StoryEditor
Hrvatskaprvi novinski intervju najmlađeg hrvatskog ministra zaduženog za resor poduzetništva i obrta

INFUZIJA GOSPODARSTVU Maras: Doprinose na plaće srezat ćemo za dva posto

Piše PSD.
14. siječnja 2012. - 16:31
Gordan Maras
najmlađi je ministar otkad je samostalne Hrvatske. Taj 37-godišnjak u novoj Vladi odgovara za jedan novi resor – poduzetništvo i obrt.

Maras je bio saborski zastupnik, potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, poslovni direktor SDP-a..., a iskustvo je stjecao i izvan politike, te je bio izvršni direktor Maksima komunikacija, voditelj prodaje i poslovni direktor Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica.

U svom prvom razgovoru za dnevne novine objašnjava kako bi malo i srednje poduzetništvo moglo biti generator gospodarskog rasta.

S ministrom poduzetništva i obrta razgovarali smo nakon što je položio kamen temeljac za izgradnju poslovno-proizvodnog centra Poljoprivredne zadruge Marina.

Zbog čega je poduzetništvu i obrtu potrebno posebno ministarstvo?

- Malo i srednje poduzetništvo, kao i obrt, čini 99 posto tvrtki u Hrvatskoj, koje sudjeluju s otprilike dvije trećine u ukupnom BDP-u naše zemlje. Ministarstvo će raditi u tri osnovna područja: investicije, odnosno razvoj poduzetništva i obrta, poticanje malih i srednjih poduzetnika iz državnog proračuna te međunarodna suradnja s programima vezanim uz fondove EU-a.

Oformit ćemo i jedan poseban dio koji će se baviti direktnim suportiranjem investitorima i bit će im na raspolaganju od početka do puštanja u pogon kako bi se neke prepreke mogle ukloniti i da bi ljudi iz državne administracije na licu mjesta vidjeli gdje problemi nastaju i predlagali eventualne zakonske izmjene.

Cilj nam je da ti procesi traju što kraće, kako bismo ubrzali investicije, jer bez toga Hrvatska neće uspjeti.

Posebno važan aspekt su poticaji koji idu iz državnog proračuna, za razne programe i koji postoje, i koje ćemo nadograditi, učiniti transparentnijima i efikasnijima.

Poticaji moraju biti usmjereni na otvaranje novih radnih mjesta i na one industrije koje imaju perspektivu i u budućnosti, posebice na tržištu Europske unije.

Gdje je ta perspektiva?


- Poljoprivreda je jedno važno područje u kojem ćemo ulagati u tehnologiju i produktivnost kako bi naši proizvodi bili konkurentni na tržištu Europske unije. Tu prilagodbu moramo provesti u ovih godinu i pol dana.

Poduzetnici moraju raditi na tome, brendirati proizvode, kako bismo mi imali korist od tržišta od 500 milijuna ljudi, a ne da samo tvrtke iz EU-a imaju koristi od našeg tržišta.

Tu će biti usmjerena većina poticaja, plus naravno poticaji koji dolaze iz EU-a, a koji će biti direktno usmjereni na povećanje konkurentnosti naših poduzeća.

Koliko je tog novca Unije na raspolaganju za poduzetništvo?

- Ove godine planirano je desetak milijuna eura za malo i srednje poduzetništvo. Već sam prezentirao jedan program od 3,2 milijuna eura za podizanje konkuretnosti, a bit će ih još nekoliko. Iduće godine ta se sredstva udvostručuju i iznosit će više od 20 milijuna eura.

Jesmo li mi sposobni uzeti taj novac?


- To je jedan od razloga zašto smo osnovali Ministarstvo poduzetništva i obrta. Nakana nam je razvijati programe kako bismo u suradnji sa sektorom malog i srednjeg poduzetništva napravili projekte koji mogu iskoristiti ta sredstva.

