StoryEditorOCM
Hrvatskaapsurdna zabrana

Hrvatske političare očigledno nije briga, ali narod Dalmacije jest: ne dajmo Talijanima našu baštinu, krenimo u novu bitku za prošek! 

4. veljače 2020. - 07:33

Prošek je dalmatinska baština, ostavština pradjedova i njihovih pradjedova i niti jedna komisija, pa ni Europska, nema ga pravo ni preimenovati, ni ukinuti, ni izbrisati iz sjećanja, stoljeća, djetinjstava, dalmatinskih rađanja i feštavanja, iz naših konoba i kala.

Tko sve to može ukinuti, izbrisati, reći da se više ime prošek ne smije izreći, ni napisati, tko se smije usuditi uopće! Tko smije na to pristati?!

A ipak se dogodilo. Hrvatska je pokušala na listu zaštićenih naziva EU-a na kojoj se navode tradicijska imena vina iz država članica, staviti i naziv prošek, ali je naišla na otpor Talijana.

Talijani su nam kad smo ušli u EU zablokirali prošek, stavili ga u sivu ili crnu zonu, kako hoćete, jer da izraz prošek sliči na njihov prosecco, koji su zaštitili na razini EU-a 2009. godine.

Da je bilo Slovencima...

Ali niti se piše, niti se izgovara isto, niti je vino isto, dapače, nema međusobne nikakve veze. I svaka sličnost je stvarno slučajna.

I zbog te slučajne sličnosti dalmatinski prošek ne može nestati, ni izgubiti svoje stoljetno ime. Hoćemo li ga i iz povijesnih kronika od prije nekoliko stoljeća morati brisati pa da mu ime nestane kao da ga nikad nije ni bilo?!

Treba li stvari dovesti do krajnosti, skinuti gaće ne do poda nego i metar ispod zemlje pa da apsurd postane očit?

Netko, zadužen da “tamo gore” po Europama objasni što je prošek, loše je odradio posao, loše su ga branili, nedovoljno se borili, tek tako ga “pustili niz vodu” u tom vremenu kada se činilo da bismo sve dali samo da uđemo u Europsku uniju!

I u bruxelleskim krugovima se čuje da je Hrvatska, kažu, nekako neočekivano odustala od zahtjeva i pokrila se ušima. Iako bismo imali pravo zatražiti reviziju, odnosno opet podnijeti zahtjev za dodjelom prava korištenja, Hrvatska to ne čini. I tamo se neki čude što nam je!

Možete li zamisliti da bi ga Slovenci tako pustili i prepustili da je prošek njihov, kako bi ga oni branili i obranili?!

Hrvatske političare očigledno nije briga, ali narod Dalmacije jest. Treba proceduru pokrenuti ponovno i hitno. To je zaključak tribine i vrhunske degustacije dalmatinskog prošeka ovih dana održane u Zadru.

U obranu prošeka ovih dana su se u Diklu u Zadru u konobi velikog majstora dalmatinskog prošeka Stjepana Vučemilovića i na njegovu inicijativu okupili znalci i štovatelji dalmatinskog prošeka na posebnoj degustaciji i dogovoru. Na tribinu su kao podrška inicijativi da se bitka za obranu prošeka ponovno pokrene stigli i Želimir Bašić, predsjednik Udruge vinogradara i vinara Dalmacije, Božo Novaković, predsjednik Udruge vinarskih gradova Hrvatske, prof. dr. sc. Edi Maletić s Agonomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, brojni uvaženi Zadrani profesori, zaštitinici baštine, liječnici, arhitekti, vinari, poduzetnici, enolozi, tu je bio i Nedjeljko Jusup, osnivač i urednik Zadarskog lista, a poziv za sudjelovanje u ovoj inicijativi prihvatila je sa zadovoljstvom i autorica ovog teksta.

Stjepan Vučemilović je otvarajući tribinu kazao: “Jako malo ljudi radi prošek, ali nitko nije na tržištu, ne smije ići na tržište jer ime su nam zabranili naši susjedi Talijani.

Okupili smo se evo da vidimo što nam se to dogodilo, koja je to nepravda, da pokušamo odaslati neke poruke. Naši političari su nam obećavali ispraviti tu nepravdu, ali ništa se ne miče.

U ministarstvo je išlo nekoliko dopisa, sigurno su isporučeni na prava mjesta, nikad nitko nije odgovorio. Uvijek nam političari kažu ‘drugi put, nije sad vrijeme’. Moramo dignuti glas i potaknuti te naše koji nas tamo u Europskoj uniji predstavljaju da se priča oko prošeka pomakne.”

