StoryEditor
Hrvatskapromjene stižu

Iako rat u Ukrajini ne jenjava, a korone je sve više, dio stručnjaka je uvjeren da na nas to neće imati koban utjecaj: Hrvatskoj ne prijeti recesija!

Piše Sanja Stapić
30. lipnja 2022. - 13:14

Dolaze li nam nakon pandemije i rata u Ukrajini, koje su gospodarstvu diljem svijeta ozbiljnu kašu skuhale, još neugodnije recesija i oluja svih oluja - stagflacija? Prognoze ekonomista slične su vremenskim prognozama, koje katkad nad jedno mjesto stave oblak, sunce, kišu i grmljavinsko nevrijeme.

Recesija je prema nekima neizbježna, po drugima je izgledna, a neki smatraju da ćemo je uspjeti izbjeći, dok drugi u to ne vjeruju i misle da će nas uza sve pogoditi i stagflacija. Ima i onih koji smatraju da nećemo doživjeti recesiju, a naši sugovornici, dr. Damir Novotny i dr. Petar Vušković, svoj optimizam temelje na trenutačnoj situaciji i parametrima. Jer, što će biti sutra, zna samo sutra.

No strah je velik, na recesiju i nešto rjeđe na stagflaciju upozoravaju ekonomisti i institucije poput Svjetske banke, a radi se o usporavanju ekonomije kada gospodarstvo, odnosno bruto domaći proizvod pada dva kvartala zaredom, a pod ruku s tim padom idu i povećanje nezaposlenosti, smanjivanje industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji...

'Daleko smo od toga'

Kad se recesiji ili slabom ekonomskom rastu pridoda visoka inflacija, onda je to recept za stagflaciju, koju je teže liječiti nego inflaciju. Osobito nezgodno je to što se inflacija smanjuje podizanjem kamata, a to podizanje kamata uzrokuje smanjivanje potražnje i usporavanje gospodarstva ili potiče recesiju.

Čini se da je Hrvatska od svega toga daleko, jer još se povećava kreditni rejting i nakon godina tavorenja u smeću, dobit će napokon investicijski rejting koji bi ulagačima, i to onima nespremnim na rizik i špekulacije, opreznijim investitorima, signalizirao da je Hrvatska pogodan teritorij za njihova ulaganja, a s tim rejtingom dolaze i niže cijene zaduživanja, a uza sve to ubrzano se ide prema eurozoni i uvođenju eura, što bi se trebalo dogoditi početkom iduće godine.

Kako stvari stoje, pred nama je još jedna uspješna sezona i premda inflacija raste i prebacila se u svibnju preko 10 posto, na 10,8 posto, dok je BDP u prvom kvartalu rastao 9,7 posto, a u drugom sedam posto, ne čini se da nam je recesija blizu...

Dr. Damir Novotny kaže da je teško prognozirati, ali da znakova recesije nema. Nema usporavanja ekonomske aktivnosti, a ono što vidimo je rast ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, koja dolazi iz domaće i turističke potražnje i od investicija jer sada se aktiviraju javne investicije planirane proteklih nekoliko godina koje će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za što se objavljuju prvi natječaji.

- Mislim da do usporavanja ekonomske aktivnosti i broja radnih mjesta neće doći. Upravo suprotno, nama nedostaje radnika i u ovom trenutku trebamo takozvani imigracijski šok da se održi ova razina ekonomske aktivnosti. Mislim da recesijska prijetnja neće doći sa strane inflacije, nego će doći sa strane nedostatka radne snage. Vidimo prvi val inflacije, a to su inflatorna očekivanja, koji pokazuje neke znakove smirivanja, pa cijena tek sirove nafte stagnira, polako pada cijena žitarica na svjetskim tržištima. Taj prvi val inflacije neće, barem za sada, ugroziti ekonomske aktivnosti. Turistička sezona kod nas čini oko 18 posto ekonomske aktivnosti, što može pozitivno utjecati na ukupnu ekonomsku aktivnost - ističe Novotny.

