StoryEditor
Hrvatskarasterećenje

Je li konačno odzvonilo tvrtkama za utjerivanje dugova? Banke pozdravljaju zakon kojim bi se spašavali blokirani građani i poduzetnici

16. listopada 2020. - 20:36
Željko Puhovski/Ilustracija/Cropix

Banke pozdravljaju Vladin prijedlog da se poreza oslobode otpisi kredita s kamatama građanima i poduzetnicima. Trenutačno je na javnom savjetovanju prijedlog zakona o porezu na dobit koji uključuje to oslobađanje, što bi trebalo destimulirati banke da potraživanja prodaju agencijama za naplatu dugova.

Ta bi mjera, u kombinaciji sa smanjivanjem stope poreza na dobit za male i srednje poduzetnike, mogla pridonijeti oporavku gospodarstva, nadaju se u Vladi.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) kažu da su najavljene izmjene Zakona o porezu na dobit važne za zaštitu blokiranih građana i poduzetnika, koji će ostvariti najveću korist od predloženih mjera i imati mogućnost stabiliziranja vlastite financijske situacije.

Navode da niz godina predlažu zakonska rješenja jednostavnijeg i efikasnijeg otpisa potraživanja i da bi ovaj zakonski prijedlog trebao omogućiti učinkovit postupak. Na pitanje koliko je nenaplativih kredita prodano agencijama i pod kojim uvjetima, iz HUB-a odgovaraju:

– Banke poduzimaju adekvatne mjere i omogućavaju klijentima s financijskim poteškoćama nastavak otplate obveza u skladu s primanjima. Isključivo u onim procesima gdje to nije moguće, potraživanja prodaju financijskim institucijama koje se bave naplatom potraživanja, što je uobičajeno u svijetu. S većinom građana banke uspijevaju pronaći kompromisna rješenja i u prilog tome govori činjenica da je od 2008. prodano ukupno 34 milijarde kuna duga, od čega se čak 76 posto odnosi na pravne osobe.

Dugovanja

Prema tome odgovoru, proizlazi da su banke od 2008. prodale 9,16 milijardi kuna nenaplativih potraživanja od građana agencijama za naplatu potraživanja. Iz HUB-a objašnjavaju da su, prema sadašnjim propisima, banke dužne poduzeti sve dostupne radnje za naplatu potraživanja kako bi se otpis mogao tretirati kao porezno priznati rashod pa, shodno tome, nemaju mogućnost efikasno otpisivati potraživanja klijentima koji su socijalno ugroženi i imaju objektivne razloge za neplaćanje dugova.

Koliko će predložena mjera povećati otpisivanje dugova, ne žele prognozirati, nego konstatiraju da otpis potraživanja ovisi o individualnoj situaciji svakog klijenta pa u ovom trenutku nije moguće iznijeti precizne procjene u kojoj mjeri bi eventualne zakonske izmjene mogle direktno utjecati na prodaju potraživanja.

– Neovisno o poreznom tretmanu, banka svojom aktivom upravlja dužnom pažnjom imajući u vidu interes svih svojih klijenata. Ipak, svaki pomak u smjeru pomoći klijentima koji su zapali u financijske poteškoće svakako pozdravljamo – govore u OTP banci.

O Vladinu prijedlogu vele da u ovom trenutku osnovni problem predstavljaju nejasni kriteriji priznavanja rashoda po osnovi otpisa potraživanja, odnosno neizvjesnost koja se može odraziti na cjelokupan proces upravljanja nenaplativim potraživanjima, i smatraju da je potrebno na precizan, krajnje jednostavan način definirati kriterije.

– Banka je do eskalacije COVID-19 pandemije periodično ustupala nenaplativa potraživanja u situacijama kad ni nakon višegodišnjeg procesa naplate nije bilo uspjeha, uključujući i izvansudski dogovor s dužnikom. Buduće postupanje bit će determinirano okolnostima, posebice u svjetlu pandemije i regulatorno-zakonodavnog okvira – kazuju u OTP-u.

image
Joško Ponoš/Ilustracija/Cropix

Raiffeisenbank Austria očekuje da izmjena Zakona o porezu na dobit omogući jednostavniji i efikasniji postupak otpisa potraživanja. Iz Erste & Steiermärkische ističu da se do sada, izuzevši jednokratni oprost duga iz 2017., otpis potraživanja mogao tretirati kao porezno priznati trošak samo u slučajevima kada je banka prethodno poduzela sve radnje za naplatu duga i utvrdila konačnu nemogućnost naplate, što je u značajnoj mjeri ovisilo o diskrecijskoj procjeni poreznog tijela, a time i u bitnome ograničavalo primjenu navedene opcije.