Milijuni boca

Prof. dr. sc. Edi Maletić je istaknuo: “To je apsurdna zabrana. Prosecco nema veze s tehnologijom prošeka, to su dva potpuno različita vina, ali prosecco se proizvodi u stotinama milijuna boca, a dalmatinski prošek se proizvodi u stotinama boca. Razlika je ‘samo’ u – milijunima.

Nevjerojatno je da Talijani vide, osim nekakvog dišpeta, ikakav interes u svemu tome. Odnosno da bi dalmatinska proizvodnja tih nekoliko stotina boca prošeka mogla ugroziti proizvodnju talijanskog prosecca.”

Nedjeljko Jusup podsjetio je na vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU “kad se sve moralo potpisivati na brzinu samo da uđemo u EU i prošek je žrtva.

Nije problem što smo tada pristali na to i ovaj talijanski prigovor na neki način uvažili, nego je problem što se od onda nitko nije tom situacijom bavio, niti je itko ponovno pokrenuo inicijativu da se zaštiti ime prošek. Očekujem da ćemo mi ipak zaštiti ime i to ne neko zamjensko drugo nego baš prošek.”

A pokušaja da se hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede i hrvatski europarlamentarci poguraju da ponovno pokrenu pitanje zaštite prošeka je, svjedočili su sudionici tribine, bilo puno.

image
Luka Gerlanc/HANZA MEDIA

I nitko nikada nije regairao! Stjepan Vučemilović je kazao da je godinama s Marijanom Petir pregovarao oko prošeka:

“Ona je uvijek obećavala, na kraju nije ni prošla. Zatim smo preko Udruge vinara Zadarske županije Tome Glavić i ja poslali dopis u Ministarstvo poljoprivrede. Taj dopis sam i osobno uručio Ruži Tomašić koja je čvrsto obećala da ćemo svi zajedno krenuti. U kontaktu jesmo, ali mislim da još ništa nije krenulo.”

Želimir Bašić je kazao: “Ja sam samoinicijativno slao e-mail Piculi, našem zastupniku u EU parlamentu, on je tražio neke dodatne podatke, ali nikad nisam dobio odgovor u kojem je to stanju.

Prije ovog sastanka sam mu ponovo poslao taj e-mail i zamolio sam ga da mi odgovori kakvo je sad stanje, što bi se tu moglo i nisam dobio odgovor. Očito da netko ne radi svoj posao.

Neka s ove tribine ide dopis Ministarstvu poljoprivrede, gospodarskoj komori, našim zastupnicima u EU parlamentu da tražimo da se taj postupak ponovno aktualizira. Neka ostane trag da je narod i ljudi koji su vezani uz prošek nešto pokrenuli umjesto onih koji nisu radili svoj posao.”

Dakle, političari, počnite braniti hrvatske interese i tradiciju, to vam je posao, izvolite ponovno pokrenuti proceduru zaštite prošeka. Sve govori u njegovu obranu, i njegovo ime, i njegov sadržaj, i njegova tradicija i njegova različitost.

Ta bitka se može izgubiti samo ako se nemate volje boriti. Valja napraviti novu specifikaciju, sve dobro argumentirati i odaslati.

Talijani su nam ga ukrali


Želimir Bašić je naglasio:

"Prošek je uvijek bio simbol Dalmacije, bogatstvo naše kulture, a eto Talijani su nam de facto ukrali tu tradiciju. Ovdje je problem u nazivu, ali ja sam našao da je prvi put spomenut prošek 1844. godine i to u Zadru u Gazetta da la Zara i to 10 godina prije nego što Talijani 1854. prvi put spominju ime svog prosecca! Prema tome, ako je problem u imenu, i naše ime je starije. Naši političari nisu imali snage da prezentiraju da je naše prvo i autohtono, ne samo proizvod nego i ime, a i da je to nešto sasvim različito."

Dalmatinski prošek


I evo jednog prijedloga: ako ne može pod imenom "prošek", onda ga registrirati pod njegovim punim imenom: Dalmatinski prošek.

Ako je Europska unija odobrila zaštitu izvornosti Dalmatinskom pršutu, Istarskom pršutu, (iako već postoji zaštićeni prosciutto, dakle isti proizvod, pa uz to još gotovo istog imena i to nikom nije bio problem), tražimo zaštitu Dalmatinskog prošeka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. studeni 2022 11:47