Ukazuje na to da Svjetska banka i MMF u iduće tri godine prognoziraju globalni rast od otprilike tri posto godišnje te dodaje da je najavljeno smanjivanje cijena pšenice i ako do njega dođe, dovest će do pada cijena stočne hrane, a samim tim i cijena mesa, što će utjecati i na cijene hrane.

Gospodarstvo je likvidno

Naš drugi sugovornik smatra da se pretjeruje s najavama nove inflacije.

- Turistička sezona će biti bolja od prošle godine i očekujem da ćemo ostvariti više od 100.000.000 noćenja. Rezultat turističke sezone je važan za makroekonomsku stabilnost te otpornost ekonomije, odnosno ublažavanja simptoma novog eventualnog posrtanja. Osobno mislim da se pretjeruje kada se najavljuje nova recesija ili stagflacija jer ne postoji niti jedan metrički parametar za takvo što. Dakle, likvidnost gospodarstva je dobra, budžetski deficit se smanjuje, potrošnja raste, što potvrđuju iznosi fiskaliziranih računa, javni sektor ne kasni s plaćanjem dospjelih potraživanja, dižemo našu konkurentnost tržišta, što potvrđuju svjetske komparativne metodologije, raste i BDP i konačno smo dosegli 70 posto prosjeka ekonomskog razvoja Europske unije. Dakle, interno jako dobro stojimo. Nikad bolje u našoj povijesti – ističe dr. Vušković i dodaje tome da su problem vanjski rizici: tržište novca i zaokret monetarne politike prema dizanju kamatnih stopa, rat u Ukrajini te otvaranje novih potencijalnih ratnih žarišta i na kraju pogoršana pandemijska slika u svijetu.

- Tu plovimo nemirnim morem. Dakle, ne možemo sa sigurnošću reći da nova recesija dolazi, ali postoji izvjestan strah od rizika koji ne možemo kontrolirati. Takve rizike možemo samo pratiti i raditi na našim unutarnjim snagama kako bismo smanjili utjecaj takvih vanjskih šokova. Za sada nema nikakva straha i nadam se da će tako ostati - vjeruje Vušković.

Nešto manje optimizma imaju u Svjetskoj banci.

- Rat u Ukrajini, blokade u Kini, poremećaji u opskrbnom lancu i rizik od stagflacije snažno rastu. Za mnoge zemlje recesiju će biti teško izbjeći - rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke koja je snizila prognozu globalnoga gospodarstva u ovoj godini na 2,9 posto, ukazavši na sve teže posljedice ruske invazije na Ukrajinu, širenje COVID-a 19 i na visoku inflaciju.

Iz Svjetske banke kažu da trenutačna situacija nalikuje sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, kada je posljednji put svijet vidio stagflaciju po trajnim poremećajima na strani ponude koji potiču inflaciju, kojima je prethodilo dugotrajno razdoblje visoko prilagodljive monetarne politike u velikim naprednim gospodarstvima, izgledi za slabljenje rasta i ranjivosti s kojima se suočavaju tržišta u nastajanju zbog pooštravanja monetarne politike koje će biti potrebno za obuzdavanje inflacije.

Ipak, za razliku od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, danas je dolar jak, a za razliku od onda, jake su i središnje banke koje održavaju stabilnost cijena u mnogim zemljama svijeta.

Gospodarski rast u blagom padu

Gospodarstvo eurozone i SAD-a porast će ove godine 2,5 posto, snizivši prognoze s početka godine za 1,7 postotnih bodova, odnosno 1,2 postotna boda. Hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini porast će 3,8 posto, a dogodine 3,4 posto, također u skladu s ranijim procjenama. Gospodarstva u nastajanju i u razvoju će s lanjskih 6,6 posto rasta usporiti na 3,4 posto u ovoj godini.

Ekonomska aktivnost u pojedinim dijelovima Ukrajine potpuno je blokirana, a rat uništava i proizvodnu infrastrukturu i koči trgovinsku razmjenu sa svijetom, pa bi gospodarstvo te zemlje ove godine moglo pasti 45 posto, dok za rusko gospodarstvo Svjetska banka prognozira pad od 8,9 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. kolovoz 2022 13:50