Hrvatska ulazi u klimatsko ‘ludilo‘, klimatologinja upozorava: ‘Ovo više nije budućnost, ovo se upravo događa!‘

Hrvatska se već sada nalazi u jasnom i kontinuiranom trendu zatopljenja, a klimatske promjene više nisu tema budućnosti, nego svakodnevice. Pokazuju to i najnovija opažanja i projekcije klimatologa, prema kojima se zemlja zagrijava u prosjeku od 0,2 do 0,5 °C po desetljeću, s najizraženijim promjenama upravo tijekom ljetnih mjeseci.

Kako objašnjava mr. sc. Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda, promjene su već jasno vidljive u svim sezonama, ali ne jednako.

"Hrvatska se kontinuirano zagrijava (oko 0,2 - 0,5 °C po desetljeću), osobito ljeti. Bilježi se porast broja vrućih dana i toplih noći te smanjenje hladnih dana. Ljeti je sve manje oborina, osobito uz obalu, uz veći rizik od suša i požara. Tijekom jeseni raste količina oborina na većini postaja, posebno u središnjoj Hrvatskoj."

Drugim riječima, klimatska slika Hrvatske više nije stabilna ni predvidljiva – ona se mijenja u ritmu koji građani već osjećaju, od dužih toplinskih valova do sve izraženijih sezonskih oscilacija.

Ljeto koje postaje sve ekstremnije

Prema klimatološkim projekcijama, trendovi ne samo da se nastavljaju, nego se i pojačavaju. Stručnjaci upozoravaju da će se u idućem desetljeću sve češće javljati i intenzivniji toplinski valovi, uz rast i minimalnih i maksimalnih temperatura.

"Prema opaženim trendovima i klimatskim projekcijama, i minimalne i maksimalne temperature zraka rastu i očekuje se njihov rast u budućnosti, tako da se mogu očekivati i češći i intenzivniji toplinski valovi."

Posebno zabrinjavaju projekcije za sredinu stoljeća. Do razdoblja 2041. – 2070. maksimalne ljetne temperature mogle bi porasti za oko 2 do 2,4 °C, što bi u praksi značilo znatno dulja i žešća razdoblja vrućine.

Više suša, ali i intenzivnije oborine

Klimatske promjene ne znače samo vrućinu, nego i sve izraženije ekstreme u obje krajnosti. Dok se ljeti očekuje sve više suhih dana i duljih razdoblja bez kiše, zimski mjeseci mogli bi donijeti suprotan trend.

"Očekuje se češća pojava suša uslijed smanjenja ljetnih količina oborina i porasta temperatura zraka. Očitovat će se u porastu broja suhih dana i duljim nizovima uzastopno suhih dana. S druge strane, očekuje se porast standardnog dnevnog intenziteta oborina u klimatskim projekcijama za sredinu stoljeća u odnosu na sadašnju klimu na godišnjoj razini, a posebno u hladnijem dijelu godine, kada se očekuje i porast maksimalnih jednodnevnih i petodnevnih količina oborine, što može dovesti i do intenzivnijih oborinskih epizoda."

To znači da Hrvatska ide prema modelu klime u kojem se izmjenjuju duže suše i kraće, ali jače epizode oborina. 

Gorska područja kao relativno "ugodnija", ali ne imuna

Gorska Hrvatska mogla bi u budućnosti ostati klimatski blaža u smislu temperatura, no ni ta područja nisu izvan dosega klimatskih promjena.

"Gorska i viša područja mogla bi biti relativno ugodnija zbog nižih temperatura, iako i tamo rastu klimatski ekstremi i primjetno je smanjenje proljetnih i ljetnih količina oborina, što bi moglo nepovoljno utjecati na šumsku vegetaciju, posebno na opasnost od požara raslinja."

Jadran pod najvećim pritiskom

Nisu svi dijelovi zemlje jednako izloženi promjenama. Prema stručnim analizama, jadranska obala i zaleđe posebno se ističu zbog izraženijeg porasta temperatura i smanjenja ljetnih oborina.

"Jadranska obala i zaleđe ističu se u klimatskim projekcijama po izraženijem porastu maksimalnih temperatura zraka i izraženijeg smanjenja ljetnih količina oborine. Kontinentalna Hrvatska također očekuje smanjenje ljetnih količina oborina, ali i izraženije povećanje zimske količine oborina."

Drugim riječima, ni kontinentalni dio zemlje nije pošteđen – samo se obrasci promjena razlikuju.

Zdravlje pod sve većim pritiskom topline

Jedan od najizravnijih učinaka klimatskih promjena odnosi se na ljudsko zdravlje. Posebno su ugrožene osjetljive skupine.

"Rast temperatura povećava rizik od toplinskog stresa i dehidracije kod djece, bolesnika, osoba koje rade na otvorenom i starijih osoba."

Gradovi, turizam i prilagodba

Toplinski valovi sve će više oblikovati i svakodnevni život u gradovima, ali i ključne gospodarske sektore poput turizma. Sezona bi se mogla pomaknuti izvan "klasičnih" ljetnih mjeseci.

"Da, turistička sezona mogla bi se proširiti na proljeće i jesen, dok bi vrhunac ljeta mogao postati manje ugodan zbog visokih temperatura zraka, toplinskih valova, mogućih poteškoća u opskrbi vodom te požara."

Gradovi će pritom morati sve više računati na klimatsku otpornost – od urbanog planiranja do zelenih površina.

"Da, stvaranjem sjene i ugodnije mikroklime, zelene površine i drveće, kao i vodene površine i održivi urbanizam, mogu značajno lokalno smanjiti temperature i ublažiti toplinski stres za stanovništvo."

Što građani mogu učiniti

Iako se klimatske promjene često doživljavaju kao globalni problem, stručnjaci naglašavaju da postoji i prostor za individualnu prilagodbu.

"Stanovnici mogu prilagoditi svoje domove ugradnjom sjenila ili bolje toplinske izolacije, pratiti vremensku prognozu i upozorenja kako bi planirali svoje aktivnosti i zaštitili svoju imovinu u slučaju najave ekstremnih vremenskih prilika, upoznati se s preporukama za javnost na Meteo.hr kako bi se zaštitili od djelovanja toplinskih valova. Dugoročno, mogu djelovati i na smanjenje klimatskih promjena brigom o potrošnji energije i vode, odabirom prijevoznih sredstava, što na kraju utječe i na smanjivanje vlastitog ugljičnog otiska."

"Promjene su već tu i ubrzavaju se"

U zaključku, poruka klimatologinje je jasna – klimatske promjene više nisu teorija, nego realnost koja se već živi.

"Klimatske promjene već sada su vidljive i ubrzavaju se i već sada utječu na kvalitetu života stanovništva. Mjerama koje doprinose smanjivanju emisija stakleničkih plinova, kao što su smanjivanje udjela vozila na fosilna goriva, prelazak na obnovljive izvore energije, ulaganje u energetsku obnovu zgrada, dugoročno osiguravamo da te posljedice ostanu u okvirima u kojima im se možemo prilagoditi."

Kako ističe mr. sc. Melita Perčec Tadić iz DHMZ-a, ključ nije samo u prilagodbi, nego i u smanjenju uzroka promjena – kako bi buduće generacije imale klimatske uvjete kojima se još uvijek može upravljati.