– Načelno možemo reći da bi potencijalna nova regulacija otpisa, unutar zdravorazumskih okvira, mogla povećati doseg primjene mjere, omogućiti veću fleksibilnost dužnicima, ali i bankama, prilikom pronalaženja optimalnog rješenja, posebno kad je, uslijed različitih okolnosti, vrlo izvjesno da se naplata duga u cijelosti neće moći ispuniti. U tom smislu, stupanje na snagu novih propisa omogućilo bi ipak u većoj mjeri korištenje otpisa nenaplativih ili djelomično naplativih potraživanja, umjesto njihove prodaje – naglašavaju u Erste banci, koja je od 2015. selektirani dio problematičnih potraživanja nudila na prodaju, u skladu s odlukom Hrvatske narodne banke. Najviše ih je prodala u 2015. i 2016., a veći udio zauzimali su plasmani poduzećima.

Konačno rješenje

Banke su sredinom godine imale 20 milijardi kuna neprihodujućih kredita ili 5,50 posto od gotovo 370 milijardi kuna kredita svim sektorima. To je stanje loših kredita na razini 5,53 posto udjela s kraja prošle godine. Naplata kredita pogoršala se u prvoj polovini godine kod kućanstava, pa su tako, prema podacima HNB-a, kućanstva u problemima s vraćanjem 8,57 milijardi kuna kredita, 850 milijuna kuna više nego krajem prošle godine.

Od 132,6 milijardi kuna svih kredita građana krajem lipnja, njih 6,47 posto je loših, dok je krajem prošle godine takvih kredita bilo 5,89 posto. Od 88,5 milijardi kuna kredita, koliko su krajem lipnja otplaćivali poduzetnici, loših je 11,5 milijardi kuna, ili 13,03 posto, a krajem prošle godine udio loših poduzetničkih kredita bio je 13,65 posto.

Trenutačno stanje je još i dobro kakvo je bilo prije četiri godine, kada su loši krediti bili dvaput veći: sredinom 2016. čak je 42 milijarde kuna svih kredita, ili 13 posto, bilo loše, pri čemu je takvo bilo 11,60 posto kredita građana i 28,33 posto kredita poduzetnika.

Koliko će od tih svih loših kredita završiti u agencijama, a koliko u otpisu ovisi, sudeći po odgovorima koje smo dobili od banaka, o tome kako će izgledati konačno zakonsko rješenje o otpisu, koliko će biti jasne i razumljive odredbe otpisa, s preciznim kriterijima za porezno oslobađanje otpisa potraživanja, tako da u konačnici otpis ne ovisi o procjeni i tumačenju poreznika.

Semafor za građane


Loši krediti građana sredinom 2020. godine:

8,57 milijardi kuna, ili 6,47 posto, svih kredita građana
2,3 milijarde kuna, ili 4,10 posto, stambenih
3,57 milijarde kuna, ili 6,71 posto, gotovinskih
415,8 milijuna kuna, ili 6,23 posto, prekoračenja

Semafor za tvrtke


Loši krediti tvrtki sredinom 2020. godine:

11,5 milijardi kuna, ili 13,03 posto, svih kredita tvrtki
3,4 milijarde kuna, ili 18,96 posto, u prerađivačkoj industriji
1,9 milijardi kuna, ili 10,81 posto, u trgovini
1,66 milijarde kuna, ili 24,17 posto, u građevinarstvu
896 milijuna kuna, ili 7,01 posto, u hotelijerstvu i ugostiteljstvu
839 milijuna kuna, ili 12,65 posto, u poslovanju nekretninama
721 milijun kuna, ili 15,03 posto, u poljoprivredi

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. studeni 2020 04:27