StoryEditor
HrvatskaGenijalac iz Bogomolja

Igor Rudan ušao u Britansku znanstvenu akademiju, prije njega to je uspjelo samo Ruđeru Boškoviću

9. ožujka 2016. - 16:32

Hrvatski znanstvenik i profesor Igor Rudan u ponedjeljak je izabran u "Kraljevsko društvo" Britanske akademije znanosti. Taj Zagrepčanin rođen prije 44 godine, čija obitelj vuče korijene s otoka Hvara, iz Bogomolja, po dostupnim podacima drugi je Hrvat koji je postao redovnim članom The Royal Society, koja je među najuglednijim i najstarijim institucijama te vrste u svijetu.

Prije Rudana redovni član u The Royal Society bio je Ruđer Bošković, uz čije ime stoji da je u "Kraljevsko društvo" izabran davne 1761. godine.

Globalno zdravlje

Još dvojica hrvatskih znanstvenika bili su članovi ove ugledne akademije, ali ne sa statusom redovnog člana, nego kao "počasni inozemni članovi". To su bili nobelovci Lavoslav Ružička, koji je primljen 1942. godine, i Vladimir Prelog, primljen 1962. godine.

Britanska akademija znanosti osnovana je u Londonu 1660. godine i u Edinburghu 1783. godine. Mladog zagrebačkog profesora edinburški su akademici primili u svoje redove i pridružili ga besmrtnicima kakvi su izumitelj penicilina Alexander Fleming, James Watt, otac parnog stroja i pokretač industrijske revolucije, fizičar James Clerk Maxwell...

Među današnjim istaknutim članovima edinburškog "Kraljevskog društva", kojima se prof. Rudan pridružio kao redovni član, jesu – uz članove britanske kraljevske obitelji – poznati prirodoslovac sir David Attenborough, autorica "Harryja Pottera" J.K. Rowling, ekonomist Alan Greenspan, kao i 14 živućih nobelovaca: Peter Higgs (predvidio postojanje "Higgsove čestice"), James Watson (otkrio strukturu DNK molekule), Amartya Sen (ekonomist globalnog razvoja), Paul Nurse (razjasnio ciklus stanice) i drugi.

Članovi edinburškoga "Kraljevskog društva" su i vodeći svjetski znanstvenici poput Adriana Birda (otkrivač epigenetike), Iana Wilmuta (klonirao ovcu "Dolly"), vodećeg svjetskog ekonomista Michaela Portera, arheologa Lorda Colina Renfrewa, te pisaca Alexandera McCall Smitha i Iana Rankina.

Igor Rudan diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine. Nakon dvije godine na istom je fakultetu magistrirao, a 1998. godine obranio je doktorat. Drugi magisterij stekao je na Sveučilištu u Paviji, a drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu.

Rudan je danas profesor na Sveučilištu u Edinburghu, gdje je i direktor sveučilišnog Centra za globalno zdravlje. U tom je svojstvu i direktor Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako je do prije nekoliko godina radio u Zagrebu, Igor Rudan dijelio je "hrvatsko prokletstvo" da "nitko ne može biti prorok u svojem selu". Pa je ovaj izniman hrvatski znanstvenik u Hrvatskoj poznat samo ograničenom krugu, ali je zato u svjetskim znanstvenim okvirima itekako poznat, zahvaljujući samo svojoj izvanserijskoj izvrsnosti, zapravo genijalnosti.

Iako još nije napunio 45 godina, profesor Rudan do sada je kao autor i(li) koautor potpisao više od 400 znanstvenih radova s područja biomedicine i zdravstva, objavljenih u pravilu u vodećim svjetskim znanstvenim publikacijama, te sedam znanstvenih knjiga, sve skupa citiranih više od 30.000 puta. Uz ime profesora Rudana je nevjerojatan H indeks 81. Po trenutnom broju citata Igor Rudan vodeći je na top-listi svijeta.

Nedavno su Američki institut za znanstvene informacije i izdavačka kuća Thompson Reuters uvrstili Igora Rudana i Željka Rainera na popis 1000 vodećih svjetskih znanstvenih umova za 2015. godinu. Za svoj znanstveni rad Igor Rudan dobio je do sada 20-ak prestižnih nagrada, uglavnom međunarodnih, među kojima i Chancellor's Award i Wellcome Trust Development Award.

