StoryEditor

Iscurilo dramatično pismo ministra Grlića Radmana upućeno Europskoj uniji: ‘Propusti li se ovaj trenutak, Bosna i Hercegovina ulazi u veliku krizu‘

Piše Željko Trkanjec/JL
5. lipnja 2021. - 16:17

Zabrinut sam da bi, ako se propusti ovaj povoljan trenutak, moglo doći do velike političke krize u 2022. godini koja bi paralizirala institucije u BiH i zaustavila cjelokupan proces reformi - stoji u pismu koje je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, 26. svibnja poslao Josepu Borrellu, visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, piše Jutarnji list.

Na uvid su ga dobili i svi ministri vanjskih poslova članica EU te Olivér Várhelyi, povjerenik za proširenje, i Miroslav Lajčák, posebni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Jutarnji list dobio je na uvid pismo.

Hrvatski ministar piše Borrellu i kolegicama i kolegama dva tjedna nakon što je Vijeće ministara održalo dvosatnu raspravu o Zapadnom Balkanu koja nije dovela ni do kakva pomaka kad je riječ o politici EU prema tom prostoru. Osim što je zaključeno da se BiH ne smije raspasti, kako se predlagalo u jednom od serije non papera koji kruže od veljače.

Pismo zaslužuje analizu jer rečenica istaknuta na početku djeluje kao prijetnja. Posebno ako se uzme u obzir da od izbora 2018. godine nije formirana vlada Federacije BiH jer se tome protivi HDZ BiH tražeći da se prvo riješi pitanje izbornog zakonodavstva koje bi omogućilo Hrvatima da sami biraju svoje predstavnike kako se ne bi ponovio slučaj Komšić (izabran je glasovima bošnjačkog izbornog tijela u Predsjedništvo kao hrvatski kandidat).

Pravni test

Ministar Grlić Radman navodi tri neriješena politička pitanja koja blokiraju put BiH prema EU. Prvo je pitanje izborne reforme i ograničenih ustavnih reformi. Stav je hrvatske diplomacije da dva problema, legitimna predstavljenost tri konstitutivna naroda i nediskriminacija svih građana u političkim institucijama, nisu isključiva. Slijedi teza koja možda i može izdržati pravni test, teško ali možda može, ali ne može politički.

Hrvatski ministar navodi da presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju Sejdić-Finci (Rom i Židov kojima je Sud potvrdio da su im narušena ljudska prava jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo i Dom naroda zato što je to rezervirano samo za pripadnike konstitutivnih naroda) poziva na eliminaciju diskriminacije, ali ne i odbacivanje koncepta konstitutivnih naroda. Na to slijedi pitanje: kako definirati izbor članova Predsjedništva iz redova svih građana a da se ne ukine obveza da se za te pozicije mogu kandidirati samo iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog korpusa. Kad se razbije ta formulacija, nestaje i temelj koncepta konstitutivnih naroda.

Gluhe uši

U nastavku pisma ministar Grlić Radman poziva na odlučno i usredotočeno djelovanje i onda navodi prijetnju političke krize. Da bi zatim uslijedila rečenica: “Uspjeha neće biti bez političke volje političkih lidera u BiH i njihove pripravnosti da budu dorasli trenutku”. I na toj točci sve pada. Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik nisu niti žele biti dorasli trenutku. Sva trojica imaju za cilj čuvati pozicije, s mjerom pale i gase nacionalističke vatre kako bi sačuvali podršku većine biračkog tijela.

I na tome pada želja hrvatskog ministra da proaktivni pristup EU pokrene BiH. BiH se može pokrenuti, model je druga presuda ECHR-a, ona vezana uz Mostar kad je Sud dao rok Čoviću i Izetbegoviću da se dogovore ili će im pravila biti nametnuta. Dogovorili su se. Kako se pak nikome u EU ne da baviti pritiscima na BiH jer su na dnevnom redu Mali, palestinsko pitanje, Kina, Rusija, Bjelarus, migracije, globalna porezna reforma, jačanje eura, obuzdavanje malignog političkog vodstva Mađarske i Poljske, tako pritisaka biti neće.

I sve u pismu navedene teze naići će na gluhe uši primatelja. BiH je geopolitički problem primarno za Hrvatsku.

EU zainteresirana samo za odnose Srbije i Kosova

Jedina važna tema na Zapadnom Balkanu, za koju EU želi da se riješi što prije, normalizacija je odnosa Srbije i Kosova.

Jer, ona predstavlja problem za EU budući da pet članica ne priznaje Kosovo, i to stvara probleme u djelovanju.

Za razliku od geopolitički potpuno irelevantne BiH, Srbija je vodeća ekonomska, politička i vojna sila u regiji i s njom se mora pronaći model suradnje uz uklanjanje iz zone toksičnog ruskog utjecaja.

item - id = 1103724
related id = 0 -> 1127506
related id = 1 -> 1127256
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. rujan 2021 09:25