Za ministarstvo je bitno postaviti prioritete razvoja poduzetništva za razdoblje do 2020., kako bismo poslije, u pregovorima s EU-om, mogli obrazlagati zašto u neki segment želimo investirati i povući taj novac.

To je posao koji iziskuje veliki trud državne administracije i ministarstva, ali i kvalitetne projekte koje moramo zajedno promovirati s poduzetnicima. Primjerice, poduzetnici su ti koji moraju davati inicijativu jer država ne može sama stvarati projekte.

Uz poljoprivredu koju ste spomenuli, koja područja imaju perspektivu u EU-u?

- Prehrambena industrija, poljoprivreda, turizam i prerađivačka industrija. Kada govorimo o tehnološkom napretku, mi, na žalost, često svoju sirovinu izvozimo kao sirovinu, primjerice u drvnoj industriji kao balvan, nema dovoljno proizvoda koji imaju dodanu vrijednost, finalnih brendiranih proizvoda.

Štoviše, oni koji i rade takve proizvode teško dolaze do sirovine. Moramo izraditi sustav koji, primjerice, u Hrvatskim šumama, valorizira one koji prodaju završni proizvod i stvaraju dodanu vrijednost, a ne da se po raznim kriterijima, nekad i dosta netransparentnima, sirovina prodaje onima koji će trupac izvesti u Italiju pa će onda nama vratiti završni proizvod.

Naša velika prednost također je položaj Hrvatske, moramo iskoristiti poziciju i razviti promet jer moramo biti svjesni da smo sada ulaz u Europu za mnoga tržišta izvan nje, primjerice za Daleki istok ili za Južnu Ameriku.

Poslodavci su lani upozoravali da je mnogo investicija na čekanju te su spominjali da su mnogi zapeli na lokalnim razinama.

- Koliko je tih projekata na čekanju, teško je egzaktno reći, ali je točno da ih je mnogo. Znam da ih je dosta u pojedinim segmentima, u području obnovljivih izvora energije.

Kada govorimo o investicijama, primjerice u Dalmaciji se vrlo teško prilagođavaju prostorni planovi. Ako nešto ne ide, ako postoji određeni problem u funkcioniranju instancija na razini općine i županije, država se mora umiješati kada je to u interesu društva, lokalne zajednice i realizacije investicije.

Naravno da država uvijek mora štititi prostor, ali kada postoji očiti problem u nedjelovanju nižih razina lokalne samouprave, onda se država mora moći umiješati i omogućiti da te investicije idu brže. Rokovi se moraju skratiti.

Evo, po najboljemu mogućem scenariju, treba 22 mjeseca od inicijative do izmjene konačnog prostornog plana, i to u uvjetima kada su svi najbrže odradili svoj posao. To je jako dugo i dosta investitora zbog toga i ne dolazi i ne želi investirati. Oni mogu investirati i u našem okruženju u drugim zemljama.

Naša konkurentnost se velikim dijelom mjeri i po spremnosti lokalne zajednice i države da se investicija čim prije stavi u funkciju.

Proračun još nije donesen, kazali ste da se nadate da će Ministarstvo raspolagati sredstvima koja će odgovarati prošlogodišnjim.

- Ne bih govorio o brojkama dok se ne posloži proračun. Vjerujem da se novac koji će iz proračuna biti dan za poticaje za malo i srednje gospodarstvo uvelike isplati i da će dati rezultate. Siguran sam da novac koji bude kvalitetno uložen može dati rezultate, a nama su rezultati potrebni brzo, zbog gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Što više manjih investicija, poput ove u Marini vrijedne 30 milijuna kuna, koje se realiziraju u šest-sedam mjeseci, i bit će lakše pokrenuti naše gospodarstvo.

Planirate ga potaknuti i olakšicama za reinvestiranu dobit, podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a?

- Prve mjere su da svaka reinvestirana kuna bude oslobođena poreza, prag za ulazak u sustav PDV-a bit će podignut na 230.000 kuna, oslobađanje doprinosa na plaću novozaposlenih za prve dvije godine, a oko povećanja konkurentnosti poduzeća razmišljamo i o smanjenju doprinosa na plaće.