Vole ga i Kinezi

U Hrvatskoj je 2002. godine dobio nagradu Hrvatskog sabora kao najbolji mladi znanstvenik, a 2005. godine dobio je nagradu kao najbolji hrvatski znanstvenik u području biomedicine.

U inozemstvu je profesor Igor Rudan najčešće nagrađivan za znanstveni doprinos smanjenju smrtnosti djece u 21. stoljeću, što je među "Milenijskim razvojnim ciljevima" UN-a. Rudanove metode za određivanje investicijskih prioriteta kad su u pitanju globalni zdravstveni problemi u primjeni su kod brojnih međunarodnih organizacija, kakve su Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Svjetska banka.

Profesor Rudan stalni je savjetnik za pitanja globalnog zdravlja Zaklade Billa i Melinde Gates. Od 2012. godine postao je inozemnim pridruženim članom Kineske akademije znanosti, čime mu je najmnogoljudnija zemlja svijeta odala priznanje za savjetničku ulogu kineskoj vladi u smanjenju smrtnosti djece u Kini.

Hrvatskoj je javnosti prof. Rudan najpoznatiji kao pokretač projekta "10.001 Dalmatinac”, koji na hrvatskim otocima traje već 15 godina i jedan je od najuspješnijih u našoj znanosti.

Više od stotinu uključenih hrvatskih znanstvenika, više od 30 milijuna eura privučenih (uglavnom inozemnih) znanstvenih projekata, te više od 1000 otkrivenih gena povezanih s mnogim bolestima i više od 200 objavljenih znanstvenih radova, od kojih četrdesetak u prestižnim časopisima Nature, Science i Nature Genetics, neki su od rezultata projekta "10.001 Dalmatinac”, koji je po mnogim kriterijima među najuspješnijim znanstvenim projektima pokrenutima na našim prostorima. Izražavajući zadovoljstvo uvrštenjem u "Kraljevsko društvo", profesor Rudan rado je ekskluzivno za "Slobodnu" govorio o sebi i svojoj obitelji iz koje je potekao.

Otac je bio kirurg

– Rođen sam u Zagrebu, ali moja obitelj Rudan stoljećima je nastanjivala otok Hvar, pogotovo njegov istočni dio (selo Bogomolje), gdje i danas imamo staru obiteljsku kuću. Pradjed je u mladosti bio zemljoradnik, ali izumom telegrafa postao je prvi poštar na tom dijelu otoka.

Njegov sin, a moj djed se nakon Drugog svjetskog rata preselio u Zagreb i postao pravnik, a s vremenom i sudac Vrhovnog suda Hrvatske.

Moj otac Nikola rodio se u Bogomolju na Hvaru, ali je u Zagrebu studirao medicinu i postao kirurg. Njegov brat, moj stric Pavao, poznati je hrvatski znanstvenik, jedan od utemeljitelja antropologije u Europi, te je također akademik i sadašnji tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). On me je puno naučio i pomagao mi u karijeri – nabraja prof. Rudan.

Dodaje kako je sada u Britaniji, ali se osjeća Dalmatincem i nije neobično ni slučajno što je baš na Medicinskom fakultetu u Splitu pokrenuo "Hrvatski centar za globalno zdravlje" i svoj projekt u Hrvatskoj nazvao "10.001 Dalmatinac".

– Moja majka Tatjana rođena je u obitelji Valić u Rijeci. Ona je bila pijanistica i od malih me je nogu poticala na znanstveni rad, na čemu sam joj jako zahvalan. Moja supruga Diana također je liječnica, specijalistica interne medicine i kardiologinja te doktorica znanosti i docentica na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Supruga je rodom iz Splita, a podrijetlom iz Kučina i Mravinaca u Solinu. U Kučinama često provodimo ljetovanje s njezinim i mojim roditeljima i naše dvoje djece i tamo nam je najljepše – kazao nam je prof. Rudan.

Izdvojeno

04. kolovoz 2020 13:19