StoryEditor
HrvatskaDomaći poljoprivrednici

Hrvatski proizvođači upozoravaju: dućani su puni lažnog mladog krumpira, evo kako ga prepoznati

Piše PSD
19. travnja 2021. - 14:58
Lena Mirisola/AFP

Još nije počela sezona mladoga krumpira, ali zahvaljujući globalizaciji to što trenutno nije 'stađun' nekog povrća i voća ne znači da ga ne možemo naći na policama supermarketa. Tako se u Hrvatskoj može kupiti mladi krumpir iz Egipta koji je nerijetko još zamrljan zemljom čime se sugerira da je tek izvađen iz zemlje. Radi se o proizvodu vrlo niske cijene oko 6 kuna što ga čini primamljivim kupcima. Međutim, domaći poljoprivrednici upozoravaju da se često radi o prevari i nude rješenje kako prepoznati kada se radi o 'lažnjacima'. Osnovno pravilo je da mladi krumpir ne može imati klice, a onaj egipatski redovito je već proklijao, piše Večernji list.

“Mladi krumpir sigurno neće “bacati” klice. To može samo tehnološki zreo krumpir,” kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić. Objašnjava kako je mladi krumpir osjetljiv i ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji ovih dana nalazimo po trgovinama običan je, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas  “i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.”

“Mladi krumpir takav put ne bi mogao izdržati. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krumpiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati,” kaže Mesarić.

Pojasnio je kako zbog toga nema razlike između ovoga mladoga krumpira koji se trenutno nalazi na policama supermarketa i običnog domaćeg krumpira koji u dućane dolazi na jesen. Zbog niskih temperatura u travnju trebat će više vremena da domaći proizvodi dođu u trgovine. Međimurski mladi krumpir možemo očekivati u lipnju, istarski u svibnju, a onda odmah nakon njega i dalmatinski.

“Ako se pravog mladog i nađe na policama trgovaca i na tržnicama, onda je to krumpir iz plastenika kojega nema puno. Nema, naime, šanse da takva sadnja opravda trošak, on mora rasti na otvorenom polju,” dodaje Mesarić.

Kako se ovakve pogreške mogu regulirati poljoprivredna inspekcija pojašnjava da je trenutačno u tijeku ciljana akcija provedbe inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom “mladi” krumpir.

“Propisano je da ako naziv hrane nije propisan, a kao što nije u slučaju krumpira, mora odgovarati njezinu uobičajenom nazivu ili, ako takav uobičajeni naziv ne postoji ili se ne koristi, treba navesti opisni naziv hrane,”

Prof. Milan Pospišil sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta upozorava i da u Europskoj Uniji pa tako i Hrvatskoj postoje zabrane za korištenje nekih vrsta pesticida koje su dozvoljene na egipatskom, izraelskom i tržištu susjedne nam BiH. Hrvatska u tom smislu ima prednost jer zahvaljujući toplijoj krimi priobalnih područja ima mogućnost proizvodnje krumpira vrlo rano.

Nakon što je Europska Komisija krajem prošle godine zabranila korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu Ministarstvo poljoprivrede je putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja proizvođačima stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna za ulaganja u nova i tehnički naprednija skladišta, moderne sustave provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, koji će omogućiti prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korištenja kemijskih preparata te višestruku korist za okoliš, piše Večernji list.

Ministrica Marija Vučković rekla je da se time ne ćeli samo povećati samodostatnost u poljoprivredi već i konkurentnost domaćih proizvođača.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. svibanj 2021 22:06