StoryEditor
Hrvatskaabeceda 2021.

Iza nas je godina za kojom će malo tko žaliti, ali neke po(r)uke bi ipak valjalo izvući. Evo pregleda najvažnijih

Piše Hrvoje Prnjak
31. prosinca 2021. - 22:33

A kao afere. Godinu je obilježila afera softver, odnosno, istraga koju je protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i EU fondova i članice Predsjedništva HDZ-a Gabrijele Žalac pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Nakon što je USKOK zatvorio izvide protiv bivše ministrice vezano uz sumnjive postupke javne nabave informatičkog sustava.

A to otvara brojna neugodna pitanja o funkcioniranju pravosuđa i stvarne spremnosti Hrvatske da se obračuna s koruptivnim radnjama. U USKOK-u zasad nikome nije pala ni dlaka s glave.

image
Gabrijela Žalac
Boris Kovacev/Cropix

B kao budućnost. A ona je, osim valjda u turizmu, i u ICT industriji (informacijsko-komunikacijske tehnologije). U Hrvatskoj u ICT sektoru danas rade oko 52 tisuće ljudi. Ili 6000 više nego prije dvije godine! Plaće su im u godinu dana porasle 8,3 posto. Prihod IT-a je u ovoj godini iznosio 27,81 milijardu kuna, ili 3,3 posto više nego godinu ranije. U posljednjih pet godina, prosječna godišnja stopa izvoza IT industrije iznosila je 14,5 posto. Po dinamici rasta, to je naša najbrža industrija. Većina je orijentirana, sasvim logično, ako znamo da je ovo zemlja gdje vam još traže "taksene marke", ka inozemnim tržištima i naručiteljima. A to će reći i da ovdašnje metode "lako ćemo"; "zovi čovika" itd... u ovom poslu ne prolaze. Obrazovni sustav, nažalost, još uvijek ne prati adekvatno rast ove grane, pa tako još uvijek dobar dio učenika uopće nema pristup računalima, iako je za ICT kod nas karakterističan upravo – nadprosječan udio mladih među zaposlenima...

image
Ima slike, nema tona
Danijel Soldo/Cropix

C kao cijepljenje. A to nas baš nešto i ne ide. Jer, Hrvati se masovno razumiju u epidemiologiju, neovisno o stručnoj spremi, pa su "provalili" svjetske farmaceutske kompanije do te mjere da smo jedna od najslabije procijepljenih država u EU. Nažalost, kad je u pitanju smrtnost zaraženih koronavirusom, tu smo pri vrhu. I sve to u 2021., a ne, recimo, u vremenu prije Teslinog izuma struje! I dok smo u prvim danima cijepljenja masovno režali zbog raskrinkanih primjera skandalozne prakse "cijepljenja preko veze" (kako ono: "Taman smo prolazili pokraj, i prijatelj nas vidio pa pozvao da se cijepimo!"), nije prošlo dugo do konstatacije – da imamo i viška cjepiva. Do sada se, po podacima ECDC-a, u potpunosti cijepilo nepunih 52 posto stanovnika RH. Vlada je očekivala 60 posto već do ljeta. Umjesto toga, dobili su prosvjede onih koji se bune protiv covid-potvrda i tvrde da je to samo uvod u obavezno cijepljenje. Inače, eventualno obavezno cijepljenje može se uvesti samo zakonom, to nadilazi ovlasti Stožera. Taj bi zakon nakon Sabora išao u Ustavni sud, na konačnu ocjenu. No, zasad nema naznaka da bi se Vlada mogla odlučiti za takav korak.

Č kao čistke u SDP-u: od 41 mandata u Saboru, SDP-u je ostao na Klubu s tek 14 zastupnika! Devet je u startu morao podijeliti koalicijskim partnerima u Restartu, svi ostali su napustili stranku ili su izbačeni, formalno zbog neplaćanja članirina. Otpadnici su osnovali Klub socijaldemokrata koji je sada, s 18 zastupnika, najbrojniji oporbeni klub u Saboru. Bivši predsjednik Davor Bernarić je poručio da u aktualnom rukovodstvu stranke nije ostalo ništa socijalno, još manje demokracije, "tek komesarska partija". SDP-ovce sve češće zovu "Ne možemo", jer po mnogima sve više ovise o Možemo. Ako nova zeleno-lijeva koalicija neslavno propadne, super za SDP. Ako Tomašević i društvo uspiju i opstanu do idućih parlamentarnih izbora kao perspektiva ljevice, opet dobro, eto im koalicijskog partnera makar bili junior partner. Što bi rekao kolega Nino Đula iz Jutarnjeg lista – Socijaldemokratska parodija Hrvatske.

