StoryEditorOCM
Hrvatskamotike na ramena?!

Ima ljudi koji jednostavno ne žele u vojsku. A vojska nam se, evo, opet sprema. Obavezni vojni rok stiže...

Piše Damir Tolj
29. lipnja 2024. - 10:52

Ima ljudi koji jednostavno ne žele u vojsku. A vojska nam se, evo, opet sprema. Obavezni vojni rok, naime. Ministar obrane, i sam dragovoljac Domovinskog rata, k tomu još i maloljetni, najavljuje da bi svi mladi ubuduće trebali na neko vrijeme u vojarne. Čuli ste već o tomu, da ne ponavljamo.

No pojavila se inicijativa koja se protivi takvoj zamisli: Centar za ekonomsko obrazovanje, građanska udruga koju vodi Hrvoje Marković, pokrenula je peticiju protiv obveznog vojnog roka, najavljujući i moguće ustavne tužbe ili obraćanje Europskom sudu za ljudska prava.

- Primamo dosta podrške građana, prije svega mladih koji se u vojsci ne vide, ali i majki koje imaju sinove stasale za vojnu popunu. U prvih 12 sati internetsku peticiju potpisalo je više od 1500 ljudi, vidjet ćemo kako će se sve razvijati dalje - kazao nam je Marković.

Dvaput dulje za ‘curice‘

U priopćenju kojim su popratili lansiranje peticije navode najave Ivana Anušića, ministra obrane, da bi 18.000 mladih svake godine moglo biti obuhvaćeno obveznim tromjesečnim vojnim rokom. Potvrdio je i da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom „demotivirati služenje civilne službe”, koja bi trebala trajati šest mjeseci. Dvostruko dulje od vojnog roka.

image

Željka Antunović, bivša ministrica obrane

Željko Puhovski/Cropix

- To je protuustavno i krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, ali je i ekonomski štetno. Ustav RH dopušta prigovor savjesti građanima koji zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti. Oni su dužni ispunjavati druge dužnosti određene zakonom, tj. svoju vojnu obvezu izvršavaju u civilnoj službi. To je i u skladu s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, no Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, upravo ono što je ministar Anušić najavio da će imati - ističu u Inicijativi.

Tako se Sud u Strasbourgu 2018. godine, u presudi protiv Armenije, priklonio mišljenju Europskog odbora za socijalna prava prema kojemu alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od vojne službe.

Vidi, vidi Armenaca...

Sud je zaključio, dodaje se, da armenski propisi o gotovo dvostruko duljem roku civilnog u odnosu na vojničko služenje imaju odvraćajući i mogući represivni učinak.

- Jasno je da bi uređenje vojnog roka i civilne službe u Hrvatskoj, prema najavama ministra obrane, također predstavljalo kršenje prava na prigovor savjesti te povredu Povelje i Konvencije - tumače pokretači peticije.

image

Vojni analitičar i profesor dr. sc. Marinko Ogorec

Berislava Picek /Cropix

Komentirajući izjave čelnih ljudi obrambenog sustava da nam nedostaje ljudi u vojsci, Marković kaže da to ne bi trebalo rješavati uvođenjem vojne obveze za sve građane:

- To je kao da natjerate sve maturante da polože vozački ispit tramvajske kategorije samo zato što ste ustanovili da u Zagrebu, evo, nema dovoljno vozača tramvaja! Nama bi bilo daleko bolje uvesti model tzv. ugovorne pričuve s odgovarajućim uvjetima za sve one koji žele u vojsku. Jer nisu svi jednako motivirani za služenje vojske i zašto biste ikoga prisiljavali da se bavi onim čime ne želi.

Vojarna Banski dvori 

Naš sugovornik kaže, pomalo u šali, da mnogi građani možda misle da bi Andrej Plenković bolje pridonosio društvu i državi radeći u Vladi nego služeći vojni rok.

- Nismo tamo neki fundamentalisti, kao što nisu domoljubi samo oni koji znaju pucati, ali moramo razgovarati - poručuje Marković.

image

Gordan Bosanac, eurozastupnik stranke Možemo!


 

Marko Todorov/Cropix

Inicijativa ima još niz argumenata za svoje teze: neke se tiču troškova, odnosno financijskog, obrazovnog ili poslovnog gubitka onih građana koji bi vrijeme propisano za obvezni vojni rok, a osobito za „produžetke” onima s prizivom savjesti, mogli provesti baveći se nečim drugim.