Doprinosi na plaću će odmah biti smanjeni barem za dva posto u poreznoj reformi koja nam slijedi. Učinit ćemo sve da se porezno rastereti gospodarstvo kako bismo olakšali investiranje, poslovanje i zapošljavanje.

Kada bismo mogli vidjeti prve rezultate?

- Krajem godine moraju se vidjeti prvi efekti tih mjera, pogotovo u segmentu malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Očekujem da će se s podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a puno obrtnika odlučiti zaposliti još neku osobu, da će se oni koji i ne rade sada prijaviti i početi.

Obrt je zadnjih godina izgubio mnogo i vjerujem da ćemo ovim mjerama vratiti nešto optimizma i omogućiti jednostavnije poslovanje jer ćemo ih porezno rasteretiti.

sanja stapić, foto: paun paunović / cropix

Preraspodjela poreznog tereta

Bili ste protiv novih poreznih opterećenja. Sada se najavljuju porez na imovinu, povećanje PDV-a. Što kažete na to?

- Porezno opterećenje ne smije biti ni kunu veće nego sada. Bitna je preraspodjela i struktura poreznih prihoda. Opterećenje se neće povećavati, mijenjat će se struktura i, analogno tome, treba preraspodijeliti porezni teret, na način da oni koji imaju više, plate malo više, ali suštinski gospodarstvo mora biti rasterećeno.

Kad govorimo o porezu, zbog čega se prijavljeni prihodi ne uspoređuju s imovinom, tu bi bilo dosta prostora za ubiranje?

- Imamo zakone koji su dobri, ali i kontrola mora biti dobra. To je pitanje za Poreznu upravu, koja će s novim vodstvom, uvjeren sam, napraviti značajan iskorak. S novim, kvalitetnim ljudima vjerujem da će se i efikasnost Porezne uprave povećati. Zakone imamo, treba ih samo provoditi.

Najveći moraju biti primjer u plaćanju

- Moramo sustavno riješiti problem nelikvidnosti koja je premašila 40 milijardi kuna, treba se donijeti novi zakon o plaćanju i utvrditi što se događa u tim situacijama nelikvidnosti. U nelikvidnosti puno sudjeluje i država i javna poduzeća, a sada će oni biti najuredniji platiše na tržištu.

To će biti pravilo ponašanja nove Vlade, kao i za uprave javnih poduzeća. Država mora biti primjer, oni koji su najveći na tržištu moraju biti primjer u plaćanju. Rok je 45 dana i on se mora poštovati kako bi ljudi imali sigurnost da će naplatiti svoje robe i usluge.

Transparentne kamatne stope

Kada je ljetos Vlada pregovarala s bankama o rješavanju problema građana s kreditima u švicarskim francima, predlagali ste da se kamatne stope učine transparentnima, da se točno zna kolika je kamatna marža i da ona bude nepromjenjiva te da se kamate utvrđuju kao referentna kamatna stopa.

- Tog stava sam i sada. To je u domeni Ministarstva financija. Vjerujem da je to pravedan način da građani od početka do kraja otplate znaju koliko će platiti, a ne da budu u domeni promjenjivosti i krenu s jednom kamatom, a završe s drugom, i to bez obzira je li novac na europskom tržištu mijenjao cijenu. A većina osiguranja i domaćih banaka obavlja se na europskom tržištu.

Treba utvrditi određenu referentnu stopu koja vrijedi na tržištu EU-a, a marža treba biti jasno istaknuta. Veća sigurnost potrošača, građana i poduzeća koji koriste novac na bankarskom tržištu, u interesu je države, naravno, ne na štetu onih koji novac posuđuju.



item - id = 154372
related id = 0 -> 276459
related id = 1 -> 273546
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. rujan 2021 12:01