1.341 euro, a u Požeško-slavonskoj 1.352 eura.
Razlika između Zagreba i Ličko-senjske županije iznosi čak 480 eura mjesečno. Na godišnjoj razini to je 5.760 eura, ako bi se navedena razlika zadržala svih 12 mjeseci.
Razlike su vidljive i kada se usporede plaće muškaraca i žena. Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 1.688 eura mjesečno, dok žene primaju 1.503 eura.
Razlika iznosi 185 eura mjesečno, odnosno 2.220 eura na godišnjoj razini.
Ipak, podaci pokazuju da se plaće žena povećavaju brže. Na godišnjoj razini prosječna plaća žena porasla je 4,1 posto, dok je kod muškaraca rast iznosio dva posto.
To je pozitivan pomak, ali razlika u prosječnim primanjima i dalje ostaje znatna. Pritom sami podaci o prosječnim plaćama ne objašnjavaju sve uzroke razlike, poput zastupljenosti muškaraca i žena u različitim djelatnostima, zanimanjima i rukovodećim pozicijama.
Obrazovanje je još jedan važan čimbenik povezan s visinom primanja. Najviše zarađuju zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom, čija prosječna mjesečna plaća iznosi 2.201 euro.
To je 615 eura više od nacionalnog prosjeka, odnosno 39 posto iznad njega.
Zaposlenici s visokom stručnom spremom u prosjeku primaju 1.776 eura, dok se kod onih sa srednjom stručnom spremom prosjek zaustavlja na 1.414 eura.
Sličan obrazac vidi se i kod radnog iskustva. Zaposlenici koji su tek zakoračili na tržište rada, s manje od godinu dana iskustva, u prosjeku zarađuju 1.288 eura. Oni s jednom do dvije godine iskustva primaju 1.387 eura.
S tri do pet godina radnog iskustva prosjek raste na 1.559 eura, što je već blizu nacionalne razine. Najveća primanja imaju zaposlenici s više od deset godina iskustva, čija prosječna plaća iznosi 1.720 eura.
Razlika između zaposlenika na početku karijere i onih s više od deset godina iskustva iznosi 432 eura mjesečno. U godinu dana to je 5.184 eura.
Razlike u primanjima ovise i o vlasništvu poslodavca. Najviše prosječne plaće isplaćuju privatne tvrtke u stranom vlasništvu, gdje zaposlenici mjesečno zarađuju 1.676 eura.
U tvrtkama u državnom vlasništvu prosjek iznosi 1.614 eura, dok je u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu 1.578 eura. U javnoj i lokalnoj samoupravi prosječna mjesečna neto plaća iznosi 1.543 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....