- Kada se nekoga prisili da provede tri ili šest mjeseci u službi protiv njegove volje, on zapravo plaća porez u naravi, koji iznosi razliku između onoga što (eventualno) prima kao naknadu i onoga što bi zaradio na poslu koji bira svojom voljom – ističe Marković.

Željka Antunović: Obuka nije loše rješenje

Željka Antunović, ministrica obrane u Vladi Zorana Milanovića i dvaput imenovana, odnosno vanjska članica saborskog Odbora za obranu, a neki će se sjetiti i njezina leta u MIG-u 21:

- Načelno govoreći i na temelju iskustva u području obrane, mogu tek reći da određena vrsta obavezne edukacije ili obuke za sve mlade i za slučaj neposredne opasnosti, odnosno obrane Republike Hrvatske, nije loše rješenje. O detaljima, modelu, duljini trajanja i slično ne bih govorila ni spekulirala, pogotovo što još nije potpuno jasno što će konkretno predložiti Ministarstvo obrane. Svakako mislim da bi sve u vezi s tim trebalo dobro kalibrirati i prilagoditi našim potrebama.

 

Dr. Ogorec:  Prigovor savjesti je odbijanje oružja, a ne vojske  

Vojni stručnjak dr. Marinko Ogorec:

- Nije ga trebalo ni zamrzavati, već nastaviti. Apsolutno sam za obvezni vojni rok. I drugi ga imaju ili uvode, pa vidite što se događa: Finska ga ima, Austrija, Švicarska, Njemačka razmišlja, Švedska ga je uvela... Odbijanje služenja vojnog roka ne možemo nazvati prigovorom savjesti. Prigovor savjesti znači služiti vojni rok bez nošenja oružja. To je smisao. Kod nas se to bilo izvitoperilo u tzv. civilno služenje, odnosno nekakav rad u civilnim institucijama, kakvog ne znam ima li igdje.

Imamo krasan primjer: Amerikanac Desmond Doss odbio je bio nositi oružje jer je bio vjernik. No ipak je u vojsci služio kao bolničar koncem Drugog svjetskog rata i spasio živote 75 svojih kolega, drugova, boraca ranjenih u teškoj borbi. Zato je dobio Medalju časti, najviše američko vojno odličje.

Prema njegovim riječima, odbijanje nošenja odore ili služenja unutar vojnih struktura, ali bez naoružanja, ne predstavlja priziv savjesti:

- Pa odora je samo odjeća!

Analitičar i profesor smatra da bi služenje i uz priziv savjesti moglo koristiti mladima da savladaju neke vještine koje bi im mogle biti korisne: mogu biti bolničari, vatrogasci, inženjerci, mogu se pobrinuti za svoju i sigurnost suboraca. U tom smislu ne bi trebalo uvoditi razlike u trajanju obuke između tih dviju komponenti, pa oni su u istom stroju, samo što jedni nisu naoružani.

 

Bosanac: Samo dragovoljno,

uz bolju organizaciju i plaću 

Gordan Bosanac (Možemo!), član Saborskog odbora za obranu, do skorašnjeg odlaska u Europski parlament:

- Ta pitanja postaju sve zanimljivija i u Strasbourgu, lako moguće da bi europski parlamentarni pododbor za sigurnost uskoro mogao postati odbor... Svakako, Možemo! drži da nema potrebe uvoditi obavezu vojnog roka. Mi se zalažemo za dragovoljnost. Ali uz bolju organizaciju i bolju plaću. Zabrinuti smo, naime, za srozavanje nastavnih kapaciteta kadra koji bi provodio vojnu obuku. Pa derogirani su i na minimum svedeni akademski kriteriji i na postojećem obrambenom sveučilištu. Očito nedostaje kvalitetnog kadra.

Zastupnik Bosanac poručuje da Možemo! podržava volonterski koncept školske obuke ili izbornog predmeta o civilnoj zaštiti, gdje bi se stjecala znanja i vještine pružanja prve pomoći, vatrogastva, pomaganja kod prirodnih katastrofa, poput potresa i tome slično:

- To je za nas veći prioritet! A prigovora savjesti mora biti ako se većina već odluči za obavezni vojni rok. Očekujemo i ispriku ministra Anušića koji potpuno neprimjereno govori o motikama i grabljama na ramenima onih s prigovorom savjesti. On kao da se izruguje doprinosu takvih ljudi razvoju našeg društva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. listopad 2024 00:01