Građani godinama prijavljuju ilegalno bačen otpad, no dio tih prijava kao da nestaje u sustavu. Od 2020. godine prijavljene su 21.074 lokacije, a njih čak 2636 ostalo je neobrađeno. Ove godine situacija je još poraznija: od 626 prijava komunalni redari postupili su tek po njih 152, piše tportal.
WC školjke uz magistralu, madraci u šumarcima, automobilske gume uz more i cijeli komadi namještaja ostavljeni uz makadamske ceste – prizori su to koji više nikoga ne bi trebali iznenaditi.
Problem je što građani sve to mogu prijaviti, ali nakon prijave često slijedi – čekanje.
Sustav kaže osam dana, stvarnost govori drukčije
ELOO, državna Evidencija lokacija odbačenog otpada, uvedena je kako bi građani mogli prijaviti divlja odlagališta, čak i anonimno. Nakon prijave komunalni redar trebao bi izaći na teren i postupiti u roku od osam dana.
Barem tako piše u zakonu.
Podaci sustava pokazuju da praksa nije ni približno tako uredna. Na pojedinim lokacijama građani prijavljuju otpad ponovno, uz napomene da se smeće mjesecima ne uklanja.
Razlozi mogu biti nedostatak ljudi, novca ili mehanizacije. No rezultat je uvijek isti – otpad ostaje tamo gdje je bačen.
Zagreb ima najviše prijava
Od 21.074 prijave evidentirane od 2020. godine, čak 16.665 odnosi se na Zagreb.
Slijede Istarska županija s 587 prijava, Splitsko-dalmatinska s 506 i Zagrebačka s 455.
No zanimljivija je statistika o tome što se događa nakon prijave.
U Zagrebu je u obradu uzeto čak 92 posto prijava. Brodsko-posavska županija je na 68,9 posto, a Vukovarsko-srijemska na 66 posto.
Na drugoj strani ljestvice je Krapinsko-zagorska županija. Ondje je obrađeno tek 10,1 posto prijava. U Sisačko-moslavačkoj postotak je 27,4.
Ove godine više prijava čeka nego što ih je obrađeno
Posebno bode u oči ovogodišnja statistika.
Od 626 prijava zaprimljenih od početka godine, njih 422 još nije obrađeno. Komunalni redari preuzeli su 152 prijave, dok su 52 stornirane.
Drugim riječima, gotovo dvije trećine ovogodišnjih prijava još uvijek čeka na postupanje.
A pritom govorimo samo o otpadu koji je netko vidio i odlučio prijaviti.
Koliko ga ima na lokacijama koje nitko nije prijavio – nitko ne zna.
Vlada najavljuje promjene
Vlada sada izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom želi unaprijediti sustav i pooštriti kontrolu odlaganja i prijevoza otpada.
No novi propisi sami po sebi neće ukloniti divlje deponije.
Jer problem nije samo u tome što netko otpad ilegalno baca. Problem nastaje i kada građanin to prijavi, a sustav mjesecima ne reagira.
Dok jedni otpad ostavljaju gdje god im je zgodno, drugi ga prijavljuju. A između njih stoji sustav koji bi trebao riješiti problem.
Za sada – često ne stigne ni do njega.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....