Osamdeset posto jedinica lokalne samouprave od onih, koje su imale prirez, odlučile su da neće taj iznos kompenzirati u potpunosti - piše portal HRT-a. Na netto plaću utječe puno čimbenika. Ministar financija Marko Primorac rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je teško govoriti komu i koliko će rasti plaće. Osvrnuo se i na porez na nekretnine.
"Teško je govoriti komu i koliko će rasti plaće"
Od 302 jedinice lokalne samouprave, koje su imale prirez, Primorac je kazao da su 242 jedinice lokalne samouprave odlučile da neće kompenzirati gubitak prireza, povećanjem stopa na dohodak.
- Znači, preko 80 posto jedinica lokalne samouprave odlučilo je podržati na ovaj način reformski iskorak Vlade i tako pokazati kako se ne radi o "kvazi reformi, prelijevati iz šupljega u prazno". Budućnost će pokazati da će dolaziti dio daljnjeg rasterećenja, poručio je ministar financija.
Konkretni iznosi, ovise o jako puno čimbenika, primjerice koliko tko ima djece.
Primorac je istaknuo kako je od 242 jedinice lokalne samouprave većina njih odlučila u potpunosti ukinuti prirez.
- Čini mi se da je samo osam jedinica lokalne samouprave, koje su smanjile porezno rasterećenje i koje su djelomično odlučile kompenzirati prirez, a 234 jedinice lokalne samouprave su u potpunosti odustale od prireza. Mislim da je to ispravna odluka, rekao je.
Odluka o prirezu ne ugrožava proračune
Oporba je i dalje kritična. Primorac je dodao kako odluka o prirezu ne ugrožava proračune jedinica lokalne samouprave.
Dodao je da je Vlada povećala iznos osnovnog osobnog odbitka, povećala je iznos odbitka za uzdržavane članove obitelji, a jedinice lokalne samouprave imaju autonomiju i imaju odgovornost za utvrđivanje stope poreza na dohodak u skladu sa svojim mogućnostima.
Dolazi i do promjene strukture poreznog rasterećenja
Primorac je naglasio kako ne dolazi samo do smanjenja poreznog opterećenja, već dolazi i do promjene strukture tog poreznog rasterećenja.
Pojedine jedinice lokalne samouprave, najviše njih u priobalju, gubitak prireza nadoknadili su povećanjem poreza na kuće za odmor.
Ministar financija je istaknuo da se Vlada ne boji uvesti porez na nekretnine. Kazao je da se o tome vode razgovori te dodao kako je Vlada povećala gornju granicu poreza kuća za odmor.
- Koji se sada može utvrditi de facto do razine od pet eura po četvornom metru. Dakle, svaka građevina, odnosno dio građevine prema zakonu kojim se definira i porez na kuće za odmor, se oporezuju porezom na kuće za odmor. Znači, svaka građevina, odnosno dio građevine koji se ne koriste trajno ili u koje nisu u dugoročnom najmu, također podliježu tome porezu, poručio je ministar financija.
Rekao je kako se porez na kuće za odmor plaća na građevinu ili dio građevine, koji se koristi povremeno ili sezonski.
- Dakle, ako imate nekretnine koje nisu u trajnom najmu ili u kojima ne živite, te nekretnine već sada podliježu takvom porezu. Iako se on ne zove onako kako bi se trebao zvati, zove se porez na kuće za odmor i upravo zbog toga što je potrebno napraviti dodatan zahvat u tome sustavu je prije nekoliko godina bio i poticaj da se taj sustav reformira. Nažalost, taj pokušaj je propao, ali to ne znači da mi nismo opteretili ni na koji način nekretnine, kazao je Primorac.
- Imate komunalni doprinos, imate spomeničku rentu, imate i komunalnu naknadu, pa i porez na kuće za odmor. I sada je potrebno cjelovito sagledati te sve elemente i odlučiti što će se dalje činiti, naglasio je - piše portal HRT-a.