Ć kao "Ćaća se vraća". Ali samo u sudnice, barem za sada. I to isključivo u pratnji pravosudnih policajaca. Ivo Sanader, bivši HDZ-ov premijer u samo 10 dana tijekom listopada dobio je i drugu pravomoćnu presudu. Prvo je postala pravomoćnom presuda u aferi Fimi media kojom je osuđen na sedam godina zatvora, a potom je Vrhovni sud je objavio i pravomoćnost presude u aferi Ina-MOL, kojom je osuđen na šest godina zatvora i vraćanje pet milijuna eura. Sanader u Remetincu boravi od travnja 2019. i to mu je treći put da je u tom zatvoru. Prvi put je tamo dospio u ljeto 2011. godine. Čeka ga i presuda u slučaju Hypo... ukratko, višegodišnji boravak s one strane rešetaka.

Dosta je reakcija izazvala i činjenica da je u okviru presude Vrhovnog suda za Fimi Mediju osuđen – i HDZ. I to na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna te povrat 14,6 milijuna kuna u proračun (u prvom suđenju HDZ-u je bila izrečena novčana kazna od pet milijuna kuna).

Premijer Andrej Plenković je na to uzvratio najavom da će, "kao legalisti", uplatiti navedeni iznos u proračun, ali je i odbio "bilo kakvu odgovornost aktualnog vodstva stranke". "Mi sa onim što se tada zbivalo nemamo nikakve veze, niti želimo preuzeti bilo kakvu odgovornost za aktivnosti pojedinaca", kazao je.

Kad smo već kod presuda, spomenimo da je nakon 11 godina sudovanja, na osam godina osuđen i bivši čelnik HGK, odnosno još jedan Splićanin na optuženičkoj klupi. Naravno, u pitanju je Nadan Vidošević. On će, osim toga, morati Komori vratiti 35,5 milijuna kuna koje je izvukao u razdoblju od 2006. do 2011. u aferi Remorker.

D kao demonstracije ili prosvjedi. Hrvati su poznati po izlascima na ulice. Naročito subotom, za sunčanog vremena, kad se izlazi na špicu ili u shopping, ako već nije neko lijepo vrijeme. No, uvođenje covid-potvrda bilo je okidač za prosvjede protivnika samih potvrda, odnosno restrikcija vezanih uz slobodu kretanja, kao i antivaksera i šarolikog društva ekstremnih desničara, teoretičara zavjere opće prakse, itd... Svašta se tu moglo čuti i vidjeti. Dosta govornika je zvučalo kao da su nesuđeni sudionici legendarnog i neprežaljenog "Nightmare Stagea" nenadmašnog Željka Malnara. Prosvjedi su se ustrajno odvijali u više gradova, iako je Hrvatska već mjesecima među zemljama s najblažim mjerama u EU. Jasno, to je dijelom i posljedica pada autoriteta Stožera, kojega su nedosljednost i neprincipijelne iznimke stajale – gubitka autoriteta u najširoj javnosti.

Dž kao "Džabe ste krečili!", izreka koja se u ovom slučaju nažalost može primijeniti na dosadašnje najave o obnovi potresom pogođenih područja.

Đ kao đaci, učenici, studenti. Oni su neizravno najveće žrtve života u pandemijskim okolnostima. Osim što im je ukraden dio mladosti (usporedivo s ratnim generacijama, koje su dio svoje mladosti ostavile po skloništima ili u izbjeglištvu), ostat će im rupe u znanju zbog manjkavosti online nastave. Jedno od istraživanja na temu učenja u pandemiji pokazalo je da više od 20 posto učenika ima teškoća s psihičkim funkcioniranjem. Ne kaže se uzalud da su škole odgojno-obrazovne ustanove, a boravak u njima ima i svoju važnu socijalnu funkciju koja je za vrijeme izvođenja nastave po online modelu bila naprasno dokinuta. Stoga, ne ponovilo se!

