StoryEditorOCM
Hrvatskapogled ekonomista

Iako su mnogi pesimistični, ovaj dvojac stručnjaka uvjeren je da dolaze bolji dani: ‘Plaće bi uskoro trebale rasti, a inflacija će biti niža nego u zemljama izvan eurozone‘

Piše psd
10. siječnja 2023. - 14:53

Prelazak na euro, poskupljenja i prve šokove kod potrošača za Glas Slavonije su komentirali vodeći hrvatski ekonomski analitičari. 

Tako Damir Novotny ističe da je ulazak u europodručje vrlo važna reforma. "Ta monetarna reforma nije puko pretvaranje kuna u eure, nego je vrlo važna institucionalna reforma, jer se radi o ulasku u novo institucionalno područje koje ima mehanizme za borbu protiv različitih vanjskih šokova. Primjerice, inflacija se pojavila kao ozbiljan problem i pitanje koje počinje ponovno zabrinjavati kreatore javnih politika. Vlada tu ne može mnogo učiniti, niti može, niti treba, ali monetarna vlast može. Ulaskom u europodručje svi ekonomski akteri znaju da će se borba protiv inflacije, koja je glavni cilj Europske središnje banke, biti učinkovitija unutar europodručja i na taj način zaštititi hrvatske ekonomske aktere, osobito građane, na najbolji mogući način u danim okolnostima, nego da smo izvan europodručja. To se već sada pokazuje", ističe Novotny, posjećajući da je, recimo, u Srbiji inflacija "eksplodirala", kao u u Mađarskoj.

Pojašnjava kako će one zemlje koje su izvan europodručja imati više stope inflacije nego Hrvatska koja je sada u europodručju. To je bitna korist koje nije bilo prije godinu dana, niti se razmatrala zato jer prijetnje inflacijom tada još nije bilo, smatra Novotny.

Optimističan je i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Danijel Nestić, koji kaže kako prognoze pokazuju da će plaće rasti, jer je inflacija sada 13 posto zbog energetske krize i rata, ali je očekivano da će se smirivati. Ono što je najvažnije, prema njegovim riječima, rast plaća bi trebao u drugoj polovini ove godine pobijediti inflaciju, ako se stvari budu razvijale kako se očekuje. "Nominalni rast plaća bit će veći od inflacije, što znači da bi realne plaće trebali početi rasti. Takva su očekivanja. Uvijek nas nešto može iznenaditi - zato ovo i jesu prognoze, no ja sam optimističan. Realno smo sada u minusu četiri posto, no ako se inflacija počne smanjivati, posebice zbog manjka radnika, plaće bi trebale nastaviti rasti. Pritisci su veliki i problem manjka radnika rješava se rastom plaća", predviđa Nestić za Glas Slavonije.

image

Danijel Nestić

Darko Tomas/Cropix

Dodaje kako je prelazak na euro u Hrvatskoj gotovo tehnička operacija te prvotno nema izravne uzročno-posljedične veze između uvođenja eura i posebice rasta plaća. No, ako se dogodi ono što svi očekujemo, a to je i da euro pomogne hrvatskom turizmu, izvoznom sektoru, a onda i cijelom gospodarstvu, kao i da smanji kamatne stope, jer je sada cijeli svijet u fazi povećanja kamatnih stopa, to će biti bitno.

"Jer to bi se mnogo više prelilo nego sada kada imamo euro. Za očekivati je određeni rast kamatnih stopa, jer je to ‘priča iz cijele Europe‘. No, to će biti mnogo blaže nego što bi bilo da smo ostali u kuni. Mi ćemo imati benefit iz dva razloga, prvo zato jer smo dio velikog područja, zato što imamo euro i na neki način zaštitu cijelog tog sustava. Druga stvar je da se trenutačno jako mnogo kuna slilo u banke koje, da se tako izrazim, ‘plivaju u novcu‘. Zbog toga kamatne stope neće toliko rasti i sigurno su niže nego što bi bile da su u kunama, tj. uvođenje eura povoljno će se odraziti na kamatne stope kod nas", ističe Nestić, a kaže da će se to preliti i na plaće. Ovo apsolutno vidi kao jednu novu situaciju, za koju vjeruje da će povoljno djelovati na naše gospodarstvo, i to najprije u već spomenutim sektorima, gdje je to vrlo očigledno.

On također ističe kako sve trenutačne naznake govore kako bi recesija mogla biti blaga i kratka, a i nešto drukčija od prijašnjih, jer se događa kroz realni pad plaća, a ne kroz zaposlenost. Naime, ranije smo imali gubitke zaposlenih, a Nestiću se čini najvjerojatnijim kako bi eventualna recesija ipak mogla proći bez velikih padova zaposlenosti. Kada je, pak, riječ o pomoći države onima najugroženijima - umirovljenicima - u ublažavanju udara inflacije, podsjeća da se mirovine usklađuju svakih šest mjeseci.

image

Damir Novotny

Damir Krajac/cropix/Cropix

“Sukladno rastu plaća i inflaciji, rast mirovina je blago zaostajao za inflacijom. I od početka godine usklađivanje će biti nešto ispod inflacije, jer inflacija raste brže nego plaće. No, ako se dogodi ono što očekujem - da će plaće u drugoj polovini godine rasti brže od inflacije - to će se preliti, a usklađivanje mirovina bit će veće od inflacije. Time će se vratiti izgubljeno, a umirovljenici su dobili i dodatke, obiteljske mirovine će rasti, a najniža mirovina je povećana. Tako da će ovim mjerama umirovljenici među prvima vratiti ono što izgube inflacijom”, kaže Nestić za Glas Slavonije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2023 18:40