E kao Elvis Burčul. Znate li uopće tko je to? Pa, ako ste zaboravili, to vam je donedavni prvi čovjek Počasno zaštitne bojne. Mandat mu je istekao prošle godine, No, prema Zakonu o obrani, mandat mu se mogao produžiti još dva puta po godinu dana. Budući da je ministar obrane Mario Banožić to po drugi put odbio učiniti, uslijedio je pravi verbalni rat Pantovčaka i Banskih dvora. Milanović nije birao riječi, pogotovo u nasrtajima na ministra Banožića (među ostalim, nazvao ga je opuškom!), a kako su mu iz Vlade s vremenom uzvraćali, dobili smo trakavicu godine. Ove turske na Novoj TV slaba su konkurencija onome što, prije svega zahvaljujući govorljivosti aktualnog nam predsjednika, slušamo već tjednima. Samo, možda je zbilja krajnje vrijeme da dvije "zaraćene" strane sjednu za stol i razriješe sva pitanja. Jer je to već postalo degutantno i kontraproduktivno. Ako treba, neka se i potuku na nekoj tajnoj lokaciji ili barem neka "bace na ruke", samo da taj cirkus prestane. Jasno nam je da će pitanje predsjedničkih ovlasti već sutra biti uzrok za nova prepucavanja, ali ova na račun Oružanih snaga više nemaju nikakvog smisla, osim u nečijem egoizmu i povrijeđenoj taštini.

image
Protivnici covid-potvrda
Tomislav Kristo/Cropix

F kao Fitch. Ili dobra vijest za Hrvatsku. Naime, rečena je agencija podigla hrvatski kreditni rejting na razinu "BBB", uz pozitivne izglede, unatoč inflaciji i pandemijskim problemima. A to je najveći rejting Hrvatske od proglašenja neovisnosti naovamo!

G kao gospodarstvo. Hrvatska se, za neke i neočekivano, brzo izvukla iz korona-krize i pada BDP-a, pa je sada glavni izazov, slažu se ekonomski analitičari, kako zadržati visoke stope rasta. Lani smo imali pandemijski pad od 8,5 posto, sada imamo rast od 16,8 posto.

Imamo 35 tisuća zaposlenih više nego 2019. godine, prosječna plaća je oko 7.140 kuna, a nezaposlenost je na svega 7 posto.

Da sve ne ostane u sferi "jo-jo efekta", trebat će reformirati i javnu upravu, dodatno olakšati poslovanje, potaknuti investicije...

H kao Hrvatska na putu za Shengen! Iako Rumunjska i Bugarska duže od nas sjede u predvorju ulaska u schengensko područje, proširenje Schengena bi moglo prije svega uključiti – Hrvatsku. Političko zeleno svjetlo je upaljeno, sva je prilika da ćemo kroz njega i proći u francuskom predsjedavanju Vijećem EU-a (od 1. siječnja 2022.). Vijeće ministara unutarnjih poslova EU-a je početkom prosinca potvrdilo da smo ispunili tehničke preduvjete za Schengen, unatoč prigovorima za (ne)poštivanje ljudskih prava na granici s BIH, kuda prolazi poznata migrantska ruta... Procedura kaže: odluku će pretresti europski parlament, a onda ide i na usvajanje u Vijeće EU-a. I tu računamo na francuski "poguranac". Kao da smo im malo platili te Rafale...

I kao izbori, a u 2021. smo "odradili" lokalne. I to gotovo uz moto "koliko lista, toliko pobjednika". Naime, svatko je našao dio statistike koji mu ide u korist. Uspjeh neovisnih lista i inicijative grupa građana su i ovoga puta potvrdile da građani traže alternativu višegodišnjem stranačkom duopolu HDZ-SDP, iako je to u nekim slučajevima na vlast dovelo populiste koji se baš i ne snalaze najbolje u vođenju svojih sredina. Jer, stara je mudrost, lakše je kritizirati, nego kvalitetno upravljati. Nakon dva desetljeća "bandićizama", Zagreb je dobio novu vlast, HDZ je osvojio Osijek, SDP "obranio" Rijeku, a Split je dobio novu vlast (kažu da to nije koalicija nego "projektna suradnja") i zanimljivu situaciju u kojoj je gradonačelnik Ivica Puljak u jednom trenutku predlagao da se ide na nove izbore – ali je oporba to odbila. Nisu valjda ludi riskirati osvojeno!

U Puli je ljubav neovisnog gradonačelnika i Možemo! pukla na antipoduzetničkom stavu "možemosa", što je možda i najbolji primjer teze o tome da je jedno biti u oporbi, a drugo na vlasti. Kako god, na scenu dolazi nova generacija političara, koji možda nisu ideološki zadojeni kao njihovi prethodnici (zato im ni promjene stranačke pripadnosti nisu problem!), više su aktivisti nego idealisti, a još manje "uhljebi", ali zato ćete od njih moći čuti rečenice poput one koju je splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević dobacio jednom SDP-ovom vijećniku, dok je revoltirano odlazio iz dvorane u kojoj se održavala sjednica Gradskog vijeća: "Ja i ti se znamo iz SDP-a i bolje je da šutiš!"

J kao jal. Dobri, stari, hrvatski jal. Istaknut ćemo primjer "opsjednutosti" čelnice Radničke fronte, Katarine Peović, onim što radi inovator Mate Rimac. Ona, naime, smatra da mu država – pogoduje. "Rimac Automobilima je građevinsko zemljište od gotovo 200 tisuća kvadratnih metara na sljedećih 69 godina dodijeljeno za 19.934 kuna godišnje, što je manje od jedne lipe po kvadratu mjesečno", optužila je Peović, na što joj je on uzvratio da je riječ o klevetama. Pojasnio je i kako će "plaćati 2.5 milijuna kuna komunalne naknade Gradu godišnje, što predstavlja 15% ukupnog prihoda na račun komunalne naknade Grada Svete Nedelje" te da sami financiraju projekt.

Također, Rimac navodi kako su se obavezali da u roku od tri godine zaposle 729 ljudi. Zašto je ovaj primjer toliko važan da bi se našao u godišnjem pregledu? Pa zato što je primjer antipoduzetničke histerije po kojoj je svaki uspjeh – sumnjiv, odnosno, "sigurno" je posljedica "nekog kriminala". A takva negativna predodžba se mijenja samo uređivanjem uvjeta poslovanja i iskorjenjivajem korupcije iz svih sfera s kojima poduzetnici imaju doticaja. U Vladi bi toga trebali biti itekako svjesni.

image
Mate Rimac
Marko Todorov/Cropix

K kao koronavirus. Pandemija nas ne pušta na miru. Omikron je nova varijanta pošasti koja je do sada u Hrvatskoj odnijela više od 12 tisuća života. Žestoki sudionici prosvjeda će možda reći da to nije istina, ali članovima obitelji preminulih to sigurno ne bi bilo zabavno slušati.

Inače, u 2021. smo kupili 7,2 milijuna cjepiva, za 2022. 7,1, a za 2023. 4,1 milijun doza. Među najgorima smo po smrtnosti od korone! Procijepljenost starijih je i dalje na nezavidnoj razini. Ali nisu mrtvi jedine žrtve pandemije: jedno američko istraživanje pokazalo je da je zbog odnosa prema epidemiji raskinuto jedno od sedam prijateljstava...

L kao lovci ili višenamjenski borbeni zrakoplovi. Napokon se riješila i trakavica oko nabavke vojnih aviona. Hrvatska se na kraju odlučila za francuske Rafale.

Za posjeta predsjednika Francuske Emmanuela Macrona Zagrebu potpisan je kupoprodajni ugovor kojim kupujemo 12 rabljenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3R. U pitanju je deset jednosjeda i dva dvosjeda za 1,1 milijardu eura (to je konačni iznos sa PDV-om i indeksacijom cijena), a ukupan iznosu će biti isplaćen u pet obroka od 2022. do 2026. godine. Hrvatska je tako dobila najmoćniji zrakoplov na području između Njemačke i Grčke, a nakon obuke tehničkog osoblja i pilota, prvi zrakoplovi će nam pristići iz Francuske početkom 2024. godine.

image
Predsjednik Macron i premijer Plenković
Goran Mehkek/Cropix

Lj kao ljestvice, Eurostatove i druge, koje nas nemilosrdno, svako toliko podsjećaju da još puno toga moramo napraviti, ukoliko ne želimo biti zacementirani na začelju EU-a. Pa smo tako mogli saznati da smo po potrošačkoj snazi građana na 64 posto EU prosjeka, jedva iznad Grčke i Bugarske. Fino društvo, zar ne... Po jednoj drugoj statistici, hrvatski udio u europskom BDP-u iznosi tek 0,4 posto, što će reći da se kod nas stvara tek svaki tristoti euro. Netko će se utješiti podatkom da su i susjedi Slovenci na toj razini, ali teško da tješi što su iza nas tek Letonija, Estonija, Cipar i Malta... I što je najgore: ima takvih tablica na bacanje. Nažalost.

M kao most: evo recimo, pelješki! U srpnju smo u velikom stilu, pompozno i uz toliko zahvalnosti prema Kinezima da su nam to Amerikanci potiho i zamjerili, proslavili posljednji kineski var na zadnjem, 165. čeličnom segmentu pelješkog mosta. Podsjetimo, Milanovć se svojedobno zalagao za gradnju jeftinijeg cestovnog koridora kroz Neum... HDZ-ove su vlade, kao što znaju svi s boljim pamćenjem, u međuvremenu u više navrata "svečano otvarao" radove, no sve je to sada iza nas, a most je napokon realnost. Valjda će brzo i te pristupne ceste...

image
Tonci Plazibat/Cropix

Nesnalaženje. Dakle, u pitanju je nova zagrebačka vlast. Puno se očekivalo i najavljivalo. Ali, postali su zoran primjer drastične razlike koju donosi pozicija kritičara i onoga tko uistinu donosi odluke. Pomalo nespretno iskomunicirano ukidanje mjera roditelj odgajatelj, ali i afere oko izbora članova uprave Holdinga bez javnog natječaja, imenovanje donatora kampanje Možemo! u upravno vijeće bolnice Srebrnjak, samo su neki primjeri. Možemo! je pokazalo potencijal promjene, ali suočeni s ostavštinom banndićizma, navukli su mnoge sumnje i pokazali da vjeruju samo svojim ljudima odnosno, da je i njima podobnost iznad stručnosti (odnekud poznato?!). Nisu se ni Pripuzovih usluga mogli riješiti onako kako su to najavljivali u "revolucionarnom" dijelu kampanje. Kako god, njihove vješto sročene analize stanja u glavnom gradu možda su mogle zadovoljavati Zagrepčane tijekom kamanje i u prvim tjednima vlasti, ali medeni mjesec brzo prođe. Nikola Vuković je, nakon što ga je Tomašević stavio na čelo Uprave Zagrebačkog holdinga, izdržao četiri mjeseca, kaže da mu "nisu dozvoliili micanje Bandićevih kadrova". Dodao je i da "nisu izvršili obećanje o transparentnosti". Glavni operativci koji su kao kakvi specijalci ubačeni u Zagrebački holding, srce kritiziranog Bandićevog modela vladavine, na kraju su odbačeni! S politički imenovanim Nadzornim odborom brzo su došli u sukob i ljubav je brzo pukla... No, Tomašević je mlad političar, i brzo uči. Vjerujemo, i na vlastitim pogreškama.

Njegovo veličanstvo nogomet. Opet smo se živcirali i veselili zbog nogometa. Izbornik Zlatko Dalić je potrošio neke od devet života koje očito ima, ali je na kraju – ruskim autogolom – izborio plasman hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Kataru. U domaćem prvenstvu gledamo nikad neizvjesniju utrku čak četiri kluba za naslov prvaka i sve što ta titula donosi, od prestiža, mogućnosti plasmana u Ligu prvaka do zarade. Nadamo se samo da ostvarenje te želje neće ovisiti o – VAR-u i sucima.

O kao Ovčara – Prve presude po kojima bi članovi obitelji triju žrtava ratnog zločina na Ovčari trebali dobiti iznose od 44 do 57 tisuća kuna izazvala je lavinu negativnih reakcija i obitelji i humanitarnih organizacija koje u tome vide dodatno ponižavanje žrtava...

P kao popis stanovništva – zadržali smo tradicionalni oblik popisivanja, mi i Malta, Portugal, Grčka, Cipar, Bugarska... Ništa od digitalizacije! Raspredalo se u danima popisa i o smislenosti nekih pitanja, a hoće li se ovoga puta podaci bolje iskoristiti za planiranje javnih usluga i povećanje kvalitete života, preostaje nam vidjeti... Ili će u nekoj ladici, pardon, folderu, opet skupljati prašinu, kao i toliko puta do sada.

R kao referendum. Most je postao prva politička stranka koja je inicirala neki referendum i prikupila dovoljan broj potpisa – tvrde da ih imaju 400 tisuća, ili nešto više od potrebnih 10 posto od ukupnog broja birača. E sad, drugo je pitanje hoće li im pitanja proći provjeru ustanovnosti. I kad bi se taj referendum uopće mogao održati, ako pitanja i ne "padnu". Kako god, i iz Vlade najavljuju novi zakon o referendumu, koji će preciznije regulirati tu tematiku. Postojeći zakon, primjerice, ne propisuje tko mora prebrojiti potpise neke referendumske inicijative. Iz Mosta tvrde da je to plebiscit o upravljanju pandemijom i covid-potvrdama, iz HDZ-a poručuju da je ta inicijativa besmislena.

U Saboru, lijevi dio oporbe se ogradio od Mostove inicijative, koja je na koncu postala okupljalište snaga koje su stajale i iza (propale) inicijative za referendum o Istanbulskoj konvenciji. Most je zasad profitirao, rejting mu je porastao. Sasvim suprotnu sudbinu doživjeli su Suverenisti, koji – uzgred rečeno – nisu uspjeli prikupiti dovoljno potpisa za svoj referendum o (odgađanju) uvođenja eura.

image
Tonci Plazibat/Cropix

S kao sezona iznad očekivanja. Da se ne lažemo, glava ekonomije je ostala iznad razine mora ponajviše zahvaljujući jako dobroj sezoni. Već desetog dana kolovoza nadišli smo rezultat čitave krizne 2020. u turizmu! Hrvatska je u prvih 11 mjeseci imala 13,5 milijuna gostiju i 83,5 milijuna noćenja. To znači 76 posto bolje rezultate u dolascima gostiju i 54 posto u noćenjima u odnosu na godinu prije. Popeli smo se na 67 posto dolazaka iz rekordne 2019., odnosno na 77 posto noćenja iz posljednje predpandemijske godine.

Š kao Škoro – Poznati pjevač prometnuo se tijekom ove godine u jedan od najvećih misterija, zvijezdu repaticu hrvatske politike. Čovjek koji je dobro kotirao i uoči predsjedničkih izbora na kraju je prilično neslavno otišao i iz stranke koja je u početku nosila njegovo ime – Domovinski pokret Miroslava Škore. A sada nosi stigmu stranke koja je mogla puno, a lako bi mogla postati tek nova Hrvatska zora Milana Kujundžića...

image
Miroslav Škoro
Tomislav Kristo/Cropix

Teme o kojima se govorilo, ali se u 2021. ništa nije dogodilo – rad nedjeljom, četverodnevni radni tjedan i dalje su ostali "u zraku"... Jednako kao recimo i reforma zdravstva, koje je rediciralo neke usluge zbog pandemije, dok su sistemski problemi opet ostali u drugom planu. Beroševi prijedlog mjera zprevidđa tri faze stabilizacije sustava, s tim da bi posljednja trajala do 2030.... Ali u njima nema ništa o tome vode li klinike ljudi koji rade i privatno, imamo li previše ili premalo bolnica, zašto ih negdje imamo previše... Berošev Prijedlog mjera za financijsku stabilizaciju, strukturnu reformu i unapređenje upravljanja sustavom ne izgleda spasonosno.

Zemljotres iliti potres. Dvije godine od strašnog potresa na Baniji, Ministarstvo graditeljstva planira zaposliti gotovo 170 ljudi koji će se baviti problemom neriješenih zathjeva za obnovu. Obnova je, recimo to glasno i jasno - prespora. Država još nije sagradila niti jednu kuću. Obnovljene su samo one s privatnim donacijama. Vladin plan glasi: 500 novih kuća u godinu dana. Samo, ako smo pelješki most i mogli čekati da s radovima "izroni" iz mora, život ne može čekati.

image
Prikupljanje potpisa za referendum
Tomislav Kristo/Cropix

Ž kao život u Hrvatskoj. Vlada je pred kraj kalendarske godine odlučila stimulirati povratak u RH. Demografska mjera "Biram Hrvatsku" trebala bi revitalizirati Lijepu našu. I trebala bi biti nadgradnja mjeri samozapošljavanja.

"Netko tko recimo danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, a možda ipak računa imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje, u Njemačkoj, Italiji Švicarskoj ili bilo gdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj. Ako bude prijavio se na ovu mjeru, ako poslovni plan bude odobren, može maksimalno dobiti do 200.000 kuna", pojasnio je premijer Plenković.

Slična mjera je predviđena i za migrante unutar Hrvatske: tko odluči iz urbanog središta preseliti u ruralna, može računati na 150.000 kuna za samozapošljavanje. U proračunu je za tu mjeru u 2022. predviđeno milijardu i 20 milijuna kuna.

Tko zna, možda netko zbog ovoga ipak pretpostavi okolicu Gospića Dublinu, što mislite?!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. svibanj 